Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>
U srpnju je u RH evidentirano više od 150 tisuća nezaposlenih osoba. To je neznatno povećanje u odnosu na srpanj, no ako se brojevi usporede s onima lani - nezaposlenost je porasla za 32 posto.</para>
<para>Sve su oči uprte u ljetnu turističku sezonu koja bi mogla pomoći hrvatskom BDP-u i osigurati nova radna mjesta, piše <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3866154/u-hrvatskoj-porast-nezaposlenosti-biljeze-sve-zupanije-nada-se-polaze-u-uspjesnu-sezonu/">RTL</ulink>.
</para>
<heading2>Korona je mnogima pomrsila planove</heading2>
<para>
Posao traži i jedan IT-jevac iz Zagreba. Nakon što je u jednoj firmi odradio probni rok, trebao je potpisati ugovor na neodređeno, no korona mu je pomrsila planova te sada već tri mjeseca traži posao i ne bira.</para>
<para>"Nisam dobio otkaz, nego nisam dobio produženje ugovora. Iako za firmu mogu reći samo sve najbolje, ali eto, to je valjda posljedica cijele ove pandemije", rekao je <strong>Mario</strong>.</para>
<para>Porast nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj, Istarskoj te Zadarskoj županiji viši je od 50 posto, dok je najmanji porast nezaposlenosti zabilježen u Sisaćko-moslavačkoj te Osječko-baranjskoj županiji.
</para>
<heading2>Trenutno i nije tako dramatično</heading2>
<para>
"Čini se da lockdown izazvan epidemijom koronavirusa nije izazvao takav snažan šok na tržištu rada kao što se očekivalo. Vjerojatno su tome pomogle i Vladine mjere održavanja zaposlenosti. Ako usporedimo sa krizom iz 2009. godine, kada je u jednoj godini izgubljeno 150 tisuća radnih mjesta, ova sadašnja kretanja na aktualnom tržištu rada nisu dramatična", rekao je ekonomski analitičar <strong>Damir Novotny</strong>.</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a64a4e66-9299-11eb-9b14-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Pad BDP-a također ne bi trebao biti dramatičan. Podsjetimo, predviđali su nam pad od 9, čak i do 15 posto. No, zahvaljujući neočekivanim rezultatima aktualne sezone, ali i izvozu, nagađa se da bi pad BDP-a mogao biti oko 6.5 posto.
</para>
<heading2>Vlada mora povući pravilne poteze</heading2>
<para>
"I tu je jako važna uloga Vlade. Ako Vlada u narednoj godini bude stimulirala investicije financirane iz Europskih fondova iz domaće štednje, tada će ekonomski subjekti, ekonomski agenti steći povjerenje u Vladine politike i neće odustajati od svojih investicija, neće odustajati od potrošnje i kriza će biti vjerojatno blaža u odnosu na krizu iz 2009. godine", zaključio je Novotny.</para>

'Sad je važna uloga Vlade...' Trenutno sve hrvatske županije bilježe porast nezaposlenosti, a najviše novo nezaposlenih dolazi iz obrazovanja, prerađivačke industrije, trgovine i ugostiteljstva 

U srpnju je u RH evidentirano više od 150 tisuća nezaposlenih osoba. To je neznatno povećanje u odnosu na srpanj, no ako se brojevi usporede s onima lani - nezaposlenost je porasla za 32 posto.
Sve su oči uprte u ljetnu turističku sezonu koja bi mogla pomoći hrvatskom BDP-u i osigurati nova radna mjesta, piše RTL.

Korona je mnogima pomrsila planove

Posao traži i jedan IT-jevac iz Zagreba. Nakon što je u jednoj firmi odradio probni rok, trebao je potpisati ugovor na neodređeno, no korona mu je pomrsila planova te sada već tri mjeseca traži posao i ne bira.
"Nisam dobio otkaz, nego nisam dobio produženje ugovora. Iako za firmu mogu reći samo sve najbolje, ali eto, to je valjda posljedica cijele ove pandemije", rekao je Mario.
Porast nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj, Istarskoj te Zadarskoj županiji viši je od 50 posto, dok je najmanji porast nezaposlenosti zabilježen u Sisaćko-moslavačkoj te Osječko-baranjskoj županiji.

Trenutno i nije tako dramatično

"Čini se da lockdown izazvan epidemijom koronavirusa nije izazvao takav snažan šok na tržištu rada kao što se očekivalo. Vjerojatno su tome pomogle i Vladine mjere održavanja zaposlenosti. Ako usporedimo sa krizom iz 2009. godine, kada je u jednoj godini izgubljeno 150 tisuća radnih mjesta, ova sadašnja kretanja na aktualnom tržištu rada nisu dramatična", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

   

Pad BDP-a također ne bi trebao biti dramatičan. Podsjetimo, predviđali su nam pad od 9, čak i do 15 posto. No, zahvaljujući neočekivanim rezultatima aktualne sezone, ali i izvozu, nagađa se da bi pad BDP-a mogao biti oko 6.5 posto.

Vlada mora povući pravilne poteze

"I tu je jako važna uloga Vlade. Ako Vlada u narednoj godini bude stimulirala investicije financirane iz Europskih fondova iz domaće štednje, tada će ekonomski subjekti, ekonomski agenti steći povjerenje u Vladine politike i neće odustajati od svojih investicija, neće odustajati od potrošnje i kriza će biti vjerojatno blaža u odnosu na krizu iz 2009. godine", zaključio je Novotny. NEZAPOSLENOST RASTE U SVIM ŽUPANIJAMA, ALI IPAK NEĆEMO DUBOKO PROPASTI? Analitičar ima prijedlog: 

NEZAPOSLENOST RASTE U SVIM ŽUPANIJAMA, ALI IPAK NEĆEMO DUBOKO PROPASTI? Analitičar ima prijedlog:

'Sad je važna uloga Vlade...'


<para>
U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj travnja registrirano je 159.695 nezaposlenih osoba, što je za 10,3 posto manje u odnosu na mjesec prije te 21,8 posto manje u odnosu na kraj travnja 2017. Također, prema godišnjim podacima HZZ-a, ovo je najmanji broj nezaposlenih od 2003. godine.</para>
<para>Trenutačno je nezaposleno 153.615 osoba, a slobodnih radnih mjesta u ovom trenutku je 24.859.<ulink url="http://www.hzz.hr/UserDocsImages/PR_Nezaposlenost-Zaposljavanje_04_2018.pdf"> Podaci HZZ-a</ulink> pokazuju da su u travnju u evidenciju nezaposlenih prijavljene 12.683 osobe, što je 6.5 posto manje nego u istom mjesecu lani.</para>
<para>Najviše nezaposlenih u evidenciju se slilo izravno iz radnog odnosa, njih 65,1 posto. Iz prerađivačke industrije je prijavljeno 17,9 posto novih nezaposlenih, iz trgovine 15,8 posto, 12 posto iz ugostiteljstva i turizma, 8,3 posto iz obrazovanja te 3,6 posto iz ostalih kategorija.</para>
<para>U travnju se u evidenciju HZZ-a prijavilo 3689 osoba iz neaktivnosti, iz redovitog ih je školovanja došlo 287, a 459 osoba stiglo je iz drugih poslovnih aktivnosti. Iz evidencije nezaposlenih u travnju je izašla 30.961 osoba, što je 7,1 posto manje nego u travnju lani. Od toga su zaposlene 22.763 osobe, i to 21.308 ili 93,6 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 1455 osoba ili 6,4 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.</para>
<para>U travnju je posao u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane našlo 7067 osoba (33,2 posto), u prerađivačkoj industriji 2555 ili 12 posto, trgovini 2540 posto ili 11,9 posto te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 1808 osoba ili 8,5 posto.</para>
<para>Što se tiče županija, najviše je ljudi zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj (3678 ili 17,3 posto od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), zatim u Osječko-baranjskoj (2181 osoba ili 10,2 posto), Gradu Zagrebu (1608 ili 7,5) te Vukovarsko-srijemskoj (1404 ili 6,6 posto).</para>
<para>Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (26.672 ili 16,7 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (20.213 ili 12,7 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (20.159 ili 12,6 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2110 ili 1,3 posto).</para>

Na burzi je 21,8 posto ljudi manje nego u travnju prošle godine! Što se tiče županija, najviše je ljudi zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj 

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj travnja registrirano je 159.695 nezaposlenih osoba, što je za 10,3 posto manje u odnosu na mjesec prije te 21,8 posto manje u odnosu na kraj travnja 2017. Također, prema godišnjim podacima HZZ-a, ovo je najmanji broj nezaposlenih od 2003. godine.
Trenutačno je nezaposleno 153.615 osoba, a slobodnih radnih mjesta u ovom trenutku je 24.859. Podaci HZZ-a pokazuju da su u travnju u evidenciju nezaposlenih prijavljene 12.683 osobe, što je 6.5 posto manje nego u istom mjesecu lani.
Najviše nezaposlenih u evidenciju se slilo izravno iz radnog odnosa, njih 65,1 posto. Iz prerađivačke industrije je prijavljeno 17,9 posto novih nezaposlenih, iz trgovine 15,8 posto, 12 posto iz ugostiteljstva i turizma, 8,3 posto iz obrazovanja te 3,6 posto iz ostalih kategorija.
U travnju se u evidenciju HZZ-a prijavilo 3689 osoba iz neaktivnosti, iz redovitog ih je školovanja došlo 287, a 459 osoba stiglo je iz drugih poslovnih aktivnosti. Iz evidencije nezaposlenih u travnju je izašla 30.961 osoba, što je 7,1 posto manje nego u travnju lani. Od toga su zaposlene 22.763 osobe, i to 21.308 ili 93,6 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 1455 osoba ili 6,4 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.
U travnju je posao u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane našlo 7067 osoba (33,2 posto), u prerađivačkoj industriji 2555 ili 12 posto, trgovini 2540 posto ili 11,9 posto te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 1808 osoba ili 8,5 posto.
Što se tiče županija, najviše je ljudi zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj (3678 ili 17,3 posto od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), zatim u Osječko-baranjskoj (2181 osoba ili 10,2 posto), Gradu Zagrebu (1608 ili 7,5) te Vukovarsko-srijemskoj (1404 ili 6,6 posto).
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (26.672 ili 16,7 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (20.213 ili 12,7 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (20.159 ili 12,6 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2110 ili 1,3 posto). NAJMANJI BROJ NEZAPOSLENIH U ZADNJIH 15 GODINA: 

NAJMANJI BROJ NEZAPOSLENIH U ZADNJIH 15 GODINA:

Na burzi je 21,8 posto ljudi manje nego u travnju prošle godine!


<para>
Mjerama aktivne politike zapošljavanja država pokušava smanjiti broj nezaposlenih, a vjeruju kako će u tome uspjeti uz pomoć nekih promjena vezanih uz prije svega samozapošljavanje, ali i pripravništvo te stručnog osposobljavanje i sufinanciranje starijih od 30.</para>
<para>Država je ove godine osobu koja se odlučila samozaposliti sufinancirala s 35 tisuća kuna potpore, odnosno 45 ako je još uzela nekog na stručno osposobljavanje. Tako se od ožujka do studenoga samozaposlilo tri tisuće osoba, no očekuje se da će taj broj iduće godine još rasti jer će država samostalan ulazak na tržište sufinancirati s 55 tisuća kuna, piše <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/ZA-SAMOZAPOSLJAVANJE-55-TISUCA-KUNA-Donosimo-detalje-aktivne-politike-zaposljavanja-za-iducu-godinu?meta_refresh=true">Novi list</ulink>. Novost je i da samozaposlena osoba umjesto jedne može uzeti dvije osobe na stručno osposobljavanje. Ta će se sredstva moći odobriti i za socijalno poduzetništvo, što dosad nije bio slučaj.
</para>
<heading2>Pripravništvo kroz dva modela</heading2>
<para>
U aktivnu politiku zapošljavanja vraća se pripravništvo kroz dva modela. Sustav poticanog pripravništva još nije do kraja razrađen, no ono što se zna je da poslodavci mogu dobiti sufinanciranje maksimalno 50 posto plaće, odnosno stvarnog troška radnog mjesta pripravnika kojemu je to prvi posao nakon završetka školovanja.</para>
<para>Uvodi se i mjera sufinanciranja starijih od 30 godina koji su se tijekom rada dokvalificirali ili prekvalificirali, no samo u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi - kod takvih slučajeva poslodavcima bi se pripravništvo sufinanciralo maksimalno do 50 posto iznosa minimalne plaće. Ipak, to ne vrijedi za sve slučajeve - ako poslodavac za pripravnika koristi poreznu olakšicu, ona će mu se oduzeti. To znači da će umjesto 50 posto troška radnog mjesta poslodavac biti sufinanciran s oko 34 posto troška jer je već kroz oporezivanje dohotka oslobođen 16,2 posto doprinosa za zdravstvo, zapošljavanje i zaštitu na radu.
</para>
<heading2>SOR se ne ukida</heading2>
<para>
Javne službe i privatni sektor sigurno će moći koristiti ovu mjeru, no još nije odlučeno hoće li državni sektor moći uzimati pripravnike. Naime, postoji bojazan da bi poslodavac pripravništvo mogao koristiti kao SOR do prije nekoliko godina - kao jeftinu zamjensku radnu snagu kojom se može doskočiti zabrani zapošljavanja.</para>
<para>Bez obzira na brojne kritike na račun SOR-a, mjera se neće ukinuti, no dodatno će se pooštriti. SOR će moći koristiti samo regulirane profesije koje imaju obvezu polaganja stručnog ispita, piše Novi list.</para>

Sufinancirat će starije od 30, ali SOR ne ukidaju Vraća se pripravništvo, SOR doživljava neke promjene, a uvodi se i mjera sufinanciranja starijih od 30 godina. 

Mjerama aktivne politike zapošljavanja država pokušava smanjiti broj nezaposlenih, a vjeruju kako će u tome uspjeti uz pomoć nekih promjena vezanih uz prije svega samozapošljavanje, ali i pripravništvo te stručnog osposobljavanje i sufinanciranje starijih od 30.
Država je ove godine osobu koja se odlučila samozaposliti sufinancirala s 35 tisuća kuna potpore, odnosno 45 ako je još uzela nekog na stručno osposobljavanje. Tako se od ožujka do studenoga samozaposlilo tri tisuće osoba, no očekuje se da će taj broj iduće godine još rasti jer će država samostalan ulazak na tržište sufinancirati s 55 tisuća kuna, piše Novi list. Novost je i da samozaposlena osoba umjesto jedne može uzeti dvije osobe na stručno osposobljavanje. Ta će se sredstva moći odobriti i za socijalno poduzetništvo, što dosad nije bio slučaj.

Pripravništvo kroz dva modela

U aktivnu politiku zapošljavanja vraća se pripravništvo kroz dva modela. Sustav poticanog pripravništva još nije do kraja razrađen, no ono što se zna je da poslodavci mogu dobiti sufinanciranje maksimalno 50 posto plaće, odnosno stvarnog troška radnog mjesta pripravnika kojemu je to prvi posao nakon završetka školovanja.
Uvodi se i mjera sufinanciranja starijih od 30 godina koji su se tijekom rada dokvalificirali ili prekvalificirali, no samo u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi - kod takvih slučajeva poslodavcima bi se pripravništvo sufinanciralo maksimalno do 50 posto iznosa minimalne plaće. Ipak, to ne vrijedi za sve slučajeve - ako poslodavac za pripravnika koristi poreznu olakšicu, ona će mu se oduzeti. To znači da će umjesto 50 posto troška radnog mjesta poslodavac biti sufinanciran s oko 34 posto troška jer je već kroz oporezivanje dohotka oslobođen 16,2 posto doprinosa za zdravstvo, zapošljavanje i zaštitu na radu.

SOR se ne ukida

Javne službe i privatni sektor sigurno će moći koristiti ovu mjeru, no još nije odlučeno hoće li državni sektor moći uzimati pripravnike. Naime, postoji bojazan da bi poslodavac pripravništvo mogao koristiti kao SOR do prije nekoliko godina - kao jeftinu zamjensku radnu snagu kojom se može doskočiti zabrani zapošljavanja.
Bez obzira na brojne kritike na račun SOR-a, mjera se neće ukinuti, no dodatno će se pooštriti. SOR će moći koristiti samo regulirane profesije koje imaju obvezu polaganja stručnog ispita, piše Novi list. DRŽAVA PRIPREMILA NOVE MJERE ZA ZAPOŠLJAVANJE: 

DRŽAVA PRIPREMILA NOVE MJERE ZA ZAPOŠLJAVANJE:

Sufinancirat će starije od 30, ali SOR ne ukidaju

Postroll

Preroll

NEZAPOSLENOST RASTE U SVIM ŽUPANIJAMA, ALI IPAK NEĆEMO DUBOKO PROPASTI? Analitičar ima prijedlog: 'Sad je važna uloga Vlade...'

nezaposlenost

Hrvatska

Članak

Danas.hr

NAJMANJI BROJ NEZAPOSLENIH U ZADNJIH 15 GODINA: Na burzi je 21,8 posto ljudi manje nego u travnju prošle godine!

HINA

DRŽAVA PRIPREMILA NOVE MJERE ZA ZAPOŠLJAVANJE: Sufinancirat će starije od 30, ali SOR ne ukidaju

<para>08.04.2013., Zadar - Lov na sezonski posao je zapoceo. Vise od 1200 molbi stiglo je na natjecaj za sezonsko zaposljavanje koji je raspisala zadarska turisticka kuca Turisthotel. Na broj od oko 350 poslova u sezoni stiglo je gotovo tri puta vise molbi za posao.
Photo: Zeljko Mrsic/PIXSELL</para>

PXL_080413_5970084

nezaposlenosti

#nezaposlenosti

'Sad je važna uloga Vlade...'

'Sad je važna uloga Vlade...'

Na burzi je 21,8 posto ljudi manje nego u travnju prošle godine!

Na burzi je 21,8 posto ljudi manje nego u travnju prošle godine!

Sufinancirat će starije od 30, ali SOR ne ukidaju

Sufinancirat će starije od 30, ali SOR ne ukidaju