Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Čuveno prejedanje janjetinom načelnika Općine Jasenice, Martina Baričevića, prošlog je mjeseca završilo na Ustavnom sudu, koji je odlučio srušiti presude iz 2018. i 2019. prihvativši žalbu ugostitelja iz Zatona Obrovačkog, Mile Anića. On je još prije sedam godina medijima izjavio da mu Baričević duguje 185.000 kuna za pojedenu janjetinu, tuke, pijevce, priloge i salate, koje je pojeo u razdoblju od nekoliko godina sa svojom svitom.
</para>
<heading2>Dug na karminama</heading2>
<para>
"Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca. Obračun u Jasenicama. Gostioničaru Minji Aniću dodijalo besplatno hraniti općinsku svitu", objavljeno je u veljači 2013. u Slobodnoj Dalmaciji. "Načelnik pojeo stado ovaca, a nije platio račun", verzija je iz Večernjeg lista. "Hoće li M. B. platiti pojedene janjce?", pitali su se u Zadarskom listu. U svim člancima ugostitelj Anić je pričao isto - Baričević je s prijateljima i suradnicima dolazio na ručkove i večere, a s njime se dogovorio da mu pošalje račune kad se nakupe.</para>
<para>"Sve je neplaćeno i nema mi druge nego na sudu tražiti naplatu. Slali smo račune poštom, s povratnicom, no nije bilo ni odgovora ni plaćanja. Ništa, kao da nisu ništa pojili i popili. A evo računa, to je potpis konobara s jedne strane i načelnika ili nekog od općinara s druge strane", ispričao je tada Anić, otkrivši da je načelnik na karminama nakon sprovoda svog brata nabio račun od 7500 kuna. No, umjesto da plati taj račun, Baričević je tužio ugostitelja zbog klevete i 2019. dobio pravomoćnu presudu i pravo na 10.833 kuna odštete. Nije poznato je li Anić platio taj novac, no zna se da je odlučio tražiti pravdu na najvišem sudu u zemlji.
</para>
<heading2>Odluka na 13 stranica</heading2>
<para>
Ustavni sud je na 13 stranica obrazložio svoju odluku navodeći da se država miješala u Anićevu slobodu govora zahvaljujući presudama nižih sudova. Podsjetili su da su granice dopuštene kritike šire kad su upućene tijelima javne vlasti, a Anić se medijima žalio na postupke načelnika Baričevića. Ocijenili su i da je tema prozivki od javnog interesa, jer se radilo o korištenju javnog novca, a sporan im je bio i zaključak sudova da se radilo o kleveti. Podsjetili su da zakon klevetu definira kao "iznošenje neistinite činjenične tvrdnje koja može škoditi časti ili ugledu, pri čemu onaj koji tu tvrdnju iznosi zna da je neistinita" te upozorava da je u ovom slučaju sporna osnovanost izdanih računa, zbog čega se ne može zaključiti da se radi o kleveti, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/gozba-hdz-ova-nacelnika-racun-za-pecenu-janjetinu-zavrsio-na-ustavnom-sudu-15026704">Jutarnji</ulink>.</para>
<para>Naposljetku, Ustavni je sud zaključio da niži sudovi nisu bili uvjerljivi pri pojašnjenju da postoji društvena potreba koja bi davala prednost zaštiti Baričevićeva ugleda u odnosu na Anićevo pravo na slobodu izražavanja. Iako je ranijih godina bio pričljiv, Anić sada nije htio komentirati odluku Ustavnog suda. Baričević je, pak, poručio da poštuje odluku Ustavnog suda, ali smatra i dalje da mu je Anić nanio mrlju na ugled koju ne može skinuti. "Smatram da unatoč tome što sam javna osoba, a Općina Jasenice tijelo javne vlasti, nitko ne smije iznošenjem neistina narušavati ugled i čast drugoga, pogotovo ne u mjeri u kojoj je to učinjeno u konkretnom slučaju", zaključio je Baričević.</para>

'Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca' Ugostitelj Mile Anić još se 2013. žalio medijima kako mu je načelnik Općine Jasenice, Martin Baričević, dužan oko 185. 

Čuveno prejedanje janjetinom načelnika Općine Jasenice, Martina Baričevića, prošlog je mjeseca završilo na Ustavnom sudu, koji je odlučio srušiti presude iz 2018. i 2019. prihvativši žalbu ugostitelja iz Zatona Obrovačkog, Mile Anića. On je još prije sedam godina medijima izjavio da mu Baričević duguje 185.000 kuna za pojedenu janjetinu, tuke, pijevce, priloge i salate, koje je pojeo u razdoblju od nekoliko godina sa svojom svitom.

Dug na karminama

"Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca. Obračun u Jasenicama. Gostioničaru Minji Aniću dodijalo besplatno hraniti općinsku svitu", objavljeno je u veljači 2013. u Slobodnoj Dalmaciji. "Načelnik pojeo stado ovaca, a nije platio račun", verzija je iz Večernjeg lista. "Hoće li M. B. platiti pojedene janjce?", pitali su se u Zadarskom listu. U svim člancima ugostitelj Anić je pričao isto - Baričević je s prijateljima i suradnicima dolazio na ručkove i večere, a s njime se dogovorio da mu pošalje račune kad se nakupe.
"Sve je neplaćeno i nema mi druge nego na sudu tražiti naplatu. Slali smo račune poštom, s povratnicom, no nije bilo ni odgovora ni plaćanja. Ništa, kao da nisu ništa pojili i popili. A evo računa, to je potpis konobara s jedne strane i načelnika ili nekog od općinara s druge strane", ispričao je tada Anić, otkrivši da je načelnik na karminama nakon sprovoda svog brata nabio račun od 7500 kuna. No, umjesto da plati taj račun, Baričević je tužio ugostitelja zbog klevete i 2019. dobio pravomoćnu presudu i pravo na 10.833 kuna odštete. Nije poznato je li Anić platio taj novac, no zna se da je odlučio tražiti pravdu na najvišem sudu u zemlji.

Odluka na 13 stranica

Ustavni sud je na 13 stranica obrazložio svoju odluku navodeći da se država miješala u Anićevu slobodu govora zahvaljujući presudama nižih sudova. Podsjetili su da su granice dopuštene kritike šire kad su upućene tijelima javne vlasti, a Anić se medijima žalio na postupke načelnika Baričevića. Ocijenili su i da je tema prozivki od javnog interesa, jer se radilo o korištenju javnog novca, a sporan im je bio i zaključak sudova da se radilo o kleveti. Podsjetili su da zakon klevetu definira kao "iznošenje neistinite činjenične tvrdnje koja može škoditi časti ili ugledu, pri čemu onaj koji tu tvrdnju iznosi zna da je neistinita" te upozorava da je u ovom slučaju sporna osnovanost izdanih računa, zbog čega se ne može zaključiti da se radi o kleveti, piše Jutarnji.
Naposljetku, Ustavni je sud zaključio da niži sudovi nisu bili uvjerljivi pri pojašnjenju da postoji društvena potreba koja bi davala prednost zaštiti Baričevićeva ugleda u odnosu na Anićevo pravo na slobodu izražavanja. Iako je ranijih godina bio pričljiv, Anić sada nije htio komentirati odluku Ustavnog suda. Baričević je, pak, poručio da poštuje odluku Ustavnog suda, ali smatra i dalje da mu je Anić nanio mrlju na ugled koju ne može skinuti. "Smatram da unatoč tome što sam javna osoba, a Općina Jasenice tijelo javne vlasti, nitko ne smije iznošenjem neistina narušavati ugled i čast drugoga, pogotovo ne u mjeri u kojoj je to učinjeno u konkretnom slučaju", zaključio je Baričević. ZNATE LI ČIME SE SVE USTAVNI SUD BAVI? Rješavali su dugogodišnji spor oko - janjetine: 

ZNATE LI ČIME SE SVE USTAVNI SUD BAVI? Rješavali su dugogodišnji spor oko - janjetine:

'Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca'

<para>"Ja sam socijalni slučaj, nemam ni vodovod ni plin. Stizali su nam samo računi za odvoz otpada, ali za njih mi je rečeno u Gradu Lipiku da će oni to riješiti. Ja sam djelomično nesposoban za rad zbog ozljede, a i supruga mi je nezaposlena. Kod nas živi i kćer s dvoje djece iz prošlog braka. Nitko u kući ne radi, svi zajedno primamo 2.080 kuna socijalne pomoći i to je to. Sad nam je stigao taj prijedlog za ovrhu u kojemu piše da dugujemo 687,50 kuna za plin. Zvao sam u Komunalac da im pokušam objasniti kako plin ne koristim, no gospođa koja mi se javila na telefon mi je samo arogantno odgovorila da ima jako puno takvih, koji ne plaćaju račune pa se onda žale", ispričao je Dražen Havliček za <ulink url="http://www.034portal.hr/clanak.php?id=17398&amp;naslov=-zele-nas-ovrsiti-zbog-racuna-za-plin-koji-nemamo-">034portal</ulink>.</para>
<para>U Komunalcu su priznali da su pogriješili, ali samo u tekstu prijedloga za ovrhu. Tvrde da taj dug Havličeka itekako postoji.</para>
<para>"Ispravljamo pogrešku, zabunom piše da se dug odnosi na plin. Nije riječ o plinu nego o računima za odvoz smeća koje on nijednom nije platio. Sad se pravi lud i hvata se za tu riječ, a nikada se nije žalio niti na jedan račun. Kad prođe godina dana, mi šaljemo prijedloge za ovrhe onima koji nisu platili račune", pojašnjava Zdravko Vostri, direktor Komunalca Pakrac.</para>
<para>"Ako mu je u Gradu Lipiku obećano da će oni platiti račune, mi to ne znamo jer nikakav dopis iz Grada nismo dobili. Možda je on dobio njihovo usmeno obećanje da će oni to riješiti, međutim mi to trebamo dobiti pismeno da bi se to riješilo. Zapravo, njemu neće ništa biti, ali gospodin je jako arogantan prema našoj djelatnici, a zna da nije platio račune", tvrdi Vostri.</para>

'Žele nas ovršiti zbog računa za plin - koji nemamo' Dražen Havliček, mještanin Marinog Sela kod Lipika, neugodno iznenađen prijedlogom za ovrhu koji mu je stigao zbog neplaćenih računa tvrtke Komunalac Pakrac. 
"Ja sam socijalni slučaj, nemam ni vodovod ni plin. Stizali su nam samo računi za odvoz otpada, ali za njih mi je rečeno u Gradu Lipiku da će oni to riješiti. Ja sam djelomično nesposoban za rad zbog ozljede, a i supruga mi je nezaposlena. Kod nas živi i kćer s dvoje djece iz prošlog braka. Nitko u kući ne radi, svi zajedno primamo 2.080 kuna socijalne pomoći i to je to. Sad nam je stigao taj prijedlog za ovrhu u kojemu piše da dugujemo 687,50 kuna za plin. Zvao sam u Komunalac da im pokušam objasniti kako plin ne koristim, no gospođa koja mi se javila na telefon mi je samo arogantno odgovorila da ima jako puno takvih, koji ne plaćaju račune pa se onda žale", ispričao je Dražen Havliček za 034portal.
U Komunalcu su priznali da su pogriješili, ali samo u tekstu prijedloga za ovrhu. Tvrde da taj dug Havličeka itekako postoji.
"Ispravljamo pogrešku, zabunom piše da se dug odnosi na plin. Nije riječ o plinu nego o računima za odvoz smeća koje on nijednom nije platio. Sad se pravi lud i hvata se za tu riječ, a nikada se nije žalio niti na jedan račun. Kad prođe godina dana, mi šaljemo prijedloge za ovrhe onima koji nisu platili račune", pojašnjava Zdravko Vostri, direktor Komunalca Pakrac.
"Ako mu je u Gradu Lipiku obećano da će oni platiti račune, mi to ne znamo jer nikakav dopis iz Grada nismo dobili. Možda je on dobio njihovo usmeno obećanje da će oni to riješiti, međutim mi to trebamo dobiti pismeno da bi se to riješilo. Zapravo, njemu neće ništa biti, ali gospodin je jako arogantan prema našoj djelatnici, a zna da nije platio račune", tvrdi Vostri. HRVATSKI APSURDI 

HRVATSKI APSURDI

'Žele nas ovršiti zbog računa za plin - koji nemamo'

<para>U proteklih se šest godina (od 2007. do 2012.) 114.105 građana obratilo udruzi Potrošač za savjete i pomoć. Lani se to događalo najčešće, 22.543 puta, a 2007. 15.432. U posljednje vrijeme najveće su noćne more građanima – telekomunikacije i ovrhe. U zagrebačkom savjetovalištu (koje je i najzatrpanije pitanjima građana) lani je od 9316 potrošača njih 1267 imalo problema s telekomunikacijama, a 802 s ovrhama. Slijedi 730 pritužbi na materijalne nedostatke proizvoda.</para>
<para>"Prije su dnevno tri-četiri poziva ili dolaska u savjetovalište bila zbog ovrha, a ove će ih godine biti još i više jer su ljudima ovrhe postale mora. Sada imamo oko 40 poziva i oko 10 dolazaka dnevno, a svaki treći tiče se ovrha. Taj je problem nastao 1. listopada 2010. kada je na snagu stupio Ovršni zakon pa su se svi stari ovršni predmeti sa suda (kojih se u 10 godina nagomilalo 500.000) počeli u valovima puštati na naplatu preko FINA-e na račune građana, ali sa zateznim kamatama. Ako je netko 2004. imao 1.000 kuna duga, danas mu taj iznos sa svim ovršnim troškovima i zateznim kamatama zna dosegnuti i 7.000 kuna. Ako je nekome mirovina 1.800 kuna, onda bi više od tri mirovine morao dati samo za tu ovrhu. Kada se takvo što dogodi, ljudi zovu nas", objašnjava za <emphasis>
 <ulink url="http://www.vecernji.hr/vijesti/ovrhe-tjeraju-gradane-ocaj-dug-1000-kuna-naraste-im-7000-clanak-547045">Večernji list</ulink>
 </emphasis> tajnik i savjetnik u zagrebačkom savjetovalištu Potrošača Igor Vujović.</para>
<para>Primjedbe potrošača na materijalne nedostatke (recimo, pukne vam peta na novoj cipeli ili vam se nakon nekoliko dana pokvari tek kupljeni televizor) obrazložio je time što se trgovci služe raznim smicalicama kako bi kupcima zatajili njihova zakonska prava.</para>
<heading2>Iskorištavaju potrošačku lakomislenost </heading2>
<para>
Ipak, najviše je pitanja i prigovora na telekomunikacije, jer je zakonski i institucionalno telefonija najuređenije područje, ali i najproblematičnije.</para>
<para>"To su očito posljedice namjere operatora da nas prevare, jednostavno iskorištavaju potrošačku lakomislenost i povjerenje. Ništa bolje nije ni u slučaju financija. Banke namjerno rade takve ugovore koje prosječan potrošač ne može shvatiti. Ugovori se namjerno sastavljaju da su što kompliciraniji i nerazumljiviji",– kaže Vujović.</para>

Kako dug od 1.000 može narasti na 7.000 kuna? Kako je potpredsjednik Vlade Neven Mimica postao kandidat za europskog povjerenika za zaštitu potrošača, zanimljivo je vidjeti kako u nas tu stoje stvari. 
U proteklih se šest godina (od 2007. do 2012.) 114.105 građana obratilo udruzi Potrošač za savjete i pomoć. Lani se to događalo najčešće, 22.543 puta, a 2007. 15.432. U posljednje vrijeme najveće su noćne more građanima – telekomunikacije i ovrhe. U zagrebačkom savjetovalištu (koje je i najzatrpanije pitanjima građana) lani je od 9316 potrošača njih 1267 imalo problema s telekomunikacijama, a 802 s ovrhama. Slijedi 730 pritužbi na materijalne nedostatke proizvoda.
"Prije su dnevno tri-četiri poziva ili dolaska u savjetovalište bila zbog ovrha, a ove će ih godine biti još i više jer su ljudima ovrhe postale mora. Sada imamo oko 40 poziva i oko 10 dolazaka dnevno, a svaki treći tiče se ovrha. Taj je problem nastao 1. listopada 2010. kada je na snagu stupio Ovršni zakon pa su se svi stari ovršni predmeti sa suda (kojih se u 10 godina nagomilalo 500.000) počeli u valovima puštati na naplatu preko FINA-e na račune građana, ali sa zateznim kamatama. Ako je netko 2004. imao 1.000 kuna duga, danas mu taj iznos sa svim ovršnim troškovima i zateznim kamatama zna dosegnuti i 7.000 kuna. Ako je nekome mirovina 1.800 kuna, onda bi više od tri mirovine morao dati samo za tu ovrhu. Kada se takvo što dogodi, ljudi zovu nas", objašnjava za 
      Večernji list
    tajnik i savjetnik u zagrebačkom savjetovalištu Potrošača Igor Vujović.
Primjedbe potrošača na materijalne nedostatke (recimo, pukne vam peta na novoj cipeli ili vam se nakon nekoliko dana pokvari tek kupljeni televizor) obrazložio je time što se trgovci služe raznim smicalicama kako bi kupcima zatajili njihova zakonska prava.
Iskorištavaju potrošačku lakomislenost 

Ipak, najviše je pitanja i prigovora na telekomunikacije, jer je zakonski i institucionalno telefonija najuređenije područje, ali i najproblematičnije.
"To su očito posljedice namjere operatora da nas prevare, jednostavno iskorištavaju potrošačku lakomislenost i povjerenje. Ništa bolje nije ni u slučaju financija. Banke namjerno rade takve ugovore koje prosječan potrošač ne može shvatiti. Ugovori se namjerno sastavljaju da su što kompliciraniji i nerazumljiviji",– kaže Vujović. 

Kako dug od 1.000 može narasti na 7.000 kuna?

<para>Kao što je poznato, nakon izmjena Zakona o ovrhama koji je na snagu stupio početkom godine nastao je kaos pa su unatoč tome što zakon dopušta ovrhu samo nad jednom trećinom plaće, banke po nalogu sudaca sjedale na cijele plaće. Plijene se porodiljne naknade, naknade za nezaposlene i ostala socijalna davanja.</para>
<para>Brojni građani koji su ostali bez sredstava za život žalili su se Hrvatskom helsinškom odboru i pučkom pravobranitelju Jurici Malčiću, koji je zbog njihovih nevolja pisao ministrici financija Martini Dalić, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te guverneru HNB-a Željku Rohatinskom. Iako je pismo poslano još 20. travnja, kako doznaje <emphasis>
 <ulink url="http://www.vecernji.hr/">Večernji list</ulink>
 </emphasis>, odgovora još uvijek nema.</para>
<para>"Za dugove za pristojbe HRT ispostavlja račune i naplaćuje pristojbu za nekoliko godina unatrag, čak i za 2005., iako je rok zastare godinu dana", upozorava Malčić.</para>
<para>Također, navodi pučki pravobranitelj, neki od građana kojima su blokirani računi uopće ne znaju zbog kojih dugova su im obustavljena sredstva s računa u banci, iako im je FINA obavezna dati te podatke.</para>
<para>Čini se, ipak, da se situacija oko ovrha donekle sređuje. FINA je uvela besplatni telefon 0800-0080 na kojem će vam, ako vam je blokiran račun, službenica objasniti kome ste ostali dužni i zašto je pokrenuta ovrha.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201105130015006
arti-201104220450006
arti-201104260232006
arti-201103230226006</para>

Zbog dugova za režije blokirano 150.000 računa FINA otkriva da je zbog neplaćenih komunalija blokirano čak 150.000 računa. 
Kao što je poznato, nakon izmjena Zakona o ovrhama koji je na snagu stupio početkom godine nastao je kaos pa su unatoč tome što zakon dopušta ovrhu samo nad jednom trećinom plaće, banke po nalogu sudaca sjedale na cijele plaće. Plijene se porodiljne naknade, naknade za nezaposlene  i ostala socijalna davanja.
Brojni građani koji su ostali bez sredstava za život žalili su se Hrvatskom helsinškom odboru i pučkom pravobranitelju  Jurici Malčiću, koji je zbog njihovih nevolja pisao ministrici financija Martini Dalić, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te guverneru HNB-a Željku Rohatinskom. Iako je pismo poslano još 20. travnja, kako doznaje 
      Večernji list
   , odgovora još uvijek nema.
"Za dugove za pristojbe HRT ispostavlja račune i naplaćuje pristojbu za nekoliko godina unatrag, čak i za 2005., iako je rok zastare godinu dana", upozorava Malčić.
Također, navodi pučki pravobranitelj, neki od građana kojima su blokirani računi uopće ne znaju zbog kojih dugova su im obustavljena sredstva s računa u banci, iako im je FINA obavezna dati te podatke.
Čini se, ipak, da se situacija oko ovrha donekle sređuje. FINA je uvela besplatni telefon 0800-0080 na kojem će vam, ako vam je blokiran račun, službenica objasniti kome ste ostali dužni i zašto je pokrenuta ovrha.
Vezani članci:
arti-201105130015006
arti-201104220450006
arti-201104260232006
arti-201103230226006 

Zbog dugova za režije blokirano 150.000 računa

<para>Apsurdno je da se zakonodavno državno tijelo više od 3,5 godina nateže s HT-om od javnog bilježnika do suda, a zbog nekoliko stotina kuna. </para>
<para>Rješenje o ovrsi protiv države doneseno je u siječnju 2007., no općinsko državno odvjetništvo koje zastupa Sabor podnijelo je prigovor pozivajući se i na to kako nema dokaza da je Sabor vlasnik telefonske linije u Palmotićevoj 24 (u sudskom se spisu ne navodi tko se koristio spornim telefonom, op. a.). </para>
<para>No, Sabor je ipak ubrzo dijelom podmirio dug, pa je platio HT-u 170 kuna sudskih troškova i 119 kuna duga na ime glavnice. No odvjetnik HT-a zatražio je nastavak ovrhe za preostalih 390 kuna duga te zbog 212 kuna kamata, piše <emphasis>Večernji list</emphasis>. </para>
<para>Spor još uvijek nije dovršen. U lipnju je općinsko državno odvjetništvo sudu uzvratilo da je Sabor dug u cijelosti podmirio još u veljači 2007. i da potraživanje HT-a smatraju neosnovanim.</para>
<para>U srpnju su se pravni zastupnici države i HT-a opet našli u sudnici i ostali svatko pri svojim tvrdnjama pa je ročište odgođeno dok HT u arhivima ne provjeri je li im na kraju Sabor ipak platio 1496 kuna, na koliko se u međuvremenu dug popeo s početnih 509 kuna.</para>

i Sabor se godinama sude zbog 500 kuna duga! Telekomunikacijski operater nema milosti prema nikome, pa ni državi. 
Apsurdno je da se zakonodavno državno tijelo više od 3,5 godina nateže s HT-om od javnog bilježnika do suda, a zbog nekoliko stotina kuna. 
Rješenje o ovrsi protiv države doneseno je u siječnju 2007., no općinsko državno odvjetništvo koje zastupa Sabor podnijelo je prigovor pozivajući se i na to kako nema dokaza da je Sabor vlasnik telefonske linije u Palmotićevoj 24 (u sudskom se spisu ne navodi tko se koristio spornim telefonom, op. a.). 
No, Sabor je ipak ubrzo dijelom podmirio dug, pa je platio HT-u 170 kuna sudskih troškova i 119 kuna duga na ime glavnice. No odvjetnik HT-a zatražio je nastavak ovrhe za preostalih 390 kuna duga te zbog 212 kuna kamata, piše Večernji list. 
Spor još uvijek nije dovršen. U  lipnju je općinsko državno odvjetništvo sudu  uzvratilo da je Sabor dug u cijelosti podmirio još u veljači 2007. i da potraživanje HT-a smatraju neosnovanim.
U srpnju su se pravni zastupnici države i HT-a opet našli u sudnici i ostali svatko pri svojim tvrdnjama pa je ročište odgođeno dok HT u arhivima ne provjeri je li im na kraju Sabor ipak platio 1496 kuna, na koliko se u međuvremenu dug popeo s početnih 509 kuna. HT 

i Sabor se godinama sude zbog 500 kuna duga!

<para>"Lažne su i HDZ-ove tvrdnje o naslijeđenom dugu, jer nisu naslijedili niti jednu lipu neplaćenih računa, dok je ukupni dug države u trenutku kada su preuzeli vlast iznosio 19,5 milijardi kuna, a sada je veći dva i pol puta", rekao je Čačić na konferenciji za novinare.</para>
<para>"Kupovanje glasova je novac koji se nigdje i nikada ne može vratiti", rekao je Čačić ističući da je opstanak na vlasti i trošenje novca jednina svrha aktualne Vlade.</para>
<para>Upozorio je da je novim zaduženjem Hrvatskoj dodatno pao rejting za jedan posto, čime su postojeći dugovi poskupili za tri milijarde kuna, te smo financijski postali još rizičnija zemlja. </para>
<para>S obzirom da prihodi i dalje padaju, a da rezovi u javnoj potrošnji nisu na vidiku, Čačić prognozira da će do kraja godine doći do novih zaduženja u dva navrata, u iznosu od oko 6 ili 7 milijardi kuna ili ukupno oko 13 milijardi kuna.</para>
<para>"Vlada svakim danom reže temelje naše budućnosti. Mora staviti svoj mandat na raspolaganje ili se totalno promijeniti", poručio je šef HNS-a.</para>
<para>Prema podacima koje je iznio Čačić, a koje je objavila Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska je jedna od rijetkih zemlja koja tone, dok se druge oporavljaju od velike gospodarske krize. U prvom kvartalu ove godine realna stopa rasta BDP- u Europskoj uniji iznosi 0,5 posto, u SAD-u 2,5 posto, a u Japanu 4,5 posto. Domaći BDP je u istom razdoblju dodatno pao za 2,5 posto. Isto je i s industrijskom proizvodnjom koja je u navedenim zemljama rasla, a u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu pala za 5,5 posto.</para>
<para>"Imate Vladu koja samo zna plakati, umjesto da plačemo mi, jer oni nemaju razloga za plakati. Imaju ga posebno nezaposleni u privatnom sektoru", rekao je Čačić. </para>
<para>Istaknuo je da posebno zabrinjava "najveća blokada gospodarstva u povijesti", zbog 30 milijardi nepodmirenih računa. Isto tako, kaže Čačić, Hrvatskoj su problem nezarađene i povlaštene mirovine bez pokrića, lažna nezaposlenost, prevelik broj primatelja socijalne pomoći i neracionalno zdravstvo.</para>
<para>Čačić ocjenjuje da je financijska situacija Zagreba slična onoj na razini države, jer je posljedica "iste politike i istog mentalnog sklopa". Jedina razlika je što se Zagreb neracionalno zaduživao za materijalnu dobit, a država za preživljavanje, kaže Čačić.</para>
<para>Na novinarski upit je li istina da je najzahtjevniji oko podjele funkcija u mogućoj kukuriku vlasti, Čačić se našalio da je najzahtjevniji ali po kilaži i da mu je cilj da padne ispod 120 kilograma. </para>
<para>Tvrdi da dosadašnjim sastancima opozicije nije bilo riječi o podjeli stolica, ali da se u slučaju pobjede, svi pripremaju za preuzimanje područja u koja se najbolje razumiju. </para>
<para>Čačić zaključuje da HNS neće ulaziti u vlast ako ne bude imao strateški utjecaj u skladu s rejtingom, jer je situacija u državi takva da je to "čin domoljublja i ogroman teret".</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201007130090006
arti-201007130318006
arti-201007140023006</para>

'Ova Vlada zna jedino plakati' 'Stvarni problem su lažne tvrdnje Vlade da novim zaduženjem od 13 milijardi kuna Hrvatska dobiva vrijeme za reforme. 
"Lažne su i HDZ-ove tvrdnje o naslijeđenom dugu, jer nisu naslijedili niti jednu lipu neplaćenih računa, dok je ukupni dug države u trenutku kada su preuzeli vlast iznosio 19,5 milijardi kuna, a sada je veći dva i pol puta", rekao je Čačić na konferenciji za novinare.
"Kupovanje glasova je novac koji se nigdje i nikada ne može vratiti", rekao je Čačić ističući da je opstanak na vlasti i trošenje novca jednina svrha aktualne Vlade.
Upozorio je da je novim zaduženjem Hrvatskoj dodatno pao rejting za jedan posto, čime su postojeći dugovi poskupili za tri milijarde kuna, te smo financijski postali još rizičnija zemlja. 
S obzirom da prihodi i dalje padaju, a da rezovi u javnoj potrošnji nisu na vidiku, Čačić prognozira da će do kraja godine doći do novih zaduženja u dva navrata, u iznosu od oko 6 ili 7 milijardi kuna ili ukupno oko 13 milijardi kuna.
"Vlada svakim danom reže temelje naše budućnosti. Mora staviti svoj mandat na raspolaganje ili se totalno promijeniti", poručio je šef HNS-a.
Prema podacima koje je iznio Čačić, a koje je objavila Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska je jedna od rijetkih zemlja koja tone, dok se druge oporavljaju od velike gospodarske krize. U prvom kvartalu ove godine realna stopa rasta BDP- u Europskoj uniji iznosi 0,5 posto, u SAD-u 2,5 posto, a u Japanu 4,5 posto. Domaći BDP je u istom razdoblju dodatno pao za 2,5 posto. Isto je i s industrijskom proizvodnjom koja je u navedenim zemljama rasla, a u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu pala za 5,5 posto.
"Imate Vladu koja samo zna plakati, umjesto da plačemo mi, jer oni nemaju razloga za plakati. Imaju ga posebno nezaposleni u privatnom sektoru", rekao je Čačić. 
Istaknuo je da posebno zabrinjava "najveća blokada gospodarstva u povijesti", zbog 30 milijardi nepodmirenih računa. Isto tako, kaže Čačić, Hrvatskoj su problem nezarađene i povlaštene mirovine bez pokrića, lažna nezaposlenost, prevelik broj primatelja socijalne pomoći i neracionalno zdravstvo.
Čačić ocjenjuje da je financijska situacija Zagreba slična onoj na razini države, jer je posljedica "iste politike i istog mentalnog sklopa". Jedina razlika je što se Zagreb neracionalno zaduživao za materijalnu dobit, a država za preživljavanje, kaže Čačić.
Na novinarski upit je li istina da je najzahtjevniji oko podjele funkcija u mogućoj kukuriku vlasti, Čačić se našalio da je najzahtjevniji ali po kilaži i da mu je cilj da padne ispod 120 kilograma. 
Tvrdi da dosadašnjim sastancima opozicije nije bilo riječi o podjeli stolica, ali da se u slučaju pobjede, svi pripremaju za preuzimanje područja u koja se najbolje razumiju. 
Čačić zaključuje da HNS neće ulaziti u vlast ako ne bude imao strateški utjecaj u skladu s rejtingom, jer je situacija u državi takva da je to "čin domoljublja i ogroman teret".
Prethodni članci:
arti-201007130090006
arti-201007130318006
arti-201007140023006 

'Ova Vlada zna jedino plakati'

<para>Ministru financija Ivanu Šukeru sigurno se neće svidjeti ovi podaci, ali oni su hrvatska realnost. Zaključno sa svibnjem, Vlada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor dovela nas je do 30.057.579.000 kuna neplaćenih računa. </para>
<para>Od kada je u Banskim dvorima, Kosor je nelikvidnost povećala za osam milijardi kuna, a HDZ od kada je na vlasti nelikvidnost je povećao za 16 milijardi kuna, piše Dnevni.hr.</para>
<para>Kako je došlo do najveće nelikvidnosti ikada? Tako što imamo nesređeno zakonodavstvo, nesređenu pravnu državu i što funkcioniramo kako funkcioniramo. Praksa je da se neplaćeni računi prebacuju na fiktivne tvrtke, i to je dovelo do najvećeg problema.</para>
<para>Danas postoji 19 tisuća tvrtki koje nemaju niti jednoga zaposlenoga, da su tu deseci milijardi neplaćenih računa. Ali, opet, to je sve omogućila Vlada.</para>
<para>Kada pogledamo 1999., u najvećoj krizi nelikvidnost je bila 28 milijardi kuna. To se počelo smanjivati kada je koalicija preuzela vlast i HDZ-u je predana vlast kada je nelikvidnost iznosila 16 milijardi. </para>
<para>Ona je blago rasla do 2008., kada je bio početak krize, i najveći skok nelikvidnosti se događa u posljednjih godinu i pol, te smo sada na 30 milijardi. Sve će to na naposljetku morati platiti.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>arti-201003110158006
arti-201003260536006
arti-201004150460006
arti-201004160162006</para>

Najgore ikada &#8211; više od 30 mlrd. kn neplaćenih računa! Posljednji podaci Fine pokazuju kako su neplaćeni računi probili psihološku granicu od 30 milijardi kuna. 
Ministru financija Ivanu Šukeru  sigurno se neće svidjeti ovi podaci, ali oni su hrvatska realnost. Zaključno sa svibnjem, Vlada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor dovela nas je do 30.057.579.000 kuna neplaćenih računa.  
Od kada je u Banskim dvorima, Kosor je nelikvidnost povećala za osam milijardi kuna, a HDZ od kada je na vlasti nelikvidnost je povećao za 16 milijardi kuna, piše Dnevni.hr.
Kako je došlo do najveće nelikvidnosti ikada? Tako što imamo nesređeno zakonodavstvo, nesređenu pravnu državu i što funkcioniramo kako funkcioniramo. Praksa je da se neplaćeni računi prebacuju na fiktivne tvrtke, i to je dovelo do najvećeg problema.
Danas postoji 19 tisuća tvrtki koje nemaju niti jednoga zaposlenoga, da su tu deseci milijardi neplaćenih računa. Ali, opet, to je sve omogućila Vlada.
Kada pogledamo 1999., u najvećoj krizi nelikvidnost je bila 28 milijardi kuna. To se počelo smanjivati kada je koalicija preuzela vlast i HDZ-u je predana vlast kada je nelikvidnost iznosila 16 milijardi. 
Ona je blago rasla do 2008., kada je bio početak krize, i najveći skok nelikvidnosti se događa u posljednjih godinu i pol, te smo sada na 30 milijardi. Sve će to na naposljetku morati platiti.
Prethodni članci:
arti-201003110158006
arti-201003260536006
arti-201004150460006
arti-201004160162006 

Najgore ikada &#8211; više od 30 mlrd. kn neplaćenih računa!

Postroll

Preroll

ZNATE LI ČIME SE SVE USTAVNI SUD BAVI? Rješavali su dugogodišnji spor oko - janjetine: 'Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca'

<para>31.01.2017., Vrpolje - Udruga uzgajivaca ovaca i koza Dalmacije uz projekt Dalmatinska janjetina koji je danas predstavljen u Sibeniku, podnijeti ce zahtjev za ishodovanje oznake izvornosti na nacionalnoj i razni Europske unije. Zastita sorte pramenka ujedno bi pomogla i mnogim restoranima koji se bave pecenjem i prodajom domace janjetine. 
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL</para>

#neplaceni racuni

'Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca'

'Načelniče, plati račun, izija si stado janjaca'

'Žele nas ovršiti zbog računa za plin - koji nemamo'

'Žele nas ovršiti zbog računa za plin - koji nemamo'

Kako dug od 1.000 može narasti na 7.000 kuna?

Kako dug od 1.000 može narasti na 7.000 kuna?

Zbog dugova za režije blokirano 150.000 računa

Zbog dugova za režije blokirano 150.000 računa

i Sabor se godinama sude zbog 500 kuna duga!

i Sabor se godinama sude zbog 500 kuna duga!

'Ova Vlada zna jedino plakati'

'Ova Vlada zna jedino plakati'

Najgore ikada – više od 30 mlrd. kn neplaćenih računa!

Najgore ikada – više od 30 mlrd. kn neplaćenih računa!