Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Rješenje Trgovačkog suda u Osijeku kojim je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe ukinuo je osječki Upravni sud te je predmet vratio na ponovni postupak. Predstečajnu nagodbu srušila je Raiffeseinbank banka, jedan od četiri financijska vjerovnika, što je <emphasis>
 <ulink url="http://www.glas-slavonije.hr/248661/4/Nexe-ne-ide-u-stecaj-3000-zaposlenih-strepi-za-buducnost">Glasu Slavonije</ulink>
 </emphasis> potvrdila i voditeljica Ureda Uprave Nexe grupe Silvija Tomljanović.</para>
<para>"Radi se o presudi prema kojoj sud nije samostalno odlučio o predmetu spora, već je predmet vratio natrag na prvostupanjski postupak. S obzirom na to, navedena presuda nema nikakav pravni učinak na postupak sklapanja nagodbe koji se vodi pred Trgovačkim sudom", pojasnio je Velimir Večerinović iz Odvjetničkog tima Nexe grupe.</para>
<heading2>U vlasništvo ulazi Škegrin Quaestus fond</heading2>
<para>
Proces predstečajne nagodbe nad Nexe grupom otvoren je početkom ožujka prošle godine, a nagodba je sklopljena u srpnju ove godine. Utvrđene su tražbine od gotovo 2,9 milijardi kuna, od čega se 1,5 milijardi kuna odnosi na tražbine financijskih institucija, a 1,2 milijarde kuna na sudužništvo povezanih društava za obveze dužnika.</para>
<para>Planom restrukturiranja, između ostalog, predložena je izmjena vlasničke strukture u koju ulazi konzorcij financijskih ulagača na čelu s fondom Quaestus Private Equility kojim upravlja Borislav Škegro. Naime, predviđena je dokapitalizacija posrnule našičke kompanije svježim kapitalom u iznosu od 150 milijuna kuna. Prema zamišljenom aranžmanu, Nexe grupa dobila bi 50 milijuna kuna nužnih likvidnih sredstava za opstanak, ali bi morala prepustiti tročetvrtinski udjel u kompaniji, čime bi Škegrin fond dobio 76 posto vlasništva našičkog građevinskog diva. Time bi dosadašnji većinski vlasnik Ivan Ergović u budućnosti držao tek manjinski udjel u kompaniji.</para>
<para>Istovremeno bi i ključna tvrtka, Našicecement d.d., osigurala zajam od 100 milijuna kuna.</para>
<para>Budući da je predmet vraćen u ponovni postupak, agonija stečajne nagodbe Nexe grupe nastavlja se. No u Nexe grupi čekaju pozitivan ishod ovog pravnog postupka.</para>

Za budućnost strepi 3.000 zaposlenika slavonskog diva Događaj koji je označio ovaj tjedan u poslovnom svijetu svakako je zaustavljanje predstečajne nagodbe za Nexe grupu, golemu građevinsku kompaniju sa 22 društva i više od 3. 
Rješenje Trgovačkog suda u Osijeku kojim je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe ukinuo je osječki Upravni sud te je predmet vratio na ponovni postupak. Predstečajnu nagodbu srušila je Raiffeseinbank banka, jedan od četiri financijska vjerovnika, što je 
      Glasu Slavonije
    potvrdila i voditeljica Ureda Uprave Nexe grupe Silvija Tomljanović.
"Radi se o presudi prema kojoj sud nije samostalno odlučio o predmetu spora, već je predmet vratio natrag na prvostupanjski postupak. S obzirom na to, navedena presuda nema nikakav pravni učinak na postupak sklapanja nagodbe koji se vodi pred Trgovačkim sudom", pojasnio je Velimir Večerinović iz Odvjetničkog tima Nexe grupe.
U vlasništvo ulazi Škegrin Quaestus fond

Proces predstečajne nagodbe nad Nexe grupom otvoren je početkom ožujka prošle godine, a nagodba je sklopljena u srpnju ove godine. Utvrđene su tražbine od gotovo 2,9 milijardi kuna, od čega se 1,5 milijardi kuna odnosi na tražbine financijskih institucija, a 1,2 milijarde kuna na sudužništvo povezanih društava za obveze dužnika.
Planom restrukturiranja, između ostalog, predložena je izmjena vlasničke strukture u koju ulazi konzorcij financijskih ulagača na čelu s fondom Quaestus Private Equility kojim upravlja Borislav Škegro. Naime, predviđena je dokapitalizacija posrnule našičke kompanije svježim kapitalom u iznosu od 150 milijuna kuna. Prema zamišljenom aranžmanu, Nexe grupa dobila bi 50 milijuna kuna nužnih likvidnih sredstava za opstanak, ali bi morala prepustiti tročetvrtinski udjel u kompaniji, čime bi Škegrin fond dobio 76 posto vlasništva našičkog građevinskog diva. Time bi dosadašnji većinski vlasnik Ivan Ergović u budućnosti držao tek manjinski udjel u kompaniji.
Istovremeno bi i ključna tvrtka, Našicecement d.d., osigurala zajam od 100 milijuna kuna.
Budući da je predmet vraćen u ponovni postupak, agonija stečajne nagodbe Nexe grupe nastavlja se. No u Nexe grupi čekaju pozitivan ishod ovog pravnog postupka. 

Za budućnost strepi 3.000 zaposlenika slavonskog diva

<para>"Hoćemo rad, nećemo glad!" i "Hoćemo zarađeno!" izvikivalo je oko 150 radnika Bilokalnika Drva na prosvjedu na koprivničkom Zrinskom trgu. Na njihovim transparentima mogle su se pročitati i brojne parole poput "Ergoviću, ne pokapajte vrijedne Podravce!" i "Ne treba nam za kekse, dajte nam za kruh!". </para>
<para>Na prosvjed su se odlučili nezadovoljni stanjem u nekadašnjemu podravskom prerađivačkom divu, prije svega najavom vlasnika, Nexe grupe, da će početkom veljače zatvoriti sve proizvodne pogone.</para>
<heading2>Žele odgovore</heading2>
<para>
"S obzirom na višemilijunska ulaganja, tvrtka ima mogućnost za nastavak rada i spas svih 150 radnih mjesta. Tražimo odgovore zašto su odbijeni ponuđeni poslovi, pogotovo na inozemnom tržištu", istaknuo je pred Gradskom vijećnicom regionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble i zaradio veliki pljesak.</para>
<para>Osim što su trenutačno kod kuće na prisilnom odmoru, radnike muči i što nisu dobili plaće za studeni i prosinac. Većina njih zbog toga jedva spaja kraj s krajem. Uprava im je plaću za studeni obećala isplatiti do kraja ovog tjedna, no radnici su Vebleovu vijest "nagradili" zvižducima uz povike da su se toga dosta naslušali.</para>
<para>"Podupirem prosvjed jer vi niste krivi za ovo stanje. Budite strpljivi još malo, kao što ste i dosad bili", poručio je koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić, kojeg su dozvali da im se obrati, a s kojim su ujutro, prije prosvjeda, kao i sa županom Darkom Korenom, razgovarali o stanju u tvrtki. Prosvjednike je pokušao utješiti riječima da im Komunalac do isplate plaća neće isključivati komunalije, a dodao je i da je sa sindikalnim predstavnicima dogovorio sastanak s vlasnikom Nexe grupe Ivanom Ergovićem, te izrazio nadu da će postići dogovor da bi se sačuvalo što više radnih mjesta.</para>
<heading2>Zastoj zbog krize</heading2>
<para>
U isto vjeruje i Mirjana Ivković, koja u Bilokalniku Drvu radi već 29 godina.</para>
<para>"Želimo nastavak proizvodnje, plaće i otpremnine nisu rješenje. Za nas preko 40 ili 50 godina nema perspektive", komentira.</para>
<para>
 Josip Teskera, direktor tvrtke, priopćio je da su morali zaustaviti proizvodnju zbog teške situacije na tržištu i velikih gubitaka. Usprkos tomu, kaže, i dalje će aktivno raditi na traženju mogućih opcija za nastavak proizvodnje, a jedna od njih je i pronalazak potencijalnoga strateškog partnera.</para>

Radnici dosad bez plaća, a uskoro i bez radnih mjesta 'S obzirom na višemilijunska ulaganja, tvrtka ima mogućnost za nastavak rada i spas svih 150 radnih mjesta. 
"Hoćemo rad, nećemo glad!" i "Hoćemo zarađeno!" izvikivalo je oko 150 radnika Bilokalnika Drva na prosvjedu na koprivničkom Zrinskom trgu. Na njihovim transparentima mogle su se pročitati i brojne parole poput "Ergoviću, ne pokapajte vrijedne Podravce!" i "Ne treba nam za kekse, dajte nam za kruh!". 
Na prosvjed su se odlučili nezadovoljni stanjem u nekadašnjemu podravskom prerađivačkom divu, prije svega najavom vlasnika, Nexe grupe, da će početkom veljače zatvoriti sve proizvodne pogone.
Žele odgovore

"S obzirom na višemilijunska ulaganja, tvrtka ima mogućnost za nastavak rada i spas svih 150 radnih mjesta. Tražimo odgovore zašto su odbijeni ponuđeni poslovi, pogotovo na inozemnom tržištu", istaknuo je pred Gradskom vijećnicom regionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble i zaradio veliki pljesak.
Osim što su trenutačno kod kuće na prisilnom odmoru, radnike muči i što nisu dobili plaće za studeni i prosinac. Većina njih zbog toga jedva spaja kraj s krajem. Uprava im je plaću za studeni obećala isplatiti do kraja ovog tjedna, no radnici su Vebleovu vijest "nagradili" zvižducima uz povike da su se toga dosta naslušali.
"Podupirem prosvjed jer vi niste krivi za ovo stanje. Budite strpljivi još malo, kao što ste i dosad bili", poručio je koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić, kojeg su dozvali da im se obrati, a s kojim su ujutro, prije prosvjeda, kao i sa županom Darkom Korenom, razgovarali o stanju u tvrtki. Prosvjednike je pokušao utješiti riječima da im Komunalac do isplate plaća neće isključivati komunalije, a dodao je i da je sa sindikalnim predstavnicima dogovorio sastanak s vlasnikom Nexe grupe Ivanom Ergovićem, te izrazio nadu da će postići dogovor da bi se sačuvalo što više radnih mjesta.
Zastoj zbog krize

U isto vjeruje i Mirjana Ivković, koja u Bilokalniku Drvu radi već 29 godina.
"Želimo nastavak proizvodnje, plaće i otpremnine nisu rješenje. Za nas preko 40 ili 50 godina nema perspektive", komentira.

   Josip Teskera, direktor tvrtke, priopćio je da su morali zaustaviti proizvodnju zbog teške situacije na tržištu i velikih gubitaka. Usprkos tomu, kaže, i dalje će aktivno raditi na traženju mogućih opcija za nastavak proizvodnje, a jedna od njih je i pronalazak potencijalnoga strateškog partnera. 

Radnici dosad bez plaća, a uskoro i bez radnih mjesta

<para>Pregovori s fondovima rizičnog kapitala nisu aktualni u Nexe grupi, a nema ni govora o smanjenju vlasničkog udjela Ivana Ergovića Nexe-u. Poručili su to u priopćenju te tvrtke kojim su u utorak poslijepodne reagirali na tekst koji ne Danas.hr. prenio iz Večernjeg lista pod naslovom <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/09/27/0330006.html">Traži se kupac koji bi spasio Nexe grupu?</ulink>
Iz tvrtke predsjednika HUP-a također navode kako ni podaci o padu prihoda u prvih šest mjeseci nisu točni.</para>
<para>"Prihodi Nexea u tom razdoblju ne samo da nisu pali za četvrtinu, kako se navodi, ukupni prihodi su porasli za 21 posto i veći su u odnosu na isto razdoblje lani. Da je situacija u Nexeu sasvim suprotna od opisane govori i podatak o rastu profitabilnosti mjerene s dobiti prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) u prvih šest mjeseci ove godine od čak 141 posto", stoji u priopćenju koje potpisuje Silvija Tomljenović, voditeljica Ureda Uprave. </para>
<heading2>Proboj na nova tržišta</heading2>
<para>
Dodaje kako je Nexe u potpunosti stabilizirala poslovanje, refinancirala svoje obveze i zahvaljujući proboju na nova tržišta bilježi rast prihoda i profitabilnosti. </para>
<para>Podsjetimo, ranije u ponedjeljak objavljeno je da I. Ergović pregovara o prodaji dijela tvrtke domaćim fondovima rizičnog kapitala, pri čemu se kao mogući partneri i investitori spominju Quaestus fond Borislava Škegre i Nexus Private Equity fond, koji bi zajedno s državom možda ušli u vlasništvo našičke kompanije. 
 
U tekstu se također navodilo kako je Nexe pogođen krizom, te da su im u prvih šest mjeseci ove godine prihodi smanjeni za četvrtinu, a da je kratkoročni dug narastao sa 1,1 milijardu na 1,8 milijardi kuna. </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201109270330006
arti-201103140106006</para>

Nexe grupi ne treba spas, prihodi nisu pali već rasli Prihodi Nexe grupe i profitabilnost u prvih šest mjeseci ove godine su, ne pali kako se pisalo, već porasli. 
Pregovori s fondovima rizičnog kapitala nisu aktualni u Nexe grupi, a nema ni govora o smanjenju vlasničkog udjela Ivana Ergovića Nexe-u. Poručili su to u priopćenju te tvrtke kojim su u utorak poslijepodne reagirali na tekst koji ne Danas.hr. prenio iz Večernjeg lista pod naslovom Traži se kupac koji bi spasio Nexe grupu?
Iz tvrtke predsjednika HUP-a također navode kako ni podaci o padu prihoda u prvih šest mjeseci nisu točni.
"Prihodi Nexea u tom razdoblju ne samo da nisu pali za četvrtinu, kako se navodi, ukupni prihodi su porasli za 21 posto i veći su u odnosu na isto razdoblje lani. Da je situacija u Nexeu sasvim suprotna od opisane govori i podatak o rastu profitabilnosti mjerene s dobiti prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) u prvih šest mjeseci ove godine od čak 141 posto", stoji u priopćenju koje potpisuje Silvija Tomljenović, voditeljica Ureda Uprave.  
Proboj na nova tržišta

Dodaje kako je Nexe u potpunosti stabilizirala poslovanje, refinancirala svoje obveze i zahvaljujući proboju na nova tržišta bilježi rast prihoda i profitabilnosti. 
Podsjetimo, ranije u ponedjeljak objavljeno je da I. Ergović pregovara o prodaji dijela tvrtke domaćim fondovima rizičnog kapitala, pri čemu se kao mogući partneri i investitori spominju Quaestus fond Borislava Škegre  i Nexus Private Equity fond, koji bi zajedno s državom možda ušli u vlasništvo našičke kompanije. 
 
U tekstu se također navodilo kako je Nexe pogođen krizom, te da su im u prvih šest mjeseci ove godine prihodi smanjeni za četvrtinu, a da je kratkoročni dug narastao sa 1,1 milijardu na 1,8 milijardi kuna. 
Vezani članci:

arti-201109270330006
arti-201103140106006 

Nexe grupi ne treba spas, prihodi nisu pali već rasli

<para>Nekoliko neimenovanih izvora potvrdilo je da Ergović pregovara o prodaji dijela tvrtke domaćim fondovima rizičnog kapitala, pri čemu se kao mogući partneri i investitori spominju Quaestus fond Borislava Škegre i Nexus Private Equity fond, koji bi zajedno s državom možda ušli u vlasništvo našičke kompanije. </para>
<heading2>Dug od 1,8 milijardi kuna</heading2>
<para>
Uprava Nexe grupe u ponedjeljak je "oštro demantirala sve špekulacije o smanjenju vlasničkog udjela Ivana Ergovića u Nexeu", grupaciji koja u svom vlasništvu ima 32 tvrtke u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Rumunjskoj sa 3500 zaposlenih.
 
Nije tajna da je Nexe pogođen krizom kao i sve tvrtke iz građevinskog sektora, a podaci kažu da su im i u prvih šest mjeseci ove godine prihodi smanjeni za četvrtinu. Istodobno je narastao kratkoročni dug sa 1,1 milijardu na 1,8 milijardi kuna. piše <ulink url="http://www.business.hr/hr/Kompanije/Vijesti/Skegro-trazi-novac-za-Nexe-grupu?homesrclink=preporuke">Business.hr</ulink>.
 
Pitanje prodaje dijela vlasništva ili čak pojedinih tvrtki u sustavu Nexe već se pojavilo ove godine, kad je trebalo podmetnuti leđa da bi se u lipnju vratio dug koji stiže na naplatu, a potencirali su ga upravo banke i veliki vjerovnici Nexea. </para>
<heading2>Zaba mu okrenula leđa</heading2>
<para>
Ergović je bio jedan od agresivnijih poduzetnika, koji se do krize 2008. značajno širio i zaduživao. Zagrebačka banka navodno mu je okrenula leđa, a u lipnju su mu pomogli Privredna banka Zagreb i Raiffeisen banka, koje su bile i najveći kupci ljetošnjeg izdanje obveznica.
 
Nexeu sada hitno treba kapital za financiranje tekućih obveza. Hoće li novac moći pronaći Škegro, nije poznato. No, jedan od ulagača u njegovu Questus fondu upozorio je da se taj fond mora kod poslovnih odluka čuvati mogućeg sukoba interesa, jer je Nexe za zlatnih vremena bio jedan od osnivača Škegrina fonda.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201006290129006
arti-201103140106006</para>

Traži se kupac koji bi spasio Nexe grupu? 
Nekoliko neimenovanih izvora potvrdilo je da Ergović pregovara o prodaji dijela tvrtke domaćim fondovima rizičnog kapitala, pri čemu se kao mogući partneri i investitori spominju Quaestus fond Borislava Škegre  i Nexus Private Equity fond, koji bi zajedno s državom možda ušli u vlasništvo našičke kompanije. 
Dug od 1,8 milijardi kuna

Uprava Nexe grupe u ponedjeljak je "oštro demantirala sve špekulacije o smanjenju vlasničkog udjela Ivana Ergovića u Nexeu", grupaciji koja u svom vlasništvu ima 32 tvrtke u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Rumunjskoj sa 3500 zaposlenih.
 
Nije tajna da je Nexe pogođen krizom kao i sve tvrtke iz građevinskog sektora, a podaci kažu da su im i u prvih šest mjeseci ove godine prihodi smanjeni za četvrtinu. Istodobno je narastao kratkoročni dug sa 1,1 milijardu na 1,8 milijardi kuna. piše Business.hr.
 
Pitanje prodaje dijela vlasništva ili čak pojedinih tvrtki u sustavu Nexe već se pojavilo ove godine, kad je trebalo podmetnuti leđa da bi se u lipnju vratio dug koji stiže na naplatu, a potencirali su ga upravo banke i veliki vjerovnici Nexea. 
Zaba mu okrenula leđa

Ergović je bio jedan od agresivnijih poduzetnika, koji se do krize 2008. značajno širio i zaduživao. Zagrebačka banka navodno mu je okrenula leđa, a u lipnju su mu pomogli Privredna banka Zagreb i Raiffeisen banka, koje su bile i najveći kupci ljetošnjeg izdanje obveznica.
 
Nexeu sada hitno treba kapital za financiranje tekućih obveza. Hoće li novac moći pronaći Škegro, nije poznato. No, jedan od ulagača u njegovu Questus fondu upozorio je da se taj fond mora kod poslovnih odluka čuvati mogućeg sukoba interesa, jer je Nexe za zlatnih vremena bio jedan od osnivača Škegrina fonda.
Vezani članci:
arti-201006290129006
arti-201103140106006 

Traži se kupac koji bi spasio Nexe grupu?

<para>Pri urušavanju silosa u srijedu je ujutro poginuo 50-godišnji zaposlenik Nexe grupe, izvijestila je koprivničko-križevačka Policijska uprava. </para>
<para>Nesreća se dogodila poslije osam sati na šljunčari Nexe grupe na jezeru Šoderici, u Botovu nedaleko od Koprivnice. M. P. iz Drnja čistio je valjke ispod silosa za šljunak kad se metalna konstrukcija zbog dotrajalosti svinula, a silos s osam prostornih metara šljunka srušio se na njega i na mjestu ga ubio.</para>
<para>Policija je u nazočnosti inspektora na radu obavila očevid, a obdukcija će biti obavljena u četvrtak.</para>

Silos pun šljunka se srušio na radnika i ubio ga Pedesetogodišnji M.P. poginuo je na šljunčari Nexe grupe na jezeru Šoderici, u Botovu nedaleko od Koprivnice. 
Pri urušavanju silosa u srijedu je ujutro poginuo 50-godišnji zaposlenik Nexe grupe, izvijestila je koprivničko-križevačka Policijska uprava. 
Nesreća se dogodila poslije osam sati na šljunčari Nexe grupe na jezeru Šoderici, u Botovu nedaleko od Koprivnice. M. P. iz Drnja čistio je valjke ispod silosa za šljunak kad se metalna konstrukcija zbog dotrajalosti svinula, a silos s osam prostornih metara šljunka srušio se na njega i na mjestu ga ubio.
Policija je u nazočnosti inspektora na radu obavila očevid, a obdukcija će biti obavljena u četvrtak. 

Silos pun šljunka se srušio na radnika i ubio ga

<para>Prosječna plaća u 2009. u Hrvatskoj bila je 5311 kuna te je zbog kriznog poreza realno vrijedila oko dva posto manje nego plaće u 2008. Za razliku od radničkih, kako se čini, krizno čerupanje nije dotaknulo elitne plaće.</para>
<para>Splitska tvrtka Tombia na vrh liste zasjala je prvi i posljednji put. Tombia je bila proizvođač kave Gloria, a lani ju je kupio i zatvorio zagrebački Franck. Većina od 120 radnika Tombije ostalo je bez posla.</para>
<para>Analiza tjednika <emphasis>Lider</emphasis> pokazala je da su u tvrtki Tombia trojica menadžera dobivala 82 tisuće kuna neto. Knjigovođa koji privodi kraju posao u vezi s likvidacijom tvrtke <emphasis>Večernjem listu </emphasis> nije mogao objasniti koje je to troje zaposlenih dobivalo ogromnu plaću.</para>
<para>Adris grupa sa svoja 23 menadžera koji upravljaju rovinjskim poslovnim carstvom stalno je među liderima koji svakog mjeseca menadžere plaćaju od 10 do 14 tisuća eura.</para>
<para>Predsjednik uprave Tankerske plovidbe Ivo Mustać, kaže da su primanja pomoraca ključan faktor poslovnosti i konkurentnosti. Prema njegovim riječima pomorci se zapošljavaju na ugovore pod uvjetima koje imaju i sve druge solidne kompanije u svijetu, dok su plaće 153 zaposlenika u upravi znatno manje od plaća pomoraca.</para>
<para>Tankerska je plovidba u 2010. isplatila oko 69 tisuća kuna prosječne mjesečne plaće.</para>
<para>Nakon trojke koja predvodi listu tvrtki s najboljim primanjima, s upola manjim primanjima slijedi Orbico Maziva, tvrtka u vlasništvu Branka Roglića, specijalizirana za prodaju Shellovih maziva. Orbico Maziva imaju tek pet članova uprave i 14 zaposlenih, čija su primanja proteklih nekoliko godina bila od 2800 do 5400 eura na mjesec.</para>
<para>Na petom je mjestu konzultantska tvrtka McKinsey, iz koje nisu bili raspoloženi za komentare, a dostupni izvori otkrivaju da je krizna 2009. srezala i njihove prihode tridesetak posto. Prosječna mjesečna primanja njihovih konzultanata bila su proteklih godina u rasponu od dvije do četiri tisuće eura. </para>
<para>Među top 10 tvrtki s najvećom prosječnom mjesečnom plaćom našla je se i našička Nexe Grupa koja, prema podacima <emphasis>Lidera</emphasis>, ima 29.065 kuna prosječne mjesečne plaće u 2009. Microsoft Hrvatska bilježi prosječnu neto plaću od 23.415 kuna, no u toj su tvrtki rekli da im taj iznos zvuči nerealno. Na listi su još Novo Nordisk Hrvatska, Pliva Farmaceutika i Atlantic grupa. Iz te tri tvrtke poručili su kako iznosi plaća, do kojih je Lider došao analizom, nisu potpuno točni.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201005260938006
arti-201005260444006
arti-201005280190006</para>

Prosjek plaća u elitnim tvrtkama i do 83.000 kn! Splitska Tombia, koja je proizvodila kavu Gloria, Adris grupa i Tankerska plovidba rekorderi su po neto plaćama u 2009. 
Prosječna plaća u 2009. u Hrvatskoj bila je 5311 kuna te je zbog kriznog poreza realno vrijedila oko dva posto manje nego plaće u 2008. Za razliku od radničkih, kako se čini, krizno čerupanje nije dotaknulo elitne plaće.
Splitska tvrtka Tombia na vrh liste zasjala je prvi i posljednji put. Tombia je bila proizvođač kave Gloria, a lani ju je kupio i zatvorio zagrebački Franck. Većina od 120 radnika Tombije ostalo je bez posla.
Analiza tjednika Lider pokazala je da su u tvrtki Tombia trojica menadžera dobivala 82 tisuće kuna neto. Knjigovođa koji privodi kraju posao u vezi s likvidacijom tvrtke Večernjem listu  nije mogao objasniti koje je to troje zaposlenih dobivalo ogromnu plaću.
Adris grupa sa svoja 23 menadžera koji upravljaju rovinjskim poslovnim carstvom stalno je među liderima koji svakog mjeseca menadžere plaćaju od 10 do 14 tisuća eura.
Predsjednik uprave Tankerske plovidbe Ivo Mustać, kaže da su primanja pomoraca ključan faktor poslovnosti i konkurentnosti. Prema njegovim riječima pomorci se zapošljavaju na ugovore pod uvjetima koje imaju i sve druge solidne kompanije u svijetu,  dok su plaće 153 zaposlenika u upravi znatno manje od plaća pomoraca.
Tankerska je plovidba u 2010. isplatila oko 69 tisuća kuna prosječne mjesečne plaće.
Nakon trojke koja predvodi listu tvrtki s najboljim primanjima, s upola manjim primanjima slijedi Orbico Maziva, tvrtka u vlasništvu Branka Roglića, specijalizirana za prodaju Shellovih maziva. Orbico Maziva imaju tek pet članova uprave i 14 zaposlenih, čija su primanja proteklih nekoliko godina bila od 2800 do 5400 eura na mjesec.
Na petom je mjestu konzultantska tvrtka McKinsey, iz koje nisu bili raspoloženi za komentare, a dostupni izvori otkrivaju da je krizna 2009. srezala i njihove prihode tridesetak posto. Prosječna mjesečna primanja njihovih konzultanata bila su proteklih godina u rasponu od dvije do četiri tisuće eura. 
Među top 10 tvrtki s najvećom prosječnom mjesečnom plaćom našla je se i našička Nexe Grupa koja, prema podacima Lidera, ima 29.065 kuna prosječne mjesečne plaće u 2009. Microsoft Hrvatska bilježi prosječnu neto plaću od 23.415 kuna, no u toj su tvrtki rekli da im taj iznos zvuči nerealno. Na listi su još Novo Nordisk Hrvatska, Pliva Farmaceutika i Atlantic grupa. Iz te tri tvrtke poručili su kako iznosi plaća, do kojih je  Lider došao analizom, nisu potpuno točni.
Prethodni članci:
arti-201005260938006
arti-201005260444006
arti-201005280190006 

Prosjek plaća u elitnim tvrtkama i do 83.000 kn!

<para>"Pogledajmo gro toga ekonomsko-savjetničkog gremija: Damir Kuštrak (Hrvatska udruga poslodavaca), Ivica Mudrinić (Hrvatski telekom), Zdenko Adrović (Raiffeisenbank Austria), Ivan Ergović (Nexe grupa), Dragutin Drk (Vindija), Milan Stojanović (Siscia), Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Emil Tedeschi (Atlantic grupa), Veljko Ostojić (Rivijera Poreč). Doduše, možda bi bolje bilo pisati imena poduzeća na prvom mjestu, a pripadajuća osobna imena u zagradama, jer bismo tako lakše pokazali funkciju tih osoba u danom kontekstu. Njihov jedini relevantan interes, naime, interes je korporacija što ih posjeduju ili predstavljaju, pa je ružno vrijeđati ma čiju elementarnu inteligenciju zastiranjem toga notornog fakta. To će biti također njihov najizraženiji interes na Pantovčaku, dok je preostalih nekoliko imena koja nisu u direktnoj vezi s privatnim kapitalom, ovdje tako manjinski baždareno da možemo pomisliti kako je njihov utjecaj namjerno atrofiran", piše Igor Lasić na <ulink url="http://h-alter.org/vijesti/politika/apostoli-nove-pravednosti">
 <emphasis>H-alteru </emphasis>
 </ulink>o savjetničkom timu na polju gospodarstva stjegonoše "Nove pravednosti", predsjednika Ive Josipovića.</para>
<para>Predsjednik, naime, govori jedno, a čini potpuno suprotno jer se njegova nova pravednost ne odnosi "na potlačene slojeve društva, one koji rade, ali višak vrijednosti privređuju u korist vlasnika proizvodnih kapaciteta, dok sami životare i strepe nad baukom nezaposlenosti", nego na njihove gazde, one kojima "treba kritična masa nezaposlenih, kako bi tržište moglo njima u korist regulirati nisku cijenu rada". </para>
<heading2>Bolje je niti ne imenovati povjerenika radništva</heading2>
<para>
Pritom je država i sve njezine razine u potpunosti opuštena: više se niti ne trudi mazati oči javnosti lažiranjem prikupljanja mišljenja znanstvenika, neovisnih analitičara, sindikalnih vođa i tek jednim eksponentom iz privatno-poduzetničkog kruga, u pitanjima gospodarstva i tek, primjerice, jednim predstavnikom HUP-a, nego idu direktno u glavu - postavljaju krupni kapital na vlast bez okolišanja.</para>
<para>Navodi kako je simbolično ili ne, svejedno hoće li ikada odabrati predstavnika radništva čije je ime još neizvjesno: "suštini bi predmeta bilo primjerenije da mjesto ostane upražnjeno i da 'savjetnik' ostane izvan alibija za gornju kliku i njezine prioritete". </para>
<heading2>Borba nad tokovima iste moći</heading2>
<para>
Novom predsjedniku nitko nije zamjerio na imenovanju savjeta više negoli premijerka Jadranka Kosor, koja se nedugo po vijesti o Josipovićevim savjetnicima izjasnila kako ne dolazi u obzir nikakvo "paralelno ministarstvo gospodarstva", objavio je <emphasis>H-alter</emphasis>.</para>
<para>Kosor je "lako uočila mogućnost dvostruke linije zapovijedanja u domaćoj ekonomskoj politici, što samo potvrđuje tezu da je riječ o tek internom previranju unutar jasno ograničene sfere privatnog interesa: to se ama baš nimalo ne tiče relacije s javnim. Njezina vlada sama po sebi je sastavljena od istog materijala, s nekoliko ministara-privatnika i odnedavno silno eksponiranim savjetnikom Borislavom Škegrom, pa se ovdje radi jedino o borbi za kontrolu nad tokovima iste moći. U pravu je Kosor, a i stvarno je tijesno za dvije istovjetne centrale te vrste, osim što bi dobrodošle Josipoviću i SDP-u", navodi H-alter, iz čega se izvlači senzacionalan, logičan zaključak:</para>
<heading2>SDP i službeno desničarska stranka</heading2>
<para>
SDP i formalno postaje desna stranka, što se vidi iz njihovog novog programa: uzeli bi predah od te umjereno ljevičarske platforme, na tri-četiri godine, brojeći od pobjede na sljedećim izborima, kao što su sami objasnili javnosti, a onda bi se nekako 'vratili' obrani socijalnih vrijednosti."Da tu nije riječ ni o kakvom idejnom niti ideološkom sukobu, pokazuje nam i najava novog gospodarskog programa SDP-a, koji će njime i formalno postati desničarska stranka, bez obzira na socijaldemokraciju što im ostaje u imenu. Točnije, uzeli bi predah od te umjereno ljevičarske platforme, na tri-četiri godine, brojeći od pobjede na sljedećim izborima, kao što su sami objasnili javnosti, a onda bi se nekako 'vratili' obrani socijalnih vrijednosti. Jer, njihova buduća agenda, ukratko, podrazumijeva jačanje poduzetništva i smanjivanje socijalnih davanja iz javnog budžeta, kažu, i tako sve dok se ne ostvari gospodarski rast koji bi podnio 'socijalnost države'", navodi autor.</para>
<para>Josipović je jednako slobodno mogao u tim uvrstiti Željka Žderića, Tomislava Horvatinčića, Ninoslava Pavića, Gorana Štroka, Stipu Gabrića itd., primjećuje, te dodaje da "Ivicu Todorića, kojeg su nedavno k sebi vabili i Kosorova i Josipović, ovdje ne navodimo samo zato jer je Damir Kuštrak, potpredsjednik uprave njegova Agrokora, rekosmo, već na Pantovčaku".</para>
<para>Poanta je da su poslodavci raspoređeni na svim razinama vlasti i da se njihovo nagurivanje oko SDP-a ili HDZ-a ne treba tumačiti kao da postoje dvije alternative, nego se radi o paralelizmu.</para>
<para>Da se bavimo perifernim stvarima, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu, vidljivo je na odnosu prema Europskoj unijii iz koje pristiže hudi ekonomski diktat.</para>
<para>'Ta ne baš artikulirana zajednica europskih država, ipak je najuređenija upravo, eto, u tržišnom smislu, i generalno se od sporazuma do sporazuma kreće sve dalje u smjeru liberalno-ekonomskom, u isto vrijeme distancirajući se od mnogog demokratskog standarda. Zgodan je signal te vrste incident što nam ga je ovih dana priuštila Delegacija EU-a u Hrvatskoj, napadom na novinara HRT-a Gorana Rotima koji se u intervjuu s povjerenikom EU-a za proširenje i euro-susjedstvo Štefanom Füleom drznuo izustiti nenajavljeni upit o krizi u Grčkoj, te posljedicama iste na EU', piše portal.</para>

Probudimo se, Todorić nam je na vlasti! Kuštrak, Mudrinić, Adrović, Ergović, Kovačević... Možda bi bolje bilo pisati imena poduzeća na prvom mjestu, a imena članova Josipovićeva tima u zagradama. 
"Pogledajmo gro toga ekonomsko-savjetničkog gremija: Damir Kuštrak (Hrvatska udruga poslodavaca), Ivica Mudrinić (Hrvatski telekom), Zdenko Adrović (Raiffeisenbank Austria), Ivan Ergović (Nexe grupa), Dragutin Drk (Vindija), Milan Stojanović (Siscia), Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Emil Tedeschi (Atlantic grupa), Veljko Ostojić (Rivijera Poreč). Doduše, možda bi bolje bilo pisati imena poduzeća na prvom mjestu, a pripadajuća osobna imena u zagradama, jer bismo tako lakše pokazali funkciju tih osoba u danom kontekstu. Njihov jedini relevantan interes, naime, interes je korporacija što ih posjeduju ili predstavljaju, pa je ružno vrijeđati ma čiju elementarnu inteligenciju zastiranjem toga notornog fakta. To će biti također njihov najizraženiji interes na Pantovčaku, dok je preostalih nekoliko imena koja nisu u direktnoj vezi s privatnim kapitalom, ovdje tako manjinski baždareno da možemo pomisliti kako je njihov utjecaj namjerno atrofiran", piše Igor Lasić na 
      H-alteru 
   o savjetničkom timu na polju gospodarstva stjegonoše "Nove pravednosti", predsjednika Ive Josipovića.
Predsjednik, naime, govori jedno, a čini potpuno suprotno jer se njegova nova pravednost ne odnosi "na potlačene slojeve društva, one koji rade, ali višak vrijednosti privređuju u korist vlasnika proizvodnih kapaciteta, dok sami životare i strepe nad baukom nezaposlenosti", nego na njihove gazde, one kojima "treba kritična masa nezaposlenih, kako bi tržište moglo njima u korist regulirati nisku cijenu rada". 
Bolje je niti ne imenovati povjerenika radništva

Pritom je država i sve njezine razine u potpunosti opuštena: više se niti ne trudi mazati oči javnosti lažiranjem prikupljanja mišljenja znanstvenika, neovisnih analitičara, sindikalnih vođa i tek jednim eksponentom iz privatno-poduzetničkog kruga, u pitanjima gospodarstva i tek, primjerice, jednim predstavnikom HUP-a, nego idu direktno u glavu - postavljaju krupni kapital na vlast bez okolišanja.
Navodi kako je simbolično ili ne, svejedno hoće li ikada odabrati predstavnika radništva čije je ime još neizvjesno: "suštini bi predmeta bilo primjerenije da mjesto ostane upražnjeno i da 'savjetnik' ostane izvan alibija za gornju kliku i njezine prioritete". 
Borba nad tokovima iste moći

Novom predsjedniku nitko nije zamjerio na imenovanju savjeta više negoli premijerka Jadranka Kosor, koja se nedugo po vijesti o Josipovićevim savjetnicima izjasnila kako ne dolazi u obzir nikakvo "paralelno ministarstvo gospodarstva", objavio je H-alter.
Kosor je "lako uočila mogućnost dvostruke linije zapovijedanja u domaćoj ekonomskoj politici, što samo potvrđuje tezu da je riječ o tek internom previranju unutar jasno ograničene sfere privatnog interesa: to se ama baš nimalo ne tiče relacije s javnim. Njezina vlada sama po sebi je sastavljena od istog materijala, s nekoliko ministara-privatnika i odnedavno silno eksponiranim savjetnikom Borislavom Škegrom, pa se ovdje radi jedino o borbi za kontrolu nad tokovima iste moći. U pravu je Kosor, a i stvarno je tijesno za dvije istovjetne centrale te vrste, osim što bi dobrodošle Josipoviću i SDP-u", navodi H-alter, iz čega se izvlači senzacionalan, logičan zaključak:
SDP i službeno desničarska stranka

SDP i formalno postaje desna stranka, što se vidi iz njihovog novog programa: uzeli bi predah od te umjereno ljevičarske platforme, na tri-četiri godine, brojeći od pobjede na sljedećim izborima, kao što su sami objasnili javnosti, a onda bi se nekako 'vratili' obrani socijalnih vrijednosti."Da tu nije riječ ni o kakvom idejnom niti ideološkom sukobu, pokazuje nam i najava novog gospodarskog programa SDP-a, koji će njime i formalno postati desničarska stranka, bez obzira na socijaldemokraciju što im ostaje u imenu. Točnije, uzeli bi predah od te umjereno ljevičarske platforme, na tri-četiri godine, brojeći od pobjede na sljedećim izborima, kao što su sami objasnili javnosti, a onda bi se nekako 'vratili' obrani socijalnih vrijednosti. Jer, njihova buduća agenda, ukratko, podrazumijeva jačanje poduzetništva i smanjivanje socijalnih davanja iz javnog budžeta, kažu, i tako sve dok se ne ostvari gospodarski rast koji bi podnio 'socijalnost države'", navodi autor.
Josipović je jednako slobodno mogao u tim uvrstiti Željka Žderića, Tomislava Horvatinčića, Ninoslava Pavića, Gorana Štroka, Stipu Gabrića itd., primjećuje, te dodaje da "Ivicu Todorića, kojeg su nedavno k sebi vabili i Kosorova i Josipović, ovdje ne navodimo samo zato jer je Damir Kuštrak, potpredsjednik uprave njegova Agrokora, rekosmo, već na Pantovčaku".
Poanta je da su poslodavci raspoređeni na svim razinama vlasti i da se njihovo nagurivanje oko SDP-a ili HDZ-a ne treba tumačiti kao da postoje dvije alternative, nego se radi o paralelizmu.
Da se bavimo perifernim stvarima, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu, vidljivo je na odnosu prema Europskoj unijii iz koje pristiže hudi ekonomski diktat.
'Ta ne baš artikulirana zajednica europskih država, ipak je najuređenija upravo, eto, u tržišnom smislu, i generalno se od sporazuma do sporazuma kreće sve dalje u smjeru liberalno-ekonomskom, u isto vrijeme  distancirajući se od mnogog demokratskog standarda. Zgodan je  signal te vrste incident što nam ga je ovih dana priuštila Delegacija EU-a u Hrvatskoj, napadom na novinara HRT-a Gorana Rotima koji se u intervjuu s povjerenikom EU-a za proširenje i euro-susjedstvo Štefanom Füleom drznuo izustiti nenajavljeni upit o krizi u Grčkoj, te posljedicama iste na EU', piše portal. 

#nexe grupa

Za budućnost strepi 3.000 zaposlenika slavonskog diva

Za budućnost strepi 3.000 zaposlenika slavonskog diva

Radnici dosad bez plaća, a uskoro i bez radnih mjesta

Radnici dosad bez plaća, a uskoro i bez radnih mjesta

Nexe grupi ne treba spas, prihodi nisu pali već rasli

Nexe grupi ne treba spas, prihodi nisu pali već rasli

Traži se kupac koji bi spasio Nexe grupu?

Traži se kupac koji bi spasio Nexe grupu?

Silos pun šljunka se srušio na radnika i ubio ga

Silos pun šljunka se srušio na radnika i ubio ga

Prosjek plaća u elitnim tvrtkama i do 83.000 kn!

Prosjek plaća u elitnim tvrtkama i do 83.000 kn!

Probudimo se, Todorić nam je na vlasti!

Probudimo se, Todorić nam je na vlasti!