Postroll

Preroll

<para>1. Krist se rodio 25. prosinca:  Često ponavljani narativ kako je kršćanstvo širenjem uzimalo i poganske rituale te ih odjenulo u kršćansko ruho samo je djelomično točno. Točnije bi bilo reći da je kršćanstvo popustilo i pristalo na kompromis tek nakon duge i žestoke borbe, a to osobito vrijedi za Božić.   Kršćanstvo je postojalo stotinama godina prije nego je ikome uopće palo na pamet slaviti Kristovo rođenje. Štoviše, rani kršćani su slavljenje bilo čijeg rođendana smatrali u najmanju ruku neumjesnim. 
Tek 200. godine prvi puta se spominje u datum rođenja Isusa Krista u spisima iz Egipta koji ga smještaju 20 svibnja.  Datum 25. prosinca prvi puta se spominje  sredinom četvrtog stoljeća, ne slučajno u Rimu.  To svakako ide u prilog teoriji da je Božić zamijenio poganski blagdan.  U četvrtom stoljeću prestaju progoni kršćana u Rimskom carstvu, ubrzo ono počinju progoniti druge, no praksa slavljenja zimskog solsticija ostaje. A zašto onda 25. prosinca a ne 21. ? Ovisi koga pitate. Kršćanska argumentacija bila je jednostavna , Dok se od 1854.  blagdan začeća Marije slavi 8. prosinca,  rani kršćani vjerovali su kako je Isus je začet istog dana kada je i raspet, što je po tadašnjem kalendaru padalo 25. ožujka.  Doda li se na to devet mjeseci – Kristovo rođenje pada 25. prosinca. 
</para>

ChristAsSol.jpg

<para>2. Slavi se zapravo zimski solsticij: 
Drugi  razlog  zašto se baš 25. prosinca slavi Božić treba tražiti u poganskoj svečanosti Nepobjedivog sunca.    U vrijeme od 1. do 4.  stoljeća, na opći užas rimskih konzervativaca, istočnjački mistični kultovi bili su jako popularni u Rimu. I ne pritom ne mislimo na kršćane, nego prvenstveno mitraizam.  Ovaj kult, koji se dosta labavo temeljio na zoroastrejskom božanstu Mitri, rimski Mithraizam  ispočetka je bio misteriozni kult popularan u rimskoj vojsci da bi se ekspresno proširio po čitavom zapadnom carstvu. 
Slijedeći rimski mitraizam, rimski car Aurelije 25. prosinca proglasio je blagdanom Sol Invictus. Temeljne odrednice bile su iste kao i kod  mitraista  - žrtvovanje bika 25. prosinca kako bi se Nepobjedivo Sunce ponovo rodilo. Dakle, Božić nije prihvaćen kako bi se zamijenio solsticij kod pogana nego točno određena svetkovina najvećeg konkurenta u Rimskom carstvu.
</para>

Summer_Solstice_Sunrise_over_Stonehenge_2005.jpg

<para>3. Umjetna/prirodna  jelka je bolja za okoliš:
Načelno, obje tvrdnje mogu biti točne.  Prirodna jelka dok raste uklanja ugljikov dioksid, stvara stanište životinjama, a sva drvca koja se prodaju su i namjenski posađena pa njihova sječa ne uništava šumu.  Nakon što se iskoristi, iza drvca ostaje samo kompost, a čak i ako ga spalite, u zrak će ispustiti samo onoliko CO2 koliko ga je za života preradilo. 
 S druge strane., dok se proizvodi umjetno drvce &apos;skrivi&apos; podosta stakleničkih plinova, a  kao otpad ostaje plastika. Ali zato se može koristiti godinama, a kako se skladišti u domu (garaži, tavanu…) ne ispušta se CO2 dok se vozi po njega.  Također, daleko je manji rizik od požara. 
Sve u svemu razlika je tolika da čak ni  direktor američke udruge za božična drvca (koja snažno zagovara umjetna drvca), koji ima jako dobar razlog biti pristran, kaže da iz ekološke perspektive fundmentalne razlike nema. 
</para>

PXL_241220_31265416 (1).jpg

<para>4. Sveta tri kralja:
Za biblijske likove koji su toliko centralni za prikaz Kristovog rođenja da  imaju i vlastiti blagdan, bilo bi za očekivati da su detaljno opisani u Bibliji. No spominje ih samo Evanđelje po Mateju. Opisuje kako su magi s istoka, posjetili kralja Heroda i pitali ga za kralja Židova, a kada su ga našli,  dali su mu mirtu, zlato i tamjan. 
Ne spominje se da su bili kraljevi ( magi su etnička skupina, koja je zahvaljujući njihovoj ulozi u  Perzijskom carstvu postala sinonim za učenjake i astronome ) pa je prijevod mudraci svakako prikladniji, ne spominju se deve pa čak niti njihov broj.  Primjerice u Sirijskoj crkvi (koja je dosta starija od katoličke, a i bogoslužje drži na jeziku kojeg su govorili Krist i apostoli), čest je prikaz 12 mudraca.  Također, iako su u pravilu prikazani u jaslicama, Matej samo spominje kako su našli Isusa u kući s majkom.   Sudeći prema Harodovom pokolju novorođenčadi, vjerojatno su se pojavili u ljeto ili proljeće nakon rođenja. 
</para>

Sveta tri kralja

<para>5.Jaslice:
Iako su jaslice centralne za slavlje Božića, i za razliku od kićenja bora koji proizašao iz germanske tradicije rasprostranjene među svim kršćanima, prilično su slabo opisane u Bibliji i spominju se u dva evanđelja. U onom po Mateju je priča o mudracima, dok Luka opisuje kako su se novorođenom Isusu došli pokloniti pastiri. Životinje se ne spominju izrijekom, niti se spominju kako je porođaju svjedočio anđeo. 
Tradiciju jaslica pokrenuo je sv. Franjo Asiški, koji je 1223. postavio žive jaslice.  Kako su tada mise služene na latinskom,  puk je o sadržaju Biblije učio uglavnom iz predstava pa je želio prisdpobiti i Kristovo rođenje. 
Od tada se ideja jaslica širi, a vremenom postaju i svojevrsni propagandi alat. Uz ovce, dvije životinje koje su prilično česte u prikazu su magarac i vol. U nekim prikazima, magarac i vol griju bebu svojim dahom,   no u drugim se otimaju za dekicu dekicu kojom je pokriven. U prvom slučaju, želi se pokazati kako su se i životinje pokorije Sinu Čovječjem. U drugom prikazu, koji je dosta popularan tijekom renesanse, &apos;zli&apos; magarac i vol simboliziraju Židove i pogane koji sumnjaju u svetost Isusa. 
</para>

Kresh_expo_1.jpg

<para>6.Djedica leti zbog sobova:
Lik današnjeg Djedice zbir je više tradicija, od SAD-a pa sve do Sibira, a ključnu odrednicu dali su mu Laponci. Narod Sami koji žive od sobova zimi je znao sušiti muhare i potom ih jesti kako bi padali u trans (ili se  otrovali nasmrt). Pritom su često vidjeli svoje sobove kako lete, a neki time i objašnjavaju crveno-bijelu kombinaciju boja. Tradicija sušenja i jedenja muhara rasprostranjena je koliko su rasprostranjeni i sobovi te je poznata i  Sibiru. 
</para>

Amanita_muscaria

<para>7.Božične čestitke  i ukrasi:
Snježne pahulje su neizostavni blagdanski motiv, ali čini se da su prilično razljutile znanstvenike.  Prije 10- ak godina, u otvorenom pismu prestižnom časopisu Nature, kemičar Thomas Koop pobunio se protiv pahuljica koje „krše zakone fizike“.  Svaka pahuljuica je jedinstena, ali sve imaju jednu stvar zajedničku – šest stranica. A što ga je još više ljutilo od četverokratkih, peterokrakih ili osmerokrakih zvijezda, križeva ili poligona je to što kristalnu strukturu leda znamo već 400 godina. 
</para>

ukras

<para>8. Djedica ima radionicu na Sjevernom polu:
Onda bi Djedica uskoro mogao ostati bez svoje nastambe. Na stranu što je pitanje kako bi točno uzdržava sobove (okej, možda polete pa se najedu u sibirskoj tundri), još manje čime točno hrani vilenjake, ali  Arktik neumitno nestaje. Od 1980.  izgubio je 40 posto površine leda , a što ga više gubi, to se brže topi jer se sve više metana koje je dotada bilo zarobljeno ledu se otpušta u atmosferu, a sve je manja površina koja reflektira sunce natrag u svemir. Procjene variraju kada će točno nestati sjeverna ledena kapa, no nestati će sigurno. Ako mislite da su u pitanju tek nagađanja,  najbolje je proučiti koliko se točno Rusija i SAD, a odnedavno i Kina (koja se proglasila zemljom bliskom Arktiku) nadmeću oko prvenstva nad korištenjem resursa jednom kada se led otopi. 
</para>

Arktik

MITOVI JAČI OD ISTINE

<para>Čak se i centralni prizor rođenja u Bibliji opisuje prilično šturo, a tri mudraca i životinje zapravo su bili skrivena poruka koja je nastala stoljećima kasnije</para>

PXL_141221_91135669 (1).jpg

Vitomir Dragčević

Magazin

Božić ne bi trebao biti danas? Datum Isusova rođenja i druge nevjerojatne teorije koje našu tradiciju bacaju u vodu

<para>1.Što kaže Biblija?:
&quot;A rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: &apos;Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.&apos; Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: &apos;Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel - što znači: S nama Bog!&apos; Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu. I ne upozna je dok ne rodi sina. I nadjenu mu ime Isu&quot;, navodi se u Evanđelju po Mateju. Djevičansko rođenje je i nagoviješteno  Knjizi proroka Izaije: &quot;Stoga će vam sâm Gospodin dati znak: Gle, djevica će začeti i roditi sina, i nadjenut će mu ime Imanuel&quot;. 
</para>

PXL_290720_29673197.jpg

<para>2. A što kaže Crkva:  Dok Biblija decidirano navodi tek kako je Isus bezgrešno začet, katolička crkva (ništa manje decidirano) tvrdi kako je Marija bila djevica prije rođenja, za vrijeme i nakon Isusa. Ili, kako ju se zaziva na bogoslužjima – vazda djevica. Neke protestantske denominacije odbacuju tu dogmu i vjeruju kako su Marija i Josip nakon rođenja Isusa nastavili normalnim bračnim životom. Pritom se pozivaju na evanđelja po Marku i Mateju koji spominju i Isusovu braću. Katolička Crkva tvrdi kako je to samo izraz za dobre prijatelje i sljedbenike. 
</para>

PXL_110613_2015.jpg

<para>3. Romul:
Začeća u kojima je ženu oplodilo bestjelesno božanstvo su posvuda – od Perzeja kojeg je napravio Zeus u obliku zlatne kiše, do Venerinog sina Eneje. No, jedan mit se izdvaja. U  većina mitova antike, djevičanstvo majke koja je rodila nije bilo ključno, sve do Romula i Rema. Reu Silviju silovao je bog rata Mars kao vestalsku djevicu. Tako je istaknuta vrijednost Romula i Rema ne samo time što imaju božanskoga oca, nego i čistu majku. Osim toga, još je jedna sličnost  - Romul, kako je pisao Livije, nije umro nego je uzašao na nebo. Tijekom smotre vojnika, oluja ga je podigla na nebesa gdje se pridružio bogovima. 
</para>

Rea Silvija.jpg

<para>4.Horus:
Čudesna rođenja i božanska začeća sveprisutna su u gotovo svim mitologijama. Horus, božanstvo drevnog Egipta s glavom sokola, začet je nakon ubojstva svog oca Ozirisa. Doduše, sudeći prema mitu ne baš bezgrešno. Nakon što je Seth ubio svog brata Ozirisa raskomadano tijelo je pobacao po zemlji. Novopečena udovica Izis skupila je sve dijelove svog raskomadanog muža, osim onoga ključnog. Ozirisov penis je završio u Nilu, a prema nekim izvorima, pojele su ga ribe. Snalažljiva Izis zato je izradila zlatni falus i sastavila Ozirisa kako bi joj napravio sina. No možda to i nije najbolesniji dio mita, s obzirom na to da su Izis i Oziris ujedno i sestra i brat. 

</para>

Horus.jpg

<para>5.Huitzilopochtli:
Astečka majka-božica Coatlicue našla je pera koja su pala s neba i ostala trudna kada ih je zatakla za pas. Zgroženi njenom sumnjivom trudnoćom, njenih 400 sinova i kći su je ubili, ali bilo je prekasno. Iz njene utrobe iskočio je Huitzilopochtli, bog sunca i rata, odrastao i potpuno naoružan. 
</para>

Huitzilopochtli,_.png

<para>6.Erihtonije Atenski:

U osujećenom pokušaju silovanja, grčki šepavi bog podzemlja Hefest ejakulirao je po bedru djevičanske Atene.  Ona je komadom tkanine obrisala sjeme i bacila ga u zemlju iz koje je onda iznikao Erihtonije. Atena ga je ipak posvojila, a drevni Atenjani su vjerovali kako je Erihtonije praotac njihova polisa. I na to su bili iznimno ponosni, jer su tako dokazivali da su autohtoni, u originalnom značenju iznikli iz zemlje. 
</para>

Erihtonije.jpg

<para>7.Mars:
Nakon što je Minerva došla na svijet partenogenezom, odnosno iz glave Jupitera, njegova supruga Junona također je poželjela dijete koje je samo njeno. Prema Ovidiju, Juno je potražila pomoć božice Flore koja je dala čarobni cvijet. Nakon što ga je dotakla, Junona je ostala trudna i rodila boga rata Marsa. 
</para>

Junona.JPG

<para>8:Qi 
Qi je čudesno začet nakon što je njegova majka Jiang Yuan stala u otisak stopala vrhovnog boga Shangdija.  Kada je rodila, s obzirom na to da nije imala muža, pokušala se riješiti svog djeteta, no Qi je preživio svaki put i svaki put joj se vratio. Kada je konačno shvatila njegovu nadnaravnu otpornost, Yuan ga je prihvatila. Qi se pokazao kao nenadmašan poljodjelac, a kasnije je postao poznat kao Houji, bog poljoprivrede i mitološki praotac kineske dinastije Zhou. 
</para>

534534.png

OD ASTEKA DO BIBLIJE

<para>Koliko je djevičanstvo  važno u mitologiji, pokazuje već sama riječ  - djevica ima isti korijen iz kojeg se u većini indoeuropskih jezika izvode &apos;božanske&apos; riječi,  od latinskog deus i  sanskrtskog deva, grčkog Zeusa,  do engleskog divine, francuskog Diu… Zato i ne čudi kako je  centralnu figuru kršćanske mitologije rodila djevica, koju je bezgrešno oplodio Bog, točnije Duh Sveti.  
No takvo začeće nipošto nije jedinstveno i pojavljuje se u nizu mitologija.  
</para>

#Mitovi O Božiću

Božić ne bi trebao biti danas? Datum Isusova rođenja i druge nevjerojatne teorije koje našu tradiciju bacaju u vodu

Božić ne bi trebao biti danas? Datum Isusova rođenja i druge nevjerojatne teorije koje našu tradiciju bacaju u vodu

Brutalna pozadina bezgrešnog začeća: Isus nije jedini, no nismo baš sigurni da bi ove druge mitove trebalo prenositi djeci...

Brutalna pozadina bezgrešnog začeća: Isus nije jedini, no nismo baš sigurni da bi ove druge mitove trebalo prenositi djeci...