Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
U idiličnom krajoliku Los Alamosa u Novom Meksiku, Oppenheimer je vodio kojim je američki predsjednik Franklin D. Roosevelt želio pobijediti Hitlerovu Njemačku u utrci za izradu prve <ulink url="http://net.hr/tema/atomska-bomba/">atomske bombe</ulink>. Oppenheimer je u Los Almos doveo do tada neviđeni tim briljantnih znanstvenika, piše <ulink url="http://www.dw.com/hr/utrka-za-atomsku-bombu/a-18629178">Deutsche Welle</ulink>.
</para>
<heading2>Vrhunski tim znanstvenika</heading2>
<para>
Među njima su bili nobelovci poput Enrica Fermija, Nielsa Bohra i Hansa Bethea. Pred kraj je ovdje živjelo šest tisuća znanstvenika s obiteljima. Prosječna starosna dob bila im je 26 godina.</para>
<para>Za Projekt Manhattan, koji je dobio ime po njujorškoj četvrti u kojoj je nastala ideja za njegovo pokretanje, diljem <ulink url="http://net.hr/tema/sad/">Amerike</ulink> je u laboratorijima i proizvodnim pogonima radilo više od 125 tisuća ljudi. No projektom se upravljalo iz zabačenog gradića Los Alamosa i tamošnje zgrade elitne škole Los Alamos Ranch School, zatvorene 1943. da bi u nju mogli useliti znanstvenici.</para>
<para>Više od 70 godina kasnije tih se događaja prisjeća William Hudgens, kemičar iz tadašnjeg Oppenheimerovog tima.</para>
<para>"Svatko je svakog poznavao. Nije bilo hijerarhije“, kaže Hudgens u razgovoru za Deutsche Welle dodajući da se za vrijeme ručka bez problema moglo sjediti i pored samog Oppenheimera.</para>
<para>"Bio je jako simpatičan, svi su ga zvali samo 'Oppi."</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3c975872-92aa-11eb-954a-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Najskuplji projekt nakon leta na Mjesec</heading2>
<para>
Hudgens se prisjeća brojnih zabava i puno<ulink url="http://net.hr/tema/alkohol/"> alkohola</ulink>, ali i napete atmosfere u kojoj se jako mnogo se radilo.</para>
<para>"Svi mi smo bili zabrinuti da bi Nijemci mogli prvi imati atomsku bombu koja odlučuje ishod rata", objašnjava Hudgens.</para>
<para>Projekt Manhattan imao je za američku vladu apsolutni prioritet. Resursi su praktično bili bezgranični. Ono što je 1940. počelo s proračunom od 6.000 dolara, za pet godina je naraslo u projekt koji je na raspolaganju imao dvije milijarde dolara. Ondje se paralelno radilo na izradi dvije bombe: s uranijem i plutonijem.</para>
<para>"Najskuplji znanstveni projekt iza slijetanja na <ulink url="http://net.hr/tema/mjesec/">Mjesec</ulink>", procjenjuje Heather McClenahan, direktorica lokalnog povijesnog muzeja.
</para>
<heading2>"Ljepota" prve atomske gljive</heading2>
<para>
Atomska bomba testirana je 16. srpnja 1945. na području pod imenom White Sands Missile Range, 200 milja udaljenom od Los Alamosa i velikom kao Pennsylvanija, Rhode Island i Washington zajedno. <ulink url="http://net.hr/tema/americka-vojska/">Američka vojska</ulink> samo jednom godišnje otvara to područje za javnost.</para>
<para>Tamo gdje je eksplodirala prva atomska bomba na taj povijesni trenutak podsjeća samo neugledni kameni spomenik. Zračenje na tom mjestu još uvijek je deset puta veće od uobičajenog.</para>
<para>Kratera skoro više i nema. Tlo se lagano spušta prema mjestu eksplozije. Na sigurnosnoj ogradi vise fotografije eksplozije koju su Oppenheimer i general Leslie R. Groves, šef cijelog projekta, promatrali iz sigurne udaljenosti. Očevidci su tada bili oduševljeni ljepotom atomske gljive i svjetlošću koja je nastala pri <ulink url="http://net.hr/tema/eksplozija/">eksploziji</ulink>.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3a1bae68-92aa-11eb-9918-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Okrvavili ruke da spase svijet</heading2>
<para>
Ni mjesec dana nakon probnog aktiviranja Amerikanci su bacili atomske bombe na Nagasaki i Hirošimu. Mnogi znanstvenici koji su sudjelovali u projektu to su doznali tek iz radijskih vijesti. Oni su bili iznenađeni. Neki od njih su do posljednjeg trenutka sumnjali u to hoće li bomba uopće funkcionirati.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="67f577b8-b1c4-11eb-b4ec-0242ac130061"/>
<para>"Prevladavao je osjećaj olakšanja, ali nije bilo velikog slavlja. Nama nije bilo do toga da slavimo ono što je ubilo tako puno ljudi", priča William Hudgens o reakcijama u laboratorijima u Los Alamosu.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d3b35d48-92a8-11eb-9b6f-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>No, ističe da je bacanje bombe spasilo život milijuna ljudi jer je time skraćen rat. To su mišljenje zastupali mnogi znanstvenici koji su sudjelovali u projektu.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9353b6ee-b1ca-11eb-baf5-0242ac150015"/>
<para>Oppenheimer je nakon svega u razgovoru s američkim predsjednikom Trumanom u Bijeloj kući rekao da sada ima „ruke okaljane krvlju“. Duboka sumnja u ispravnost Projekta Manhattan nije ga napustila sve do smrti.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=uW2clYJmvhE"/>

Kako je stvoreno zastrašujuće oružje koje održava svjetski mir U okviru Projekta Manhattan više od 125 tisuća ljudi na čelu s američkim fizičarom Robertom Oppenheimerom grozničavo je radilo na tome da izrade atomsku bombu prije Nijemaca. 

U idiličnom krajoliku Los Alamosa u Novom Meksiku, Oppenheimer je vodio kojim je američki predsjednik Franklin D. Roosevelt želio pobijediti Hitlerovu Njemačku u utrci za izradu prve atomske bombe. Oppenheimer je u Los Almos doveo do tada neviđeni tim briljantnih znanstvenika, piše Deutsche Welle.

Vrhunski tim znanstvenika

Među njima su bili nobelovci poput Enrica Fermija, Nielsa Bohra i Hansa Bethea. Pred kraj je ovdje živjelo šest tisuća znanstvenika s obiteljima. Prosječna starosna dob bila im je 26 godina.
Za Projekt Manhattan, koji je dobio ime po njujorškoj četvrti u kojoj je nastala ideja za njegovo pokretanje, diljem Amerike je u laboratorijima i proizvodnim pogonima radilo više od 125 tisuća ljudi. No projektom se upravljalo iz zabačenog gradića Los Alamosa i tamošnje zgrade elitne škole Los Alamos Ranch School, zatvorene 1943. da bi u nju mogli useliti znanstvenici.
Više od 70 godina kasnije tih se događaja prisjeća William Hudgens, kemičar iz tadašnjeg Oppenheimerovog tima.
"Svatko je svakog poznavao. Nije bilo hijerarhije“, kaže Hudgens u razgovoru za Deutsche Welle dodajući da se za vrijeme ručka bez problema moglo sjediti i pored samog Oppenheimera.
"Bio je jako simpatičan, svi su ga zvali samo 'Oppi."

   

Najskuplji projekt nakon leta na Mjesec

Hudgens se prisjeća brojnih zabava i puno alkohola, ali i napete atmosfere u kojoj se jako mnogo se radilo.
"Svi mi smo bili zabrinuti da bi Nijemci mogli prvi imati atomsku bombu koja odlučuje ishod rata", objašnjava Hudgens.
Projekt Manhattan imao je za američku vladu apsolutni prioritet. Resursi su praktično bili bezgranični. Ono što je 1940. počelo s proračunom od 6.000 dolara, za pet godina je naraslo u projekt koji je na raspolaganju imao dvije milijarde dolara. Ondje se paralelno radilo na izradi dvije bombe: s uranijem i plutonijem.
"Najskuplji znanstveni projekt iza slijetanja na Mjesec", procjenjuje Heather McClenahan, direktorica lokalnog povijesnog muzeja.

"Ljepota" prve atomske gljive

Atomska bomba testirana je 16. srpnja 1945. na području pod imenom White Sands Missile Range, 200 milja udaljenom od Los Alamosa i velikom kao Pennsylvanija, Rhode Island i Washington zajedno. Američka vojska samo jednom godišnje otvara to područje za javnost.
Tamo gdje je eksplodirala prva atomska bomba na taj povijesni trenutak podsjeća samo neugledni kameni spomenik. Zračenje na tom mjestu još uvijek je deset puta veće od uobičajenog.
Kratera skoro više i nema. Tlo se lagano spušta prema mjestu eksplozije. Na sigurnosnoj ogradi vise fotografije eksplozije koju su Oppenheimer i general Leslie R. Groves, šef cijelog projekta, promatrali iz sigurne udaljenosti. Očevidci su tada bili oduševljeni ljepotom atomske gljive i svjetlošću koja je nastala pri eksploziji.

   

Okrvavili ruke da spase svijet

Ni mjesec dana nakon probnog aktiviranja Amerikanci su bacili atomske bombe na Nagasaki i Hirošimu. Mnogi znanstvenici koji su sudjelovali u projektu to su doznali tek iz radijskih vijesti. Oni su bili iznenađeni. Neki od njih su do posljednjeg trenutka sumnjali u to hoće li bomba uopće funkcionirati.

"Prevladavao je osjećaj olakšanja, ali nije bilo velikog slavlja. Nama nije bilo do toga da slavimo ono što je ubilo tako puno ljudi", priča William Hudgens o reakcijama u laboratorijima u Los Alamosu.

   

No, ističe da je bacanje bombe spasilo život milijuna ljudi jer je time skraćen rat. To su mišljenje zastupali mnogi znanstvenici koji su sudjelovali u projektu.

Oppenheimer je nakon svega u razgovoru s američkim predsjednikom Trumanom u Bijeloj kući rekao da sada ima „ruke okaljane krvlju“. Duboka sumnja u ispravnost Projekta Manhattan nije ga napustila sve do smrti.
 PROJEKT MANHATTAN: 

PROJEKT MANHATTAN:

Kako je stvoreno zastrašujuće oružje koje održava svjetski mir

<para>
 Kolinda Grabar Kitarović zahvaljujući studentskoj razmjeni je dio srednje škole pohađala u Los Alamosu. Vijest o njenom uspjehu stigla je do grada koji se nalazi u saveznoj državi u jugozapadnom SAD-u.</para>
<para>"Maturantica srednje škole Los Alamos izabrana za predsjednicu Hrvatske", naslov je koji je osvanuo na web stranici TV kuće iz Novog Meksika KOB 4.</para>
<para>Navode da je njihova učenica postala prva predsjednica žena u povijesti Hrvatske te da će tu funkciju početi obnašati 19. veljače.</para>
<heading2>Ravnatelj: Želimo joj sve najbolje</heading2>
<para>
Ravnatelj srednje škole Los Alamos dr. Eugene Schmidt rekao je da je Grabar Kitarović u njihovoj školi maturirala 1986. godine.</para>
<para>Iz njegove izjave da se iščitati da su i ranije bili upoznati da je Grabar Kitarović uspješna žena.</para>
<para>"Naša zajednica je vrlo ponosna na njene mnoge uspjehe koji uključuju rad u NATO-u i obavljanje dužnosti ministrice vanjskih poslova Hrvatske. Želimo joj sve najbolje na njenoj novoj funkciji predsjednice Hrvatske", kazao je Schmidt.</para>
<para>Kolinda Grabar Kitarović u nedjelju je na predsjedničkim izborima osvojila 50,74 posto glasova, a Ivo Josipović 49,26 posto glasova hrvatskih birača. Na novu dužnost po zakonu stupa posljednjeg dana mandata predsjednika Ive Josipovića, koji je petogodišnji predsjednički mandat preuzeo 19. veljače 2010. godine.</para>
<para>Sve o izborima pročitajte <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/specijal/predsjednicki-izbori">ovdje</ulink>.</para>

Grabar Kitarović nisu zaboravili u Americi: Vrlo smo ponosni Srednjoj školi Los Alamos iz Novog Meksika koju je pohađala nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije promaknula vijest o njenom velikom uspjehu. 

   Kolinda Grabar Kitarović  zahvaljujući studentskoj razmjeni je dio srednje škole pohađala u Los Alamosu. Vijest o njenom uspjehu stigla je do grada koji se nalazi u saveznoj državi u jugozapadnom SAD-u.
"Maturantica srednje škole Los Alamos izabrana za predsjednicu Hrvatske", naslov je koji je osvanuo na web stranici TV kuće iz Novog Meksika KOB 4.
Navode da je njihova učenica postala prva predsjednica žena u povijesti Hrvatske te da će tu funkciju početi obnašati  19. veljače.
Ravnatelj: Želimo joj sve najbolje

Ravnatelj srednje škole Los Alamos dr. Eugene Schmidt rekao je da je Grabar Kitarović u njihovoj školi maturirala 1986. godine.
Iz njegove izjave da se iščitati da su i ranije bili upoznati da je Grabar Kitarović uspješna žena.
"Naša zajednica je vrlo ponosna na njene mnoge uspjehe koji uključuju rad u NATO-u i obavljanje dužnosti ministrice vanjskih poslova Hrvatske. Želimo joj sve najbolje na njenoj novoj funkciji predsjednice Hrvatske", kazao je Schmidt.
Kolinda Grabar Kitarović u nedjelju je na predsjedničkim izborima osvojila 50,74 posto glasova, a Ivo Josipović 49,26 posto glasova hrvatskih birača. Na novu dužnost po zakonu stupa posljednjeg dana mandata predsjednika Ive Josipovića, koji je petogodišnji predsjednički mandat preuzeo 19. veljače 2010. godine.
Sve o izborima pročitajte ovdje. 

Grabar Kitarović nisu zaboravili u Americi: Vrlo smo ponosni

Postroll

Preroll

PROJEKT MANHATTAN: Kako je stvoreno zastrašujuće oružje koje održava svjetski mir

<para>7. Skupljali trupla beba kako bi testirali učinke nuklearnih bombi
Kada su SAD bacile atomske bombe bile su svjesne njihove razorne moći, no nisu znali gotovo ništa o učinku radijacije i posljedicama nastalog radioaktivnog otpada. Kasnije istraživanjem se ispostavilo kako je za ljude najopasniji izotop stroncija-50, no i dalje nisu znali koliko točno, niti koliko je globalno rasprotranjen. Najveći problem bio je što znanstvenici nisu imali dovoljno uzoraka ljudskog tkiva na kojima bi promatrali učinak. 
„Ne znam kako doći do njih, no tvrdim da je od najveće važnosti nabaviti ih, osobito one najmlađe“, rekao je 1955. dr. Willard Libby. SAD su pokrenule projekt Sunshine, koji se svodio na skupljanje tijela beba ili njihovih dijelova od Australije do Europe. Pritom, nisu od majki tražili dopuštenje, a većine nisu ni obaviještene. Amerikanci su tako prikupili uzorke više od 1500 beba diljem svijeta. 
</para>

#Los Alamos

Kako je stvoreno zastrašujuće oružje koje održava svjetski mir

Kako je stvoreno zastrašujuće oružje koje održava svjetski mir

Grabar Kitarović nisu zaboravili u Americi: Vrlo smo ponosni

Grabar Kitarović nisu zaboravili u Americi: Vrlo smo ponosni