Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić ostaje u istražnom zatvoru mjesec dana, potvrdio je Darko Dodig, tužitelj Uskoka nakon saslušanja. Osim njega, u istražnom zatvoru ostaje dvoje policajca i dvoje civila. USKOK nije tražio pritvor za policajku zbog toga što je trudna, <ulink url="https://danas.hr/crna-kronika/zupan-dekanic-i-jos-cetvero-idu-u-istrazni-zatvor-na-mjesec-dana-d3185f28-c42e-11ed-98fb-c25d2d1cdbce">piše Danas.hr</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas je sudac istrage na prijedlog Uskoka odredio istražni zatvor u trajanju od mjesec dana protiv pet osoba zbog opasnosti zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Među tim osobama je i župan Damir Dekanić. Sud je prihvatio naše argumente da se ovdje radi o, prije svega, osnovnoj sumnji na počinjenje kaznenog djela za koje se terete rješenjem o provođenju istrage, ali isto tako da postoji ozbiljna i realna opasnost nezakonitih utjecaja na brojne svjedoke koje smo ispitali u prethodnom postupku. Iz tih razloga sud je odredio jednomjesečni istražni zatvor" rekao je Darko Dodig, tužitelj Uskoka nakon saslušanja.</para><heading2>Otvara se Pandorina kutija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon Dekanićevog slučaja otvara se Pandorina kutija. Istražni zatvori, optužnice i presude - a župani, gradonačelnici i načelnici koji ih dobiju ostaju na svojim pozicijama. Kako lokalne šerife prisiliti na ostavku - pitanje je postavljeno <ulink url="https://danas.hr/rtl-danas/unatoc-uhicenjima-optuznicama-i-presudama-politicari-ostaju-na-funkcijama-kako-lokalne-serife-prisiliti-na-ostavku-6b45e29c-c426-11ed-9c88-b6cdfea81f82">u RTL-u Danas</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovor glasi: Samo ako ih ostavka spašava od odlaska u istražni zatvor. </para><hmn:article id="ded430da-c343-11ed-b2c5-8eea8b5885e7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Dok čeka presudu, lokalni šerif odradi cijeli mandat</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da se iz pritvora ide natrag na položaj, posljedni primjer je s Murtera. Tamošnji načelnik općine izašao je iz pritvora, gdje je bio jer je račun u bordelu u Austriji platio služebnom karticom općine. Sada opet obavlja svoju dužnost. Slično je bilo i sa zagrebačkim županom, požeškim dogradonačelnikom, požeško-slavonskim županom, načelnikom općine Čeminac... Svi oni držali su se za fotelju usprkos koruptivnim radnjama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok dočeka presudu, lokalni čelnik u Hrvatskoj stigne odraditi cijeli mandat. Stranka može odlučiti samo o nečijem članstvu, ne i o lokalnoj poziciji. </para><hmn:article id="da3bed40-ad1a-11ed-b3ad-dacf73b1bfc1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Postoje mehanizmi da dođe do ostavke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je bilo i sa županom Dekanićem, uhićenim u srijedu zbog vožnje u pijanom stanju prije godinu dana. Zamrznuto mu je članstvo u HDZ-u, ali nitko ga ne može natjerati da odstupi s mjesta župana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oporba smatra da postoje mehanizmi kojima se može tražiti ili izazvati njegova ostavka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Oni, vladajući, mogu zajedno s opozicijom zatražiti opoziv'', kaže Sandra Benčić, zastupnica Zeleno-lijevog bloka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj su lokalni čelnnici spremni podnijeti ostavku samo u slučaju da ih to spašava od istražnog zatvora.</para><hmn:article id="78208e1e-b1c6-11eb-bd88-0242ac13005f" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Dekanić ostaje u istražnom zatvoru: Unatoč svemu, političari najčešće ostaju na funkcijama, a samo u jednom slučaju spremni su dati ostavku Dok dočeka presudu, lokalni čelnik u Hrvatskoj stigne odraditi cijeli mandat. Stranka može odlučiti samo o nečijem članstvu, ne i o lokalnoj poziciji Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić ostaje u istražnom zatvoru mjesec dana, potvrdio je Darko Dodig, tužitelj Uskoka nakon saslušanja. Osim njega, u istražnom zatvoru ostaje dvoje policajca i dvoje civila. USKOK nije tražio pritvor za policajku zbog toga što je trudna, piše Danas.hr."Danas je sudac istrage na prijedlog Uskoka odredio istražni zatvor u trajanju od mjesec dana protiv pet osoba zbog opasnosti zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Među tim osobama je i župan Damir Dekanić. Sud je prihvatio naše argumente da se ovdje radi o, prije svega, osnovnoj sumnji na počinjenje kaznenog djela za koje se terete rješenjem o provođenju istrage, ali isto tako da postoji ozbiljna i realna opasnost nezakonitih utjecaja na brojne svjedoke koje smo ispitali u prethodnom postupku. Iz tih razloga sud je odredio jednomjesečni istražni zatvor" rekao je Darko Dodig, tužitelj Uskoka nakon saslušanja.Otvara se Pandorina kutijaNakon Dekanićevog slučaja otvara se Pandorina kutija. Istražni zatvori, optužnice i presude - a župani, gradonačelnici i načelnici koji ih dobiju ostaju na svojim pozicijama. Kako lokalne šerife prisiliti na ostavku - pitanje je postavljeno u RTL-u Danas. Odgovor glasi: Samo ako ih ostavka spašava od odlaska u istražni zatvor. Dok čeka presudu, lokalni šerif odradi cijeli mandatDa se iz pritvora ide natrag na položaj, posljedni primjer je s Murtera. Tamošnji načelnik općine izašao je iz pritvora, gdje je bio jer je račun u bordelu u Austriji platio služebnom karticom općine. Sada opet obavlja svoju dužnost. Slično je bilo i sa zagrebačkim županom, požeškim dogradonačelnikom, požeško-slavonskim županom, načelnikom općine Čeminac... Svi oni držali su se za fotelju usprkos koruptivnim radnjama.Dok dočeka presudu, lokalni čelnik u Hrvatskoj stigne odraditi cijeli mandat. Stranka može odlučiti samo o nečijem članstvu, ne i o lokalnoj poziciji. Postoje mehanizmi da dođe do ostavkeTako je bilo i sa županom Dekanićem, uhićenim u srijedu zbog vožnje u pijanom stanju prije godinu dana. Zamrznuto mu je članstvo u HDZ-u, ali nitko ga ne može natjerati da odstupi s mjesta župana. Oporba smatra da postoje mehanizmi kojima se može tražiti ili izazvati njegova ostavka.''Oni, vladajući, mogu zajedno s opozicijom zatražiti opoziv'', kaže Sandra Benčić, zastupnica Zeleno-lijevog bloka. U Hrvatskoj su lokalni čelnnici spremni podnijeti ostavku samo u slučaju da ih to spašava od istražnog zatvora. LOKALNI ŠERIFI ČVRSTO U SEDLIMA  

LOKALNI ŠERIFI ČVRSTO U SEDLIMA 

Dekanić ostaje u istražnom zatvoru: Unatoč svemu, političari najčešće ostaju na funkcijama, a samo u jednom slučaju spremni su dati ostavku

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na sjeveru Hrvatske, u radijusu od desetak kilometara nalaze se bivši glavni grad, bivši grad velikaške obitelji Zrinski i centar svijeta. Naravno, riječ je o Varaždinu, Čakovcu i Ludbregu. Kroz povijest su ih pustošili požari, a u današnje vrijeme njima hara pošast u obliku političke neodgovornosti. Osim povijesnog značaja, te gradove veže činjenica da su njihovi žitelji na visoke dužnosti ponovno izabrali problematične lokalne čelnike. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krenimo s Varaždinom. Ondje je 2017. za gradonačelnika izabran Ivan Čehok. On je šest godina ranije podnio ostavku na tu dužnost, jer se nalazio u istražnom zatvoru zbog optužbi da je za više milijuna kuna oštetio grad nezakonitim zamjenama zemljišta s tvrtkama Davora Patafte. Iako je taj sudski proces bio u tijeku, Čehok je kao nezavisni kandidat na lokalnim izborima osvojio skoro 70 posto građana. Na ovogodišnjim lokalnim izborima ga je svrgnuo Neven Bosilj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dubravko Bilić trenutni je gradonačelnik Ludbrega. Prije dvije godine je osuđen na uvjetnu kaznu zbog zloporabe položaja. Naime, 2012. je donio odluku o isplati naknade za odvojeni život - samom sebi. Tako si je svakog mjeseca priskrbljivao još 1000 kuna na koje uopće nije imao pravo, jer nije živio odvojeno od obitelji. Nakon presude je u državni proračun trebao uplatiti 24.000 kuna naknade štete, ali i sudske troškove. No, to nije uspio napraviti na vrijeme. </para><para>Najsvježiji primjer politički devijantnog ponašanja stiže iz Međimurske županije. Ondje birači nisu zamjerili trgovanje utjecajem Matiji Posavcu. Prije dva mjeseca dao je ostavku i priznao da je primio mito od 10.000 kuna. Unatoč tome, na izvanrednim izborima održanima u nedjelju, dobio je novi mandat s gotovo 80 posto osvojenih glasova. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="f9439fb4-51d4-11ec-9154-ea223973e5c7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Krivo je i pravosuđe</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izuzetno je problematično kada se na najodgovornije političke funkcije biraju osobe protiv kojih se vode kazneni postupci zbog korupcije. Dok je u većini europskih demokracija već opravdana sumnja u nezakonito postupanje dovoljan razlog za povlačenje iz politike, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijena demokratska politička kultura u kojoj bi političari snosili političku odgovornost za nemoralne, nezakonite ili štetne odluke. Štoviše, istraživanje dr. sc. Vukovića pokazuje da u lokalnim sredinama što je političar korumpiraniji, to mu je veća šansa da ostane na vlasti zbog niskog postotka izlaznosti na izbore i stvaranja klijentelističkih mreža“, pokušao je za <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4149924/kako-je-tri-grada-na-sjeveru-poharala-posast-politicke-neodgovornosti-sto-je-politicar-korumpiraniji-veca-je-sansa-da-ostane-na-vlasti/">RTL</ulink> objasniti ovaj fenomen docent sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Ivan Obadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da to nije jedini razlog opstanka korumpiranih političara na sceni. Drugi razlog vezan je uz pravosuđe: dugotrajni i neuspješni sudski postupci, pravosudne afere, kompromitirana borba protiv korupcije.</para><hmn:article id="dd54d302-513b-11ec-be4c-8a2754105e70" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Trebamo li uopće biti iznenađeni ako je Matija Posavec percipiran kao žrtva, a ne kao osoba za koju postoji osnovana sumnja da je zlouporabila položaj i svoje ovlasti te počinila kazneno djelo? Ako se nešto ne promijeni, ovakva situacija imat će dugoročno teške posljedice po naše društvo, jer se sa svakom novom aferom produbljuje nepovjerenje u politički i pravosudni sustav što, u konačnici, uistinu može destabilizirati demokratske institucije i stabilnost društva. Sigurno je da nepovjerenju građana u tijela javne vlasti, političke stranke i političare posebno doprinose situacije kada političari unatoč pokrenutim kaznenim postupcima zbog sumnje na korupciju ne podnašaju ostavke, a još je gore kada se, unatoč potvrđenim optužnicama, ponovno kandidiraju i pobjeđuju na izborima“, smatra Obadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, od tri navedena slučaja, Obadić je najoptimističniji kada se govori o Varaždinu. Smatra da ondje građani imaju političku svijest jer su na lokalnim izborima svrgnuli Čehoka. Iako je to bio neočekivan poraz, on je posljedica, smatra pravnik, sukoba interesa i odluka koje je Čehok donosio tijekom kaznenog postupka. </para><heading2>Različito tumačenje izbornog prava</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U cijeloj priči nisu krivi samo birači koji biraju korumpirane političare, već i zakon koji korumpiranim političarima omogućava da se kandidiraju. Naime, političari u kaznenom postupku mogu se kandidirati, unatoč tome što Zakon o lokalnim izborima propisuje da svaki kandidat uz kandidacijsku listu mora priložiti i potvrdu da nije u kaznenoj evidenciji, odnosno potvrdu o nekažnjavanju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Suvremeno izborno pravo u demokratskim političkim sustavima predstavlja veliki civilizacijski napredak. Ograničavanje prava kandidiranja osobama protiv kojih se vode kazneni postupci bilo bi protivno njihovim ustavnim pravima. Svatko je nevin dok se ne dokaže suprotno, a ograničenje pasivnog biračkog prava mora se temeljiti na sudskoj odluci“, objašnjava Obadić i dodao je da mu je jasno da se u javnosti to javlja kao nelogičnost.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve to ispada nepravedno – političar protiv kojeg se vode kazneni postupci ne može raditi čak ni kao čistač u općini, gradu ili županiji jer mora prije zapošljavanja priložiti uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, ali istovremeno – može biti izabran za načelnika, gradonačelnika ili župana", kazao je Obadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obadić smatra da je nedopustivo da sudski procesi traju toliko dugo. Njihovo skraćivanje ili ubrzavanje bi moglo biti rješenje, jer je to, smatra on, u interesu i javnosti i optuženih političara. Smatra da slučajevi poput Čehokljevog potkopavaju povjerenje javnosti u pravosuđe i politiku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve veći broj slučajeva političara protiv kojih se vode kazneni postupci radi korupcije (a protiv nekih političara se vodi i više kaznenih postupaka), a koji unatoč tome ili možda upravo zahvaljujući koruptivnom ponašanju i političkom sustavu ostaju na političkim funkcijama i ponovno su birani, otvorilo je raspravu o ograničenju pasivnog biračkog prava. Samo rijetke europske države ne poznaju ograničenje pasivnog biračkog prava na temelju statusa građanske časti (tu se radi recimo o Finskoj, Švedskoj i Sloveniji), dok velika većina ograničava i privremeno isključuje iz političke zajednice osobe koje su osuđene, ali prema različitim kriterijima. Ograničenja pri tom moraju biti propisana zakonom, mora se poštovati načelo razmjernosti, a temelj mora biti u izričitoj odluci suda“, objasnio je Obadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritom je naglasio da je problem domaćeg izbornog zakonodavstva neusklađenost. Naime, u nas čak četiri zakona definiraju biračko pravo, a svaki od njih predviđa drugačije ograničenje pasivnog biračkog prava. Stoga dolazi do paradoksa da osoba može biti birana primjerice za predsjednika države ili saborskog zastupnika, ali ne može biti izabrana u općinsko, gradsko ili županijsko vijeće. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zakonsko rješenje koje bi poslalo ispravnu poruku javnosti, koje bi bilo na tragu vraćanja povjerenja građana u politički sustav, ujednačavanje je ograničenja pasivnog biračkog prava kako na lokalnoj tako i na državnoj razini na jednaki način, u skladu sa Zakonom o lokalnim izborima. Time bi se uvela opća zabrana kandidiranja osobama koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom – do nastupa rehabilitacije“, predložio je Obadić.</para><heading2>Različite vrste odgovornosti</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatra da je već trebalo doći i do postrožavanja i ujednačavanja uvjeta za kandidaturu na političke funkcije. Nije jedini koji tako razmišlja, jer i istraživanja javnog mnijenja već neko vrijeme pokazuju nisku razinu povjerenja u političke institucije, naročito Sabor i Vladu. Po tome smo među najgorima u Europskoj uniji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodaje i da je potrebno promijeniti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te omogućiti lakši opoziv čelnika lokalne izvršne vlasti. Prema njegovu mišljenju, poželjno bi bilo i ograničiti reizbor župana, gradonačelnika i načelnika na najviše dva mandata te dodatno ojačati borbu protiv korupcije na lokalnoj razini, jer je upravo ondje najraširenija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, trebaju li građani biti filter za pristup korumpiranih političara vlasti? Obadić smatra da je ovdje problematična nerazvijena politička kultura i odgovornost nositelja vlasti. </para><hmn:article id="88e58a60-511c-11ec-ad09-8a2754105e70" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Upravo je politička odgovornost pokazatelj razvijenosti civilnog društva i građanske (političke) kulture. U razvijenim zemljama s dugom demokratskom tradicijom postoje mnogi primjeri kada su političari samo zbog opravdane sumnje u zlouporabu položaja podnijeli ostavku. Stvar je moralnog i ljudskog profila osumnjičene ili optužene osobe, te političke (ne)kulture, ali i pritiska javnosti kako političari doživljavaju svoju osobnu i političku odgovornost. Kod nas nažalost, kada izbiju afere, brkaju se pojmovi presumpcije nevinosti i političke odgovornosti“, kaže on.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pojasnio je da su presumpcija nevinosti i politička odgovornost dvije različite vrste odgovornosti. Prva je pravna kategorija i jedno od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava, dok potonja ne ovisi o povredi propisa. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Političkom odgovornošću želi se povećati pažnja i savjesnost obavljanja službe, spriječiti zloporabe i pristranost. Svrha političke odgovornosti je osigurati povjerenje u efikasnost i vjerodostojnost vlasti. Unatoč presumpciji nevinosti kao jednom od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava koja utvrđuje da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno, javni dužnosnici trebaju stvarati dojam transparentnosti i odgovornosti prema funkciji koju obavljaju jer oni svojim djelovanjem mogu napraviti znatnu štetu javnom interesu i povjerenju građana u državne institucije“, zaključio je pravnik Obadić.</para>

Tri grada izabrala korumpirane političare, stručnjak tvrdi: 'Što je korumpiraniji, to mu je veća šansa da ostane na vlasti' Žitelji Varaždina, Čakovca i Ludbrega birali su političare s optužnicama, no nisu samo oni krivi što je lokalna vlast korumpirana Na sjeveru Hrvatske, u radijusu od desetak kilometara nalaze se bivši glavni grad, bivši grad velikaške obitelji Zrinski i centar svijeta. Naravno, riječ je o Varaždinu, Čakovcu i Ludbregu.  Kroz povijest su ih pustošili požari, a u današnje vrijeme njima hara pošast u obliku političke neodgovornosti. Osim povijesnog značaja, te gradove veže činjenica da su njihovi žitelji na visoke dužnosti ponovno izabrali problematične lokalne čelnike. Krenimo s Varaždinom. Ondje je 2017. za gradonačelnika izabran Ivan Čehok. On je šest godina ranije podnio ostavku na tu dužnost, jer se nalazio u istražnom zatvoru zbog optužbi da je za više milijuna kuna oštetio grad nezakonitim zamjenama zemljišta s tvrtkama Davora Patafte. Iako je taj sudski proces bio u tijeku, Čehok je kao nezavisni kandidat na lokalnim izborima osvojio skoro 70 posto građana. Na ovogodišnjim lokalnim izborima ga je svrgnuo Neven Bosilj. Dubravko Bilić trenutni je gradonačelnik Ludbrega. Prije dvije godine je osuđen na uvjetnu kaznu zbog zloporabe položaja. Naime, 2012. je donio odluku o isplati naknade za odvojeni život - samom sebi. Tako si je svakog mjeseca priskrbljivao još 1000 kuna na koje uopće nije imao pravo, jer nije živio odvojeno od obitelji. Nakon presude je u državni proračun trebao uplatiti 24.000 kuna naknade štete, ali i sudske troškove. No, to nije uspio napraviti na vrijeme. Najsvježiji primjer politički devijantnog ponašanja stiže iz Međimurske županije. Ondje birači nisu zamjerili trgovanje utjecajem Matiji Posavcu. Prije dva mjeseca dao je ostavku i priznao da je primio mito od 10.000 kuna. Unatoč tome, na izvanrednim izborima održanima u nedjelju, dobio je novi mandat s gotovo 80 posto osvojenih glasova. Krivo je i pravosuđe"Izuzetno je problematično kada se na najodgovornije političke funkcije biraju osobe protiv kojih se vode kazneni postupci zbog korupcije. Dok je u većini europskih demokracija već opravdana sumnja u nezakonito postupanje dovoljan razlog za povlačenje iz politike, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijena demokratska politička kultura u kojoj bi političari snosili političku odgovornost za nemoralne, nezakonite ili štetne odluke. Štoviše, istraživanje dr. sc. Vukovića pokazuje da u lokalnim sredinama što je političar korumpiraniji, to mu je veća šansa da ostane na vlasti zbog niskog postotka izlaznosti na izbore i stvaranja klijentelističkih mreža“, pokušao je za RTL objasniti ovaj fenomen docent sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Ivan Obadić.Tvrdi da to nije jedini razlog opstanka korumpiranih političara na sceni. Drugi razlog vezan je uz pravosuđe: dugotrajni i neuspješni sudski postupci, pravosudne afere, kompromitirana borba protiv korupcije."Trebamo li uopće biti iznenađeni ako je Matija Posavec percipiran kao žrtva, a ne kao osoba za koju postoji osnovana sumnja da je zlouporabila položaj i svoje ovlasti te počinila kazneno djelo? Ako se nešto ne promijeni, ovakva situacija imat će dugoročno teške posljedice po naše društvo, jer se sa svakom novom aferom produbljuje nepovjerenje u politički i pravosudni sustav što, u konačnici, uistinu može destabilizirati demokratske institucije i stabilnost društva. Sigurno je da nepovjerenju građana u tijela javne vlasti, političke stranke i političare posebno doprinose situacije kada političari unatoč pokrenutim kaznenim postupcima zbog sumnje na korupciju ne podnašaju ostavke, a još je gore kada se, unatoč potvrđenim optužnicama, ponovno kandidiraju i pobjeđuju na izborima“, smatra Obadić.Ipak, od tri navedena slučaja, Obadić je najoptimističniji kada se govori o Varaždinu. Smatra da ondje građani imaju političku svijest jer su na lokalnim izborima svrgnuli Čehoka. Iako je to bio neočekivan poraz, on je posljedica, smatra pravnik, sukoba interesa i odluka koje je Čehok donosio tijekom kaznenog postupka. Različito tumačenje izbornog pravaU cijeloj priči nisu krivi samo birači koji biraju korumpirane političare, već i zakon koji korumpiranim političarima omogućava da se kandidiraju. Naime, političari u kaznenom postupku mogu se kandidirati, unatoč tome što Zakon o lokalnim izborima propisuje da svaki kandidat uz kandidacijsku listu mora priložiti i potvrdu da nije u kaznenoj evidenciji, odnosno potvrdu o nekažnjavanju. "Suvremeno izborno pravo u demokratskim političkim sustavima predstavlja veliki civilizacijski napredak. Ograničavanje prava kandidiranja osobama protiv kojih se vode kazneni postupci bilo bi protivno njihovim ustavnim pravima. Svatko je nevin dok se ne dokaže suprotno, a ograničenje pasivnog biračkog prava mora se temeljiti na sudskoj odluci“, objašnjava Obadić i dodao je da mu je jasno da se u javnosti to javlja kao nelogičnost."Sve to ispada nepravedno – političar protiv kojeg se vode kazneni postupci ne može raditi čak ni kao čistač u općini, gradu ili županiji jer mora prije zapošljavanja priložiti uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, ali istovremeno – može biti izabran za načelnika, gradonačelnika ili župana", kazao je Obadić.Obadić smatra da je nedopustivo da sudski procesi traju toliko dugo. Njihovo skraćivanje ili ubrzavanje bi moglo biti rješenje, jer je to, smatra on, u interesu i javnosti i optuženih političara. Smatra da slučajevi poput Čehokljevog potkopavaju povjerenje javnosti u pravosuđe i politiku. "Sve veći broj slučajeva političara protiv kojih se vode kazneni postupci radi korupcije (a protiv nekih političara se vodi i više kaznenih postupaka), a koji unatoč tome ili možda upravo zahvaljujući koruptivnom ponašanju i političkom sustavu ostaju na političkim funkcijama i ponovno su birani, otvorilo je raspravu o ograničenju pasivnog biračkog prava. Samo rijetke europske države ne poznaju ograničenje pasivnog biračkog prava na temelju statusa građanske časti (tu se radi recimo o Finskoj, Švedskoj i Sloveniji), dok velika većina ograničava i privremeno isključuje iz političke zajednice osobe koje su osuđene, ali prema različitim kriterijima. Ograničenja pri tom moraju biti propisana zakonom, mora se poštovati načelo razmjernosti, a temelj mora biti u izričitoj odluci suda“, objasnio je Obadić.Pritom je naglasio da je problem domaćeg izbornog zakonodavstva neusklađenost. Naime, u nas čak četiri zakona definiraju biračko pravo, a svaki od njih predviđa drugačije ograničenje pasivnog biračkog prava. Stoga dolazi do paradoksa da osoba može biti birana primjerice za predsjednika države ili saborskog zastupnika, ali ne može biti izabrana u općinsko, gradsko ili županijsko vijeće. "Zakonsko rješenje koje bi poslalo ispravnu poruku javnosti, koje bi bilo na tragu vraćanja povjerenja građana u politički sustav, ujednačavanje je ograničenja pasivnog biračkog prava kako na lokalnoj tako i na državnoj razini na jednaki način, u skladu sa Zakonom o lokalnim izborima. Time bi se uvela opća zabrana kandidiranja osobama koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom – do nastupa rehabilitacije“, predložio je Obadić.Različite vrste odgovornostiSmatra da je već trebalo doći i do postrožavanja i ujednačavanja uvjeta za kandidaturu na političke funkcije. Nije jedini koji tako razmišlja, jer i istraživanja javnog mnijenja već neko vrijeme pokazuju nisku razinu povjerenja u političke institucije, naročito Sabor i Vladu. Po tome smo među najgorima u Europskoj uniji. Dodaje i da je potrebno promijeniti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te omogućiti lakši opoziv čelnika lokalne izvršne vlasti. Prema njegovu mišljenju, poželjno bi bilo i ograničiti reizbor župana, gradonačelnika i načelnika na najviše dva mandata te dodatno ojačati borbu protiv korupcije na lokalnoj razini, jer je upravo ondje najraširenija. Ipak, trebaju li građani biti filter za pristup korumpiranih političara vlasti? Obadić smatra da je ovdje problematična nerazvijena politička kultura i odgovornost nositelja vlasti. "Upravo je politička odgovornost pokazatelj razvijenosti civilnog društva i građanske (političke) kulture. U razvijenim zemljama s dugom demokratskom tradicijom postoje mnogi primjeri kada su političari samo zbog opravdane sumnje u zlouporabu položaja podnijeli ostavku. Stvar je moralnog i ljudskog profila osumnjičene ili optužene osobe, te političke (ne)kulture, ali i pritiska javnosti kako političari doživljavaju svoju osobnu i političku odgovornost. Kod nas nažalost, kada izbiju afere, brkaju se pojmovi presumpcije nevinosti i političke odgovornosti“, kaže on.Pojasnio je da su presumpcija nevinosti i politička odgovornost dvije različite vrste odgovornosti. Prva je pravna kategorija i jedno od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava, dok potonja ne ovisi o povredi propisa. "Političkom odgovornošću želi se povećati pažnja i savjesnost obavljanja službe, spriječiti zloporabe i pristranost. Svrha političke odgovornosti je osigurati povjerenje u efikasnost i vjerodostojnost vlasti. Unatoč presumpciji nevinosti kao jednom od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava koja utvrđuje da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno, javni dužnosnici trebaju stvarati dojam transparentnosti i odgovornosti prema funkciji koju obavljaju jer oni svojim djelovanjem mogu napraviti znatnu štetu javnom interesu i povjerenju građana u državne institucije“, zaključio je pravnik Obadić. POLITIČKA (NE)SVIJEST 

POLITIČKA (NE)SVIJEST

Tri grada izabrala korumpirane političare, stručnjak tvrdi: 'Što je korumpiraniji, to mu je veća šansa da ostane na vlasti'

<para>
Na javnom savjetovanju trenutačno je nekoliko zakona - Zakon o lokalnim izborima, Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o Gradu Zagrebu. Vlade želi racionalizaciju i smanjenje troškova u lokalnoj samoupravi, istaknuo je u emisiji A sada Vlada na <ulink url="https://vijesti.hrt.hr/676540/malenica-izmjenama-i-dopunama-zakona-ustedjet-cemo-100-milijuna-kuna">Hrvatskom radiju</ulink>, ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica.
</para>
<para>"Racionalizaciju ćemo postići kroz smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Do sada se biralo 1321 lokalni dužnosnik, a nakon izmjena zakona birat ćemo ih 703, rekao je i dodao kako se ide u smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 10 posto. Racionalizacija će se napraviti i smanjenjem naknada za članove predstavničkih tijela", istaknuo je ministar.</para>
<para>Naglasio je kako osim racionalizacije u izmjenama i dopunama ova tri zakona želi se postići jačanje transparentnosti jedinica lokalne samouprave, gdje su ih obvezali da javno objavljuju podatke o trošenju proračunskih sredstava.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1e83fe0e-b1c6-11eb-99de-0242ac13002f"/>
<heading2>'Nema pogodovanja'</heading2>
<para>
"Izmjenama Zakona o lokalnim izborima, usklađujemo uvijete za kandidiranje čelnika jedinica lokalne samouprave i za člana predstavničkih tijela", ističe.</para>
<para>Oporba naglašava kako se ukidanje uvjeta od šest mjeseci prebivališta za gradonačelnika pogoduje pojedincima i izravno se spominje jedna osoba.</para>
<para>"Otklonio bih sumnje da se pogoduje jednoj osobi. Smatrali smo da se trebaju izjednačiti uvjeti i za čelnika i za člana predstavničkih tijela lokalne samouprave. Mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave je da je dovoljno da osoba na dan stupanja odluke o raspisivanju izbora ima prebivalište u toj jedinici lokalne samouprave, a birači će ocijeniti je li taj kandidat dovoljno kvalitetan", naglašava Malenica.</para>
<para>Ministar je istaknuo kako će se ovim izmjenama i dopunama zakona uštedjeti preko 100 milijuna kuna.</para>
<para>"Oporba smatra da su to kozmetičke promjene, a ne reforme. Reforma lokalne samouprave nikada ne prestaje i mi ćemo dalje raditi na njoj."
</para>
<heading2>Nema smanjivanja jedinica lokalne samouprave</heading2>
<para>
Kaže i kako se neće ići u smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, ali će se one funkcionalno povezati. Ministar je dodao i da je vrlo važna transparentnost jedinica lokalne samouprave, te kako imamo već sada gradove koji idu u tom smjeru, kao na primjer, Bjelovar, Split i Dubrovnik.</para>
<para>"Mi smo u izmjenama i dopunama zakona, transparentnost predvidjeli kao obavezu, naglasio je i dodao kako će ministarstvo za to osigurati digitalnu platformu."</para>
<para>Što se tiče Visokog kaznenog suda, Ustavni sud je potvrdio njegovu ustavnost, istaknuo je ministar i dodao kako je Vladi u interesu i da se smanje neriješeni predmeti, ali i da se ubrzaju postupci.</para>

Malenica je izjavio da od toga nema ništa, ali učinit će se jedna druga stvar Ministar je istaknuo kako će se ovim izmjenama i dopunama zakona uštedjeti preko 100 milijuna kuna 

Na javnom savjetovanju trenutačno je nekoliko zakona - Zakon o lokalnim izborima, Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o Gradu Zagrebu. Vlade želi racionalizaciju i smanjenje troškova u lokalnoj samoupravi, istaknuo je u emisiji A sada Vlada na Hrvatskom radiju, ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica.

"Racionalizaciju ćemo postići kroz smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Do sada se biralo 1321 lokalni dužnosnik, a nakon izmjena zakona birat ćemo ih 703, rekao je i dodao kako se ide u smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 10 posto. Racionalizacija će se napraviti i smanjenjem naknada za članove predstavničkih tijela", istaknuo je ministar.
Naglasio je kako osim racionalizacije u izmjenama i dopunama ova tri zakona želi se postići jačanje transparentnosti jedinica lokalne samouprave, gdje su ih obvezali da javno objavljuju podatke o trošenju proračunskih sredstava.


'Nema pogodovanja'

"Izmjenama Zakona o lokalnim izborima, usklađujemo uvijete za kandidiranje čelnika jedinica lokalne samouprave i za člana predstavničkih tijela", ističe.
Oporba naglašava kako se ukidanje uvjeta od šest mjeseci prebivališta za gradonačelnika pogoduje pojedincima i izravno se spominje jedna osoba.
"Otklonio bih sumnje da se pogoduje jednoj osobi. Smatrali smo da se trebaju izjednačiti uvjeti i za čelnika i za člana predstavničkih tijela lokalne samouprave. Mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave je da je dovoljno da osoba na dan stupanja odluke o raspisivanju izbora ima prebivalište u toj jedinici lokalne samouprave, a birači će ocijeniti je li taj kandidat dovoljno kvalitetan", naglašava Malenica.
Ministar je istaknuo kako će se ovim izmjenama i dopunama zakona uštedjeti preko 100 milijuna kuna.
"Oporba smatra da su to kozmetičke promjene, a ne reforme. Reforma lokalne samouprave nikada ne prestaje i mi ćemo dalje raditi na njoj."

Nema smanjivanja jedinica lokalne samouprave

Kaže i kako se neće ići u smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, ali će se one funkcionalno povezati. Ministar je dodao i da je vrlo važna transparentnost jedinica lokalne samouprave, te kako imamo već sada gradove koji idu u tom smjeru, kao na primjer, Bjelovar, Split i Dubrovnik.
"Mi smo u izmjenama i dopunama zakona, transparentnost predvidjeli kao obavezu, naglasio je i dodao kako će ministarstvo za to osigurati digitalnu platformu."
Što se tiče Visokog kaznenog suda, Ustavni sud je potvrdio njegovu ustavnost, istaknuo je ministar i dodao kako je Vladi u interesu i da se smanje neriješeni predmeti, ali i da se ubrzaju postupci. OČEKIVALI STE SMANJENJE BROJA OPĆINA? 

OČEKIVALI STE SMANJENJE BROJA OPĆINA?

Malenica je izjavio da od toga nema ništa, ali učinit će se jedna druga stvar

<para>
Ministar uprave Ivan Malenica najavio je u utorak da su u javno savjetovanje uputili paket zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi kojim će se smanjiti broj lokalnih dužnosnika. Također, smanjiti će se broj članova predstavničkih tijela.</para>
<para>"Ministarstvo uprave i pravosuđa je na javno savjetovanje uputilo paket zakona o lokalnoj samoupravi - zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, zakon o lokalnim izborima i zakon o Gradu Zagrebu", izvijestio je Malenica.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ec45f78a-b1c5-11eb-9043-0242ac14002b"/>
<heading2>Na lokalnim izborima 618 dužnosnika manje</heading2>
<para>
Rekao je da se tim zakonima ide u racionalizaciju broja lokalnih dužnosnika i podsjetio kako se do sada biralo njih 1321, a prihvaćanjem zakonskih promjena birat će ih se 703. Tako će se, dodao je, na lokalnim izborima birati 618 lokalnih dužnosnika manje.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ce280d94-929c-11eb-b3df-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Najavio je i da će za 10 posto smanjiti broj članova predstavničkih tijela te će se ograničiti i naknade. Osim toga, rekao je Malenica, kroz izmjene tih zakona uvodi se obveza za jedinice lokalne samouprave da javno objavljuju podatke o trošenju proračunskog novca, a Zakon o proračunu bi to trebao detaljnije razraditi.</para>
<para>"Ministarstvo pravosuđa i uprave će kroz digitalne platforme omogućiti da ta promjena za jedinice lokalne samouprave bude što jeftinija", najavio je.
</para>
<heading2>Izjednačavanje s onim što je bilo do 2009.</heading2>
<para>
Malenica je naglasio kako time jačaju participativnu demokraciju, detaljno propisuju zborove građana, peticije i sudjelovanje građana u odlučivanju u jedinicama lokalne samouprave. Također, izmjenama zakona o lokalnim izborima izjednačavaju se uvjeti za kandidiranje na lokalnim izborima.</para>
<para>Malenica je podsjetio kako je do sada kandidat za čelnika jedinica lokalne samouprave trebao imati prijavljeno prebivalište šest mjeseci prije stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a kandidat za člana predstavničkog tijela trebao je imati prebivalište u jedinici lokalne samouprave na dan stupanja odluke o raspisivanju lokalnih izbora.</para>
<para>"Sada izjednačujemo to što je bilo do 2009.", kazao je.</para>
<para>HDZ-OV MINISTAR UPRAVE OBEĆAO: 'Smanjit ćemo broj ministarstava i lokalnih dužnosnika'</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9fdd2d1e-b1c5-11eb-866c-0242ac130067"/>
<heading2>Sustav zapošljavanja u jls Ministarstvo uprave ne može kontrolirati</heading2>
<para>
Vezano uz kritike u javnosti kako je riječ o "kozmetičkim promjenama" i da će se većina zamjenika u jedinicama lokalne samouprave zaposliti kao savjetnici ili pročelnici, Malenica je rekao da sustav zapošljavanja u jedinicama lokalne samouprave Ministarstvo pravosuđa i uprave ne može kontrolirati.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2467bb3e-929b-11eb-97a2-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>No, kazao je, temeljem zakona o plaćama u lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi one ne smiju preći 20 posto njihovih prihoda. "To ćemo svakako nadzirati, da jedinice lokalne samouprave poštuju odredbe zakona o plaćama", istaknuo je. Upitan zašto su odlučili ukinuti obavezu od šest mjeseci prebivališta za kandidate za čelnike jedinica lokalne samouprave, Malenica je rekao kako smatraju da jednaki uvjeti trebaju biti, kao i za izbore članova predstavničkih tijela.</para>
<para>"Dan stupanja odluke o raspisivanju izbora smatramo referentnim danom kada bi ta osoba trebala imati prebivalište na području lokalne samouprave. Ne bih to vezivao za pojedince koji se spominju u javnosti da se time omogućuje da se oni kandidiraju na izborima", kazao je.
</para>
<heading2>'Ovo nije lex Vanđelić'</heading2>
<para>
Na novinarski upit negirao je kako je riječ o "lex Vanđelić" kazavši da zagrebački HDZ još nije donio odluku o kandidatu za zagrebačkog gradonačelnika. "Damir Vanđelić je u javnosti prezentiran kao neka spekulacija. Hoće li on biti ili neće, to će odlučiti zagrebački Gradski odbor HDZ-a kada za to dođe vrijeme", poručio je.</para>
<para>Malenica je rekao i da najavljene promjene, koje će donijeti do kraja godine, predstavljaju samo jedan paket aktivnosti usmjeren prema jačanju, funkcionalnosti i povezivosti lokalne samouprave. Dodao je kako su razgovarali s predstavnicima tri jedinice lokalne samouprave koje su iskazale interes za funkcionalno povezivanje i zajedničko obavljanje određenih poslova.</para>

'Smanjit ćemo broj lokalnih dužnosnika, umjesto 1321 birat će ih se 703' Najavio je i da će za 10 posto smanjiti broj članova predstavničkih tijela te će se ograničiti i naknade 

Ministar uprave Ivan Malenica najavio je u utorak da su u javno savjetovanje uputili paket zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi kojim će se smanjiti broj lokalnih dužnosnika. Također, smanjiti će se broj članova predstavničkih tijela.
"Ministarstvo uprave i pravosuđa je na javno savjetovanje uputilo paket zakona o lokalnoj samoupravi - zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, zakon o lokalnim izborima i zakon o Gradu Zagrebu", izvijestio je Malenica.


Na lokalnim izborima 618 dužnosnika manje

Rekao je da se tim zakonima ide u racionalizaciju broja lokalnih dužnosnika i podsjetio kako se do sada biralo njih 1321, a prihvaćanjem zakonskih promjena birat će ih se 703. Tako će se, dodao je, na lokalnim izborima birati 618 lokalnih dužnosnika manje.

   

Najavio je i da će za 10 posto smanjiti broj članova predstavničkih tijela te će se ograničiti i naknade. Osim toga, rekao je Malenica, kroz izmjene tih zakona uvodi se obveza za jedinice lokalne samouprave da javno objavljuju podatke o trošenju proračunskog novca, a Zakon o proračunu bi to trebao detaljnije razraditi.
"Ministarstvo pravosuđa i uprave će kroz digitalne platforme omogućiti da ta promjena za jedinice lokalne samouprave bude što jeftinija", najavio je.

Izjednačavanje s onim što je bilo do 2009.

Malenica je naglasio kako time jačaju participativnu demokraciju, detaljno propisuju zborove građana, peticije i sudjelovanje građana u odlučivanju u jedinicama lokalne samouprave. Također, izmjenama zakona o lokalnim izborima izjednačavaju se uvjeti za kandidiranje na lokalnim izborima.
Malenica je podsjetio kako je do sada kandidat za čelnika jedinica lokalne samouprave trebao imati prijavljeno prebivalište šest mjeseci prije stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a kandidat za člana predstavničkog tijela trebao je imati prebivalište u jedinici lokalne samouprave na dan stupanja odluke o raspisivanju lokalnih izbora.
"Sada izjednačujemo to što je bilo do 2009.", kazao je.
HDZ-OV MINISTAR UPRAVE OBEĆAO: 'Smanjit ćemo broj ministarstava i lokalnih dužnosnika'

Sustav zapošljavanja u jls Ministarstvo uprave ne može kontrolirati

Vezano uz kritike u javnosti kako je riječ o "kozmetičkim promjenama" i da će se većina zamjenika u jedinicama lokalne samouprave zaposliti kao savjetnici ili pročelnici, Malenica je rekao da sustav zapošljavanja u jedinicama lokalne samouprave Ministarstvo pravosuđa i uprave ne može kontrolirati.

   

No, kazao je, temeljem zakona o plaćama u lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi one ne smiju preći 20 posto njihovih prihoda. "To ćemo svakako nadzirati, da jedinice lokalne samouprave poštuju odredbe zakona o plaćama",  istaknuo je. Upitan zašto su odlučili ukinuti obavezu od šest mjeseci prebivališta za kandidate za čelnike jedinica lokalne samouprave, Malenica je rekao kako smatraju da jednaki uvjeti trebaju biti, kao i za izbore članova predstavničkih tijela.
"Dan stupanja odluke o raspisivanju izbora smatramo referentnim danom kada bi ta osoba trebala imati prebivalište na području lokalne samouprave. Ne bih to vezivao za pojedince koji se spominju u javnosti da se time omogućuje da se oni kandidiraju na izborima", kazao je.

'Ovo nije lex Vanđelić'

Na novinarski upit negirao je kako je riječ o "lex Vanđelić" kazavši da zagrebački HDZ još nije donio odluku o kandidatu za zagrebačkog gradonačelnika. "Damir Vanđelić je u javnosti prezentiran kao neka spekulacija. Hoće li on biti ili neće, to će odlučiti zagrebački Gradski odbor HDZ-a kada za to dođe vrijeme", poručio je.
Malenica je rekao i da najavljene promjene, koje će donijeti do kraja godine, predstavljaju samo jedan paket aktivnosti usmjeren prema jačanju, funkcionalnosti i povezivosti lokalne samouprave. Dodao je kako su razgovarali s predstavnicima tri jedinice lokalne samouprave koje su iskazale interes za funkcionalno povezivanje i zajedničko obavljanje određenih poslova. MALENICA NAJAVIO: 

MALENICA NAJAVIO:

'Smanjit ćemo broj lokalnih dužnosnika, umjesto 1321 birat će ih se 703'

<para>Nakon što je novi ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica iz samoizolacije otkrio kako planira prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, donosimo detalje tog plana.</para>

Gdje će biti otkaza, a koje se općine spajaju? Otkrivamo kako će izgledati reforma javne uprave! Nakon što je novi ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica iz samoizolacije otkrio kako planira prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, donosimo detalje tog plana. 

Gdje će biti otkaza, a koje se općine spajaju? Otkrivamo kako će izgledati reforma javne uprave!

<para>
U predizbornoj kampanji jako se malo govori o samnjenu broja općina i gradova. Najmanje o tome govore oni najveći, HDZ i SDP. Razlog je jasan, najviše njihovih ljudi obnaša funkcije i sinekure po općinama i gradovima, ti ljudi onda zapošljavaju svoje ljude i taj golemi lanac sreće onda opet glasa za najveće. Konkretnije, riječ je o 20 županija i 555 općina i gradova. Dakle o 575 župana, gradonačelnika i načelnika. Pa onda još 750 njihovih zamjenika pa onda još tisuće raznih pročelnika, dočelnika, sve do tajnica i vozača, javlja <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3840152/volontiranje-za-12000-kuna-direkt-prvi-donosi-novo-veliko-istrazivanje-o-placama-lokalnih-serifa/">RTL</ulink>.</para>
<para>Ali pustimo tajnice i vozače, za njih barem znamo da zarade svoju plaću. Nego, ovaj prvi ešalon od 1340 župana, načelnika i gradonačelnika i njihovih zamjenika na plaće potroši oko 170 milijuna kuna godišnje. A tu tek ima svega, recimo načelnik jedne općine s 4000 stanovnika se proglasi volonterom i vi naivno pomislite, vidi kako lijepo čovjek besplatno radi za društveno dobro, a ne vlastitu korist. Aha, moš mislit.</para>
<para>Jer on si kao volonter od općine uzme honorar od 12.000 kuna, a plaću zaradi negdje drugdje. Ili da recimo siromašnija općina ili grad često dužnosničke plaće ima veće nego ona bogatija. A tko je sve te općinske, gradske i županske plaće otkrio i zbrojio? Bez brige nisu ni Ministarstvo uprave ni jedna druga državna ili javna institucija kojoj bi to trebao biti posao. Nego opet vijećnik grada Oroslavja Viktor Šimunić, koji je za RTL nedavno prezentirao svoje istraživanje o vijećničkim naknadama.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8b80a242-b1c5-11eb-af95-0242ac130034"/>
<heading2>Lokalni šerifi</heading2>
<para>
Ne rade za minimalac, nerijetko voze skupe automobile, dok im se gradovi i općine raspadaju. Oni su dobro plaćeni lokalni šerifi, a nezavisni vijećnik grada Oroslavja dao je za RTL rezultate svog istraživanja - koliko nas koštaju.</para>
<para>"U ovih dva mjeseca ja sam poslao preko 2000 mejlova, obavio preko 300 poziva. To je posao od jutra do sutra. Zapravo svako trenutno slobodno vrijeme koristim za istraživanje", rekao nam je Viktor Šimunić, vijećnik u Gradskom vijeću Oroslavja.</para>
<para>Prvo ćemo krenuti s velikima. Najplaćeniji župan je šibensko-kninski, Goran Pauk, na njega se troši preko 34 tisuće kuna na mjesec, a za petama mu je istarski župan koji koša 33.155. Od gradonačelnika, najplaćeniji je Osječki Ivan Vrkić, 29.900 kuna. Za Milana Bandića računovodstvo Zagreba izdvaja 29.800 kuna. Sve ove plaće su u bruto iznosu. Do podataka, kaže Viktor, nije uvijek lako doći.
</para>
<heading2>'Podaci nisu javni'</heading2>
<para>
"Načelnik Darde mi je, citirat ću ga, napisao da 'podaci nisu javni podaci i iste nismo u mogućnosti dostaviti'. Neki to zapakiraju pa mi stave da se odluka nalazi tu i tu i još stave da gradonačelnik još ima 0,5 po stažu, a ja ne znam koliko on ima staža pa je to nemoguće izračunati zapravo", kaže Šimunić.</para>
<para>Ali ono što je izračunao je u najmanju ruku iznenađujuće. Načelnika Općine Seget koja ima 4845 stanovnika, plaćaju 24.685 kuna, U Fažani koja ima 3635 stanovnika, načelnika plaćaju 24 tisuće, a u Općini Okrug koja broji 3349 žitelja, 23.440 kuna. Plaće su u bruto iznosu. Viktor je već istraživao koliko nas koštaju naknade vijećnika u gradskim vijećima, pogađate, to se kolegama nije svidjelo.</para>
<para>"Na prošloj sjednici vijeća tu u Oroslavju, predsjednik vijeća koji je u HDZ-u mi je kao mladom čovjeku rekao da je bolje da se iselim iz države u neku komunističku državu jer ovdje vlada demokracija", priča Šimunić.
</para>
<heading2>Lijepo je volontirati</heading2>
<para>
A kad demokracija ide na izbore, lijepo je biračima obećati da će načelnik biti volonter. Takvih u Hrvatskoj imamo 444, a samo njih 85 radi volonterski, ostali ipak primaju naknadu. Općina Marina kod Splita ima 4595 stanovnika, načelnik joj je Ante Mamut i on je volonter, ali na mjesec košta Općinu gotovo 13 tisuća kuna bruto za volontersku naknadu. Lijepo je u ovoj državi volontirati.</para>
<para>Općina Cviljane broji samo 239 stanovnika, a načelnika plaćaju 15.000 kuna bruto na mjesec, a imaju i zamjenika za 12.300 kuna bruto. I to nije sve, organizacija izbora je tamo, čini se, događaj od posebne važnosti.</para>
<para>"Da bi organizirali jedne izbore njima treba 38 ljudi. Imaju 3 biračka odbora i svaki birački odbor se sastoji od 10 ljudi i još je tu povjerenstvo na općini. I sad kada sam radil to istraživanje vidim da na prošlim parlamentarnim izborima na jednom biračkom mjestu je izašlo 8 ljudi. 8 ljudi sjedi na biračkom mjestu, 4 ujutro i 4 popodne, a tu je glasalo 8 ljudi. Znači 10 ljudi se sastane da bi izbrojali 8 glasova", rekao je Šimunić.
</para>
<heading2>Izborna obećanja</heading2>
<para>
Sjetite se samo obećanja u ovoj kampanji kako će se smanjiti broj lokalnih dužnosnika i njihovi troškovi. Ni ova ni bivša Vlada nisu do sad napravile ništa po tom pitanju, evo što kažu sadašnji i bivši ministri uprave.</para>
<para>"Jedan od smjerova je kojim ćemo ići da se smanji broj lokalnih dužnosnika. Pogotovo u manjim jedinicama lokalne samouprave bi u tom smjeru trebalo ići", rekao je posljednjeg dana travnja ministar uprave Ivan Malenica.</para>
<para>"Ja pretpostavljam da će se zbog pada prihoda jedinica lokalne samouprave zbog koronakrize i morati preispitati taj postotak zbog toga što ispada da će sada s istim iznosom jedinice trošit cijeli proračun na plaće", kazao je pak bivši ministar uprave, SDP-ov Arsen Bauk.</para>
<para>Šefovi lokalnih samouprava bez obzira bili profesionalni ili volontirali, na godinu nas koštaju oko 170 milijuna kuna.</para>

Lokalni šerifi kao volontiraju za društveno dobro, a u džep stavljaju po 12.000 kuna Načelnik jedne općine s 4000 stanovnika se proglasi volonterom i vi naivno pomislite, vidi kako lijepo čovjek besplatno radi za društveno dobro. A on si kao volonter od općine uzme honorar od 12. 

U predizbornoj kampanji jako se malo govori o samnjenu broja općina i gradova. Najmanje o tome govore oni najveći, HDZ i SDP. Razlog je jasan, najviše njihovih ljudi obnaša funkcije i sinekure po općinama i gradovima, ti ljudi onda zapošljavaju svoje ljude i taj golemi lanac sreće onda opet glasa za najveće. Konkretnije, riječ je o 20 županija i 555 općina i gradova. Dakle o 575 župana, gradonačelnika i načelnika. Pa onda još 750 njihovih zamjenika pa onda još tisuće raznih pročelnika, dočelnika, sve do tajnica i vozača, javlja RTL.
Ali pustimo tajnice i vozače, za njih barem znamo da zarade svoju plaću. Nego, ovaj prvi ešalon od 1340 župana, načelnika i gradonačelnika i njihovih zamjenika na plaće potroši oko 170 milijuna kuna godišnje. A tu tek ima svega, recimo načelnik jedne općine s 4000 stanovnika se proglasi volonterom i vi naivno pomislite, vidi kako lijepo čovjek besplatno radi za društveno dobro, a ne vlastitu korist. Aha, moš mislit.
Jer on si kao volonter od općine uzme honorar od 12.000 kuna, a plaću zaradi negdje drugdje. Ili da recimo siromašnija općina ili grad često dužnosničke plaće ima veće nego ona bogatija. A tko je sve te općinske, gradske i županske plaće otkrio i zbrojio? Bez brige nisu ni Ministarstvo uprave ni jedna druga državna ili javna institucija kojoj bi to trebao biti posao. Nego opet vijećnik grada Oroslavja Viktor Šimunić, koji je za RTL nedavno prezentirao svoje istraživanje o vijećničkim naknadama.


Lokalni šerifi

Ne rade za minimalac, nerijetko voze skupe automobile, dok im se gradovi i općine raspadaju. Oni su dobro plaćeni lokalni šerifi, a nezavisni vijećnik grada Oroslavja dao je za RTL rezultate svog istraživanja - koliko nas koštaju.
"U ovih dva mjeseca ja sam poslao preko 2000 mejlova, obavio preko 300 poziva. To je posao od jutra do sutra. Zapravo svako trenutno slobodno vrijeme koristim za istraživanje", rekao nam je Viktor Šimunić, vijećnik u Gradskom vijeću Oroslavja.
Prvo ćemo krenuti s velikima. Najplaćeniji župan je šibensko-kninski, Goran Pauk, na njega se troši preko 34 tisuće kuna na mjesec, a za petama mu je istarski župan koji koša 33.155. Od gradonačelnika, najplaćeniji je Osječki Ivan Vrkić, 29.900 kuna. Za Milana Bandića računovodstvo Zagreba izdvaja 29.800 kuna. Sve ove plaće su u bruto iznosu. Do podataka, kaže Viktor, nije uvijek lako doći.

'Podaci nisu javni'

"Načelnik Darde mi je, citirat ću ga, napisao da 'podaci nisu javni podaci i iste nismo u mogućnosti dostaviti'. Neki to zapakiraju pa mi stave da se odluka nalazi tu i tu i još stave da gradonačelnik još ima 0,5 po stažu, a ja ne znam koliko on ima staža pa je to nemoguće izračunati zapravo", kaže Šimunić.
Ali ono što je izračunao je u najmanju ruku iznenađujuće. Načelnika Općine Seget koja ima 4845 stanovnika, plaćaju 24.685 kuna, U Fažani koja ima 3635 stanovnika, načelnika plaćaju 24 tisuće, a u Općini Okrug koja broji 3349 žitelja, 23.440 kuna. Plaće su u bruto iznosu. Viktor je već istraživao koliko nas koštaju naknade vijećnika u gradskim vijećima, pogađate, to se kolegama nije svidjelo.
"Na prošloj sjednici vijeća tu u Oroslavju, predsjednik vijeća koji je u HDZ-u mi je kao mladom čovjeku rekao da je bolje da se iselim iz države u neku komunističku državu jer ovdje vlada demokracija", priča Šimunić.

Lijepo je volontirati

A kad demokracija ide na izbore, lijepo je biračima obećati da će načelnik biti volonter. Takvih u Hrvatskoj imamo 444, a samo njih 85 radi volonterski, ostali ipak primaju naknadu. Općina Marina kod Splita ima 4595 stanovnika, načelnik joj je Ante Mamut i on je volonter, ali na mjesec košta Općinu gotovo 13 tisuća kuna bruto za volontersku naknadu. Lijepo je u ovoj državi volontirati.
Općina Cviljane broji samo 239 stanovnika, a načelnika plaćaju 15.000 kuna bruto na mjesec, a imaju i zamjenika za 12.300 kuna bruto. I to nije sve, organizacija izbora je tamo, čini se, događaj od posebne važnosti.
"Da bi organizirali jedne izbore njima treba 38 ljudi. Imaju 3 biračka odbora i svaki birački odbor se sastoji od 10 ljudi i još je tu povjerenstvo na općini. I sad kada sam radil to istraživanje vidim da na prošlim parlamentarnim izborima na jednom biračkom mjestu je izašlo 8 ljudi. 8 ljudi sjedi na biračkom mjestu, 4 ujutro i 4 popodne, a tu je glasalo 8 ljudi. Znači 10 ljudi se sastane da bi izbrojali 8 glasova", rekao je Šimunić.

Izborna obećanja

Sjetite se samo obećanja u ovoj kampanji kako će se smanjiti broj lokalnih dužnosnika i njihovi troškovi. Ni ova ni bivša Vlada nisu do sad napravile ništa po tom pitanju, evo što kažu sadašnji i bivši ministri uprave.
"Jedan od smjerova je kojim ćemo ići da se smanji broj lokalnih dužnosnika. Pogotovo u manjim jedinicama lokalne samouprave bi u tom smjeru trebalo ići", rekao je posljednjeg dana travnja ministar uprave Ivan Malenica.
"Ja pretpostavljam da će se zbog pada prihoda jedinica lokalne samouprave zbog koronakrize i morati preispitati taj postotak zbog toga što ispada da će sada s istim iznosom jedinice trošit cijeli proračun na plaće", kazao je pak bivši ministar uprave, SDP-ov Arsen Bauk.
Šefovi lokalnih samouprava bez obzira bili profesionalni ili volontirali, na godinu nas koštaju oko 170 milijuna kuna. KAKO JE LIJEPO ŽIVJETI NA DRŽAVNOJ GRBAČI: 

KAKO JE LIJEPO ŽIVJETI NA DRŽAVNOJ GRBAČI:

Lokalni šerifi kao volontiraju za društveno dobro, a u džep stavljaju po 12.000 kuna

Postroll

Preroll

Unatoč uhićenjima, optužnicama i presudama, lokalni političari ostaju na funkcijama

preuzmi.jfif

Hrvatska

Članak

Danas.hr

Tri grada izabrala korumpirane političare

varaždin čakovec ludbreg.jpg

OČEKIVALI STE SMANJENJE BROJA OPĆINA? Malenica je izjavio da od toga nema ništa, ali učinit će se jedna druga stvar

Ivan Malenica

MALENICA NAJAVIO: 'Smanjit ćemo broj lokalnih dužnosnika, umjesto 1321 birat će ih se 703'

<para>19.10.2020., Zagreb - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Maric i ministar pravosudja i uprave Ivan Malenica odrzali su konferenciju za medije u povodu isteka zastoja s postupanjem u ovrnim postupcima. 
Photo: Luka Stanzl/PIXSELL</para>

Zagreb: Ministri Marić i Malenica održali konferenciju za medije o ovršnim postupcima

<para>18.10.2020., Knin - Otvorena su glasacka mjesta na kojima se glasuje na prijevremenim izborima za zamjenika zupana Sibensko-kninske zupanije, iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine.
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL</para>

#lokalni dužnosnici

Dekanić ostaje u istražnom zatvoru: Unatoč svemu, političari najčešće ostaju na funkcijama, a samo u jednom slučaju spremni su dati ostavku

Dekanić ostaje u istražnom zatvoru: Unatoč svemu, političari najčešće ostaju na funkcijama, a samo u jednom slučaju spremni su dati ostavku

Tri grada izabrala korumpirane političare, stručnjak tvrdi: 'Što je korumpiraniji, to mu je veća šansa da ostane na vlasti'

Tri grada izabrala korumpirane političare, stručnjak tvrdi: 'Što je korumpiraniji, to mu je veća šansa da ostane na vlasti'

Malenica je izjavio da od toga nema ništa, ali učinit će se jedna druga stvar

Malenica je izjavio da od toga nema ništa, ali učinit će se jedna druga stvar

'Smanjit ćemo broj lokalnih dužnosnika, umjesto 1321 birat će ih se 703'

'Smanjit ćemo broj lokalnih dužnosnika, umjesto 1321 birat će ih se 703'

Gdje će biti otkaza, a koje se općine spajaju? Otkrivamo kako će izgledati reforma javne uprave!

Gdje će biti otkaza, a koje se općine spajaju? Otkrivamo kako će izgledati reforma javne uprave!

Lokalni šerifi kao volontiraju za društveno dobro, a u džep stavljaju po 12.000 kuna

Lokalni šerifi kao volontiraju za društveno dobro, a u džep stavljaju po 12.000 kuna