Postroll

Preroll

<para>AFGANISTAN

Nijedan rat, čak ni onaj u Vijetnamu, Amerikanci nisu vodili toliko dugo koliko rat u Afganistanu. Tu su zemlju zauzeli nedugo nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. i ratujući s talibanima ostali sve do konca kolovoza ove godine. Povukli su se mrtvo-hladno, uvjereni da ostavljaju domaću vojsku, koju su sve te godine obučavali i naoružavali, pripremljenu za ono što će uslijediti. A kada je do toga došlo, talibani su kroz tamošnje gradove prošetali k&apos;o poznati subotnjom špicom. Jedino je u Kabulu vladao kaos. Avioni su danonoćno polijetali evakuirajući strane državljane, ali i desetke tisuća Afganistanaca. Talibani se zasad ne pokazuju prerigidnima, naučili su i oni neke diplomatske i komunkacijske lekcije. A povlačenje zapadnih snaga pokrenulo je i novi migrantski val ka zapadu, što dalje od talibanskog šerijata.  </para>

Afganistan.jpg

<para>BANDIĆ

Još dok je bio živ govorilo se da je fizički načet i politički dotučen. U jeku priprema za lov na sedmi mandat, najdugovječniji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić umro je zadnjeg dana veljače, u 66. godini, od srčanog udara u do danas ne odveć jasnim okolnostima koje su smjesta pokrenule i raznorazne glasine. Zagrepčani ga se i danas često sjete: jedni kad pukne cijev u nekom kvartu, drugi kad vide siromašan ovogodišnji Advent u gradu. Bandićev duh još dugo će lebdjeti hodnicima Gradskog poglavarstva i Zagrebačkog holdinga, a povezivati ga pokojnog s kosturima u ormaru zvuči nekusno, ali i neminovno.
</para>

Bandić.jpg

<para>CJEPIVO

Bila je ovo godina cjepiva koje je trebalo zaustaviti pandemiju covida-19. Procjepljivanje je planirano s dvije doze cjepiva, osim onih monovalentnih. Ljetos se vidjelo da je otpor cijepljenju poprilično velik, a i da je virus otporniji nego što se mislilo, pa je uvedena i booster doza. Godina završava pozivom na četvrtu dozu, koja se u Izraelu već počela davati medicinskom osoblju. Kod nas je imunizacija stanovništva započela popratnim skandalima o cijepljenju &quot;povlaštenih&quot; preko reda. Kada su stigle ozbiljnije količine cjepiva, dugih redova više nije bilo jer su mnogi sumnjali da je neprovjereno i na brzinu smućkano. Mnogi prekaljeni i novopečeni antivakseri bezmalo su likovali kada se pokazalo da i cijepljeni bivaju zaraženi, dok su stručnjaci papagajski ponavljali da cjepivo ne sprječava zarazu, ali sprječava teže oblike bolesti. Redovi za cijepljenje ponovno su nastali kada je covid potvrda postala uvjet za ulazak u sve javne ustanove. Godinu završavamo sa slabašnom procijepljenošću 50 posto ukupnog, odnosno 62 posto odraslog stanovništva. 
</para>

Cjepivo.jpg

<para>ČAKOVEC

Čakovec i Međimurje bili su prizorište nevjerojatne političke predstave. Počela je kao triler, činilo se da će se nastaviti kao sudska drama, a završila je kao politička farsa. Ultrapopularni župan Matija Posavec početkom rujna je uhvaćen s prstima u pekmezu. Doduše, uronio ih je plitko. Radilo se o, za naše prilike, mizernom mitu od 10.000 kuna. Usto je osumnjičen i za namještanje poslova u županiji. Priveden je, saslušan i pušten. U međuvremenu je podnio ostavku pa su raspisani izvanredni izbori na koje se ponovno kandidirao. Međimurci su mu u studenome, vođeni geslom &quot;nije uzeo puno&quot; i pravdajući ga da je &quot;sve priznao&quot; (je, ali tek kada ga je privela policija) ponovno ogromnom većinom dali povjerenje. Osvojio je 79 posto glasova. Toliko se dobije kad se &quot;ne uzme puno&quot;. 
</para>

Čakovec.jpg

<para>ĆIRO

Živuća legenda, trener nad trenerima, počeo se opraštati od ovog svijeta. Dvaput je pobijedio rak, ali bolest se vratila i Ćiro je javno priznao da ovoga puta nije optimističan. Znajući ga, čovjek bi pomislio da je to još jedna njegova taktičko-psihološka finta i da će se - rečeno njegovim rječnikom - rekuperirati. Trener burne karijere i biografije dostojne filma, ako ne i višesezonske serije, gospodski se oprašta od svih. Tata će skinuti bijeli šal i žandarmsku kapu, nakloniti se i otići. Još je s nama, ali već nam nedostaje. 
</para>

Ćiro.jpeg

<para>DODIK

Čelnik bosanskih Srba i trenutni srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, osokoljen podrškom Vladimira Putina, Viktora Orbana i Milanovića Zorana, ove je godine nastavio prijetiti proglašenjem neovisnosti Republike Srpske. Najavio je izlazak srpskog entiteta iz ustavnopravnog poretka BiH, a prethodno je pozvao i na raspuštanje Oružanih snaga BiH, Obavještajne agencije i drugih tijela i institucija. Zagovornik je i formiranja trećeg, hrvatskog entiteta u BiH. Njegovo &quot;zveckanje oružjem&quot; traje već godinama i mnogi ga vide kao glavnog potpaljivača balkanskog &quot;bureta baruta&quot;. No, koliko god Dodik secesionističku retoriku zaoštrio do kraja, pravo je pitanje je li uistinu spreman ići do kraja.
</para>

Dodik.jpg

<para>DŽIHADI MARKO 

Nakon upada Trumpovih pristaša u američki Kongres, koji su početkom 2021. pokušali spriječiti verifikaciju izborne pobjede Joea Bidena te usput izazvali krvave nerede, svijet je obišla slika Jacoba Chansleyja, jednog od vođa prosvjeda, kojeg su tamošnji mediji prozvali &quot;QAnon Šamanom&quot;. Lica obojenog ratničkim bojama, odjevenog u krzno i s bizonovim rogovima na glavi Chansley je postao jedna od bizarnijih lica godine. U Hrvatskoj se, na velikom prosvjedu u Zagrebu protiv covid potvrda potkraj studenoga, u prvi plan isturio Marko Francišković, desničarski aktivist koji je prešao na islam i dobio nadimak Džihadi Marko s idejom da se Hrvatska uredi prema teokratskom modelu. &quot;Prestanite biti ovce i postanite lavovi. Božji lavovi su tu, dignite se i vičite!&quot;, poručio je okupljenima. Kasnije je s pristašama bezuspješno pokušao ući u zgradu HRT-a želeći uživo u programu iznijeti svoje ideje. Kada je uhićen i pritvoren zbog poticanja na terorizam, tvrdio je da je samo &quot;iznosio propagandne ideje s vizualnim efektima&quot;. I onaj &quot;Qanon Šaman&quot; iz Washingtona iz zatvora je kasnije poručio da ga je Trump prevario i upleo u mrežu laži.  
</para>

Džihadi Marko.jpeg

<para>ĐOLE
 
Umrla je 2021. Mira Furlan, umrli su i Milan Gutović, Zlatko Kranjčar, Đorđe Marjanović, Ivo Štivičić, Zlatko Saračević i Predrag Živković Tozovac. Umrle su ranije još mnoge estradne, filmske i televizijske zvijezde iz ovog, ali i onog &quot;prošlog života&quot;, ali ni za kim bivša Jugoslavija nije toliko kolektivno tugovala i plakala koliko za novosadskim kantautorom Đorđem Balaševićem. U imaginariju popularne kulture bivše države nije bilo osobe koja je i nakon ratova i raspada toliko povezivala ljude s ovih prostora. Stoga je i njegova smrt 19. veljače nadišla uobičajenu komemoraciju postavši događaj o kojemu tek rijetki nisu imali potrebu reći koju. Panonski mornar otplovio je na pučinu crnu... 
</para>

Đole.jpg

<para>EURO

Ono što se proteklih godina izdaleka i neslužbeno spominjalo, ove godine je ozvaničeno s najviših pozicija, iz Vlade i Hrvatske narodne banke: Hrvatska je krenula prema uvođenju eura. Otklonjene su sumnje oko toga, ostaje da se uklone i preostale barijere na putu u eurozonu. Podršku Bruxellesa navodno imamo, dao nam ju je i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Imamo i okvirni datum kada bi euro trebao deložirati kunu iz novčanika: 1. siječnja 2023. godine. Domaći ekonomisti tvrde da je Hrvatska već visokoeurizirana. S druge strane, jedan od bivših čelnika Europske središnje banke, Otmar Issing, smatra da još nismo spremni. Suverenisti nisu uspjeli skupiti dovoljno potpisa za referendum o uvođenju eura, a građani strahuju da su već ovogodišnja poskupljenja priprema za ono što će uslijediti s eurom. 
</para>

euro.jpg

<para>FRANCUSKA

Na čelu s Emmanuelom Macronom, uz Njemačku bez Angele Merkel i breksitirane Velike Britanije, Francuska nastoji preuzeti upravljanje europskom kompozicijom. Iako proizvodi brže vlakove, ona nije europska lokomotiva poput Njemačke. Macron je ove godine diljem Europe i svijeta krenuo sklapati nova strateška partnerstva. Jedno od njih i s Hrvatskom, koja je od nje kupila moćne borbene avione Rafale, sklopila niz važnih sporazuma i, kako se čini, u Parizu našla novi Berlin. Ključna točka geopolitičke agende Pariza je veća europska neovisnost o SAD-u koji se još u vrijeme Baracka Obame počeo strateški povlačiti s (euro)atlantskih na pacifičke položaje.
</para>

Francuska.jpg

<para>GLASGOW

Dok se otapaju gigantski antarktički glečeri, dok ljeta u umjerenim područjima sve više nalikuju onim tropskima i dok Božić u Europi slavimo u kratkim rukavima, u najvećem gradu Škotske jesenas je održana još jedna &quot;ključna&quot; Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u nizu. Slila se u Glasgow politička elita svijeta, od Andreja Plenkovića do Joea Bidena, ali bez dvojice važnih aktera - ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog čelnika Xija Jinpinga. Ponovno se konstatiralo da je svijet blizu klimatskog sunovrata, da &quot;visi o niti&quot; i da je za globalno zagrijavanje kriv Čovjek. U završni dokument prvi put su ugurana i fosilna goriva, ali tek njihovo &quot;postupno smanjivanje&quot;, ne i ukidanje. Naivci će pamtiti snažne poruke iz Glasgowa, a cinici Bidena i Borisa Johnsona kako drijemaju dok se donose sudbonosne odluke za budućnost planeta kojemu se obično tepa da je &quot;plavi&quot; premda mu više odgovara poetski prijevod engleskog izraza &quot;blue&quot; - tužni. 
</para>

Glasgow.jpg

<para>HOLOKAUST

Zahvaljujući antivakserima, antimaskerima i ostalim protivnicima restriktivnih covid mjera koji prosvjeduju diljem svijeta, u javni govor ponovno je ušao pojam &quot;holokaust&quot;. Prosvjednici nošenje maski, cijepljenje i primjenu covid potvrda uspoređuju s nacističkim rasnim zakonima i pogromom Židova. Na sebe kače žute zvijezde galameći o Auschwitzu, Mengeleu i &quot;ausweisima&quot;. 
&quot;Svjesnom odlukom da nose oznake žute zvijezde (...) pokazuju da nemaju empatije za žrtve holokausta, vrijeđaju ih, obezvrjeđuju povijest i umanjuju značaj antisemitizma&apos;&apos;, kazao je o njima za Net.hr Ilan Mor, veleposlanik Izraela u Hrvatskoj.
</para>

holokaust.jpg

<para>INFLACIJA

Nisu je pošteđene ni Njemačka ni Francuska, kamoli Hrvatska. Kod nas od jesenas ubrzava: u listopadu je bila 3,5 posto, u studenome 4,8 - što je najviši rast od veljače 2013. - a godinu bismo mogli završiti s inflacijom od pet posto. Neki predviđaju strahovit rast u idućoj godini. Poduzetnik Branko Roglić smatra da će doseći čak 30 posto, dok neki ekonomisti tvrde da ipak neće biti dramatična. U međuvremenu rastu cijene energenata, goriva, građevnog materijala... a tko god uđe u trgovinu lako uoči da je gotovo sve poskupjelo. Najviše suncokretovo ulje, čak 40 posto u prosjeku. 
</para>

Inflacija.jpg

<para>JAPAN

U Tokiju su održane dosad najčudnije Olimpijske igre. Za razliku od 1940. godine kada je tom gradu oduzeto domaćinstvo Igara zbog invazije Japana na Kinu i početka Drugog svjetskog rata, osamdeset godina kasnije Tokiju je Igre zamalo &quot;oduzela&quot; korona. Održane su godinu dana kasnije, a ostat će upamćene po tome što su zbog epidemioloških mjera natjecanja održana bez publike. Tjednima prije samih Igara, prerevni i prerigorozni Japanci iz opreza su uvodili lockdown i kada bi u cijelom 14-milijunskom Tokiju bilo nekoliko desetaka zaraženih. Iako su šarenim sjedalicama nastojali kamuflirati izostanak gledatelja, prizori praznih tribina ostat će jedan od žalosnijih podsjetnika na pandemiju. 
</para>

Japan.jpg

<para>KOVESI LAURA

Ime Laure Kovesi, europske glavne tužiteljice, donedavno je širem hrvatskom puku možda krivo aludiralo na neku manje poznatu glumicu. Oni koji će u Hrvatskoj biti zvijezde njezinih &quot;filmova&quot; neće baš uživati. Prije nego što je došla na čelo Ureda europskog javnog tužitelja, ova 48-godišnja Rumunjka rasturila je političku mafiju u svojoj zemlji. Prvog dana lipnja ove godine &quot;europski USKOK&quot; otvorio je ured u Hrvatskoj i smjesta počeo popravljati brljotine domaćeg USKOK-a. Prva je to osjetila bivša ministrica i nekadašnja Plenkovićeva miljenica Gabrijela Žalac. Šteta je jedino što se ured Laure Kovesi bavi samo malverzacijama s europskim novcem, ne i domaćim budžetskim lopovlucima. Dobro je, pak, što nam se slijevaju milijarde eura iz Bruxellesa pa uz njezin Ured možemo biti sigurniji da taj pusti novac neće dirati ljepljive ručice.
</para>

Kovesi.jpg

<para>LAUC

Ugledni molekularni biolog i osnivač međunarodno priznate i uspješne biotehnološke tvrtke Genos do studenoga je bio član vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa. Kada je počela pandemija i dok se o virusu znalo vrlo malo, ekipa okupljena u Savjetu svakodnevno je u javnosti tumačila laicima pred ekranima što se zbiva. Djelovali su kao nabrzinu skupljen, ali ipak uvježban orkestar. No, bilo je pitanje vremena kada će netko od njih zasvirati po svome. Lauc je u jednom trenutku počeo solirati. Ostali će reći - falširati. Na društvenim mrežama zavadio se sa svima i svi s njime. Kada bi Savjet zaključio jedno, on je javno govorio drugo. Izbačen je zbog izjava kojima je dovodio u pitanje učinkovitost cijepljenja i protuepidemijskih mjera neizravno potičući građane na prosvjede i neposluh. Nije dugo trebalo da postane junak protivnika covid mjera i poluobaveznog cijepljenja.
</para>

Lauc.jpg

<para>LJETO

Ljeto je opet bilo pakleno vruće i u Hrvatskoj i u svijetu. U čitavoj Europi bilo je najtoplije otkako se mjere temperature. Prema Koperniku, europskom programu za praćenje klimatskih promjena, prosječna temperatura od lipnja do kolovoza premašila je za čak čitav jedan stupanj prosječne temperature ljetâ 1991. i 2020. godine. Vrućine, a ni koronavirus nisu, srećom, odvratili turiste od Hrvatske. Turistička sezona mogla bi, kada se zbroje svi rezultati, biti bolja čak i od one rekordne iz pretpandemijske 2019. godine. Turizam u doba korone dobro nam ide.   
</para>

Ljeto.jpeg

<para>MILANOVIĆ

Ne bi bilo smisla u ovih par rečenica nabrajati sve one s kojima se predsjednik Republike posvađao ove godine i koje je opržio jezikom. Milanović na Pantovčaku nije više onaj s Iblerovog trga i iz Banskih dvora. Zaokrenuo je udesno i u populizam kakav je nekoć prezirao. I riječima i djelima trudi se biti &apos;Tuđman za 21. stoljeće&apos; iako svađalački podsjeća i na Donalda Trumpa. Na jednu valjanu misao nakalemi deset suvišnih, duhovitu opasku uprska s deset nakićenih. Kako je godina odmicala, njegova prepucavanja s premijerom Plenkovićem i iživljavanja na ministru Banožiću postala su zamorna, a izrečeni sudovi o genocidu u Srebrenici i likvidaciji obitelji Zec probavljivi samo onima na čiju podršku računa u budućnosti. 
</para>

Milanović.jpeg

<para>NESTAŠICE

Kasnokapitalistički Zapad u 2021. je emitirao neke prizore kasnosocijalističkog Sovjetskog Saveza: opustošene police trgovina, dugi redovi pred benzinskim crpkama, vojska koja dovozi gorivo i pravi reda… Još samo nedostaje havarija neke nuklearke pa da sezona bude totalno retro. Naravno, izvori i razlozi ondašnjih i sadašnjih nestašica nisu isti. Roba i nafta stoje na skladištima ili na brodovima u lukama kineskih gradova koji su u strogom lockdownu. Kada stignu, nema ih tko prevesti jer kronično nedostaje vozača kamiona. Ali, tko pita za uzroke kada su hladnjaci poluprazni. U jednom trenutku, prazne police engleskih supermarketa bile su kamuflirane kartonskim slikama artikala proizvoda, baš poput tribina olimpijskih borilišta u Tokiju kamufliranih šarenim sjedalicama da bi se stekao dojam staronormalnog. </para>

nestašica.jpg

<para>NJEMAČKA

Angela Merkel otišla je s mjesta njemačke kancelarke u zasluženu političku mirovinu. Onomad je i odlazak Konrada Adenauera, kasnije i Merkeličinog političkog mentora Helmuta Kohla - dvojice gorostasa njemačke poslijeratne politike - a sada i „Mutti“ Merkel označio kraj jedne političke epohe. Ona odlazi kao velikanka europske politike. U 16 godina kancelarske službe brodila je kroz neke od najvećih kriza suvremene Europe: financijsku, migrantsku i pandemijsku. Neki će joj pritom zamjerati i povučene i propuštene poteze, ali ostaje činjenica da je u svim tim krizama  predvodila ne samo Njemačku, već i čitavu Europu. Njezin nasljednik na kancelarskom položaju, socijaldemokrat Olaf Scholz na čelu semafor koalicije (sa Zelenima i Liberalima) zasad se doima kao političar koji će voditi (samo) Njemačku, ne i Europu. Tek će se pokazati koliko će Merkel nedostajati, ako ni zbog čega drugog onda kao svijetli primjer univerzalne demokršćanske otvorenosti na kakvu u ovom našem ćošku Europe nismo navikli.
</para>

Merkel.jpg

<para>OBNOVA OD POTRESA

Ova natuknica je najkraća i 649 dana nakon potresa u Zagrebu te 367 dana nakon potresa na Baniji glasi: Ništa.

Tek ako &quot;ništa&quot; izgovorimo na španjolskom, zazvučat će bolje: Nada. 

Dotad, snažan je dojam da su Vladi i vlastodršcima potresom pogođena područja &quot;španska sela&quot;.  
</para>

Obnova od potresa

<para>POPIS STANOVNIŠTVA

Popis stanovništva prvi put je proveden online, ali samo dijelom. Veći dio obavljen je terenski, u kompliciranim epidemiološkim okolnostima. Mnogi se javljaju na društvenim mrežama pišući da se sami nisu popisali, a da ih nitko nije ni došao popisati. To, međutim, neće biti glavni razlog što će nas, kada Državni zavod za statistiku uskoro objavi službeno, biti manje od četiri milijuna. Posljednji put Hrvatska je bila ispod četiri milijuna stanovnika na popisu stanovništva 1953. godine. Sjetimo se i da je na popisu 1991. godine, u praskozorje rata, imala skoro 4,8 milijuna stanovnika. Milijun više nego što će nas vjerojatno biti sada. S gorkom ironijom možemo reći: Hajd&apos; bar se ne guramo. 
</para>

Popis stanovništva.jpg

<para>RIMAC

Što god tko mislio o inovatoru i poduzetniku Mati Rimcu, lik koji je počeo sklapajući automobile u garaži, a došao do toga da proizvodi ponajbolje hiperautomobile na svijetu, da mu je Porsche suvlasnik tvrtke, da je 2021. preuzeo slavni Bugatti i da je u Svetoj Nedelji počeo graditi kampus vrijedan 200 milijuna eura – sve to u dobi od 33 godine - zavrjeđuje jednu od rijetkih pozitivnih natuknica u kronici godine.
</para>

Rimac.jpeg

<para>SDP

U 2021. stranka kojoj se i dalje tepa da je &quot;najjača oporbena&quot; mirne duše se može prišiti alternativni naziv: Stranka dramatičnog pada. Stariji će se sjetiti da ovo i nisu najcrnji dani SDP-a, barem što se tiče mjesta u Saboru. Nakon izbora 1995. imali su ih tek deset, ali tada su na sljedećima pobijedili i osvojili vlast. Danas to izgleda nemoguće. Nakon raskola i izbacivanja Bernardićeve ekipe iz stranke, saborski Klub SDP-a pao je na 14 zastupnika, a novoosnovani Klub socijaldemokrata broji ih 18. Dok se HDZ busa s jedva 30 posto podrške, a stranke poput Mosta i SDP-ovog prezimenjaka DP-a s osam zastupnika smatraju se velikima, SDP naprosto ne izgleda dobro. Blijed, ispijen, odstranjenih većih dijelova tijela ta je stranka - da citiramo popularnu frazu - pokojna samo joj to još nitko nije rekao. 
</para>

SDP.jpeg

<para>ŠKORO

Politika jest estradizirana i ona jest estrada, ali sa svojim pravilima igre i svojim zvijezdama. Miroslavu Škori, estradnoj zvijezdi koja je drugi puta ulazila u politiku, netko je utuvio u glavu da je to otprilike ista pozornica. A nije. Nakon što 2019. nije uspio na predsjedničkim izborima, Škoro 2021. nije uspio ni na lokalnima kada se kandidirao za gradonačelnika Zagreba. Ubrzo potom, oni njegovi &quot;utuvljivači&quot; zaključili su da je u Domovinskom pokretu otpjevao svoje. Skandali i afere s buteljama i prastarim CD-ovima sa zalihe tek su popratne epizode predstave u kojoj je Škoro od nesuđenog lidera Hrvatske te lidera jedne (pre)ambiciozne stranke, završio u Hrvatskim suverenistima, ne pretjerano važnoj stranci u parlamentarnim koordinatama. 
</para>

Škoro.jpeg

<para>TOMAŠEVIĆ

Bandićev zagrebački politički antipod svibanjske je lokalne izbore dobio tri mjeseca ranije, kada je Bandić preminuo. Od svih dotadašnjih Bandićevih protukandidata bio mu je najiskreniji i najnedvosmisleniji oponent. No, pozicija nije opozicija i Tomašević se sa svojom ekipom još uvijek nespretno nosi s preuzetim dugovima, teretima i problemima, s kosturima iz ormara i cijevima koje neprestano pucaju diljem grada. Građani rado sude i po vanjskim manifestacijama pa Tomaševiću zamjeraju da u doba Adventa grad izgleda lošije nego u Bandićevo doba. Tomašević je usto i personifikacija Možemo!, stranke-platforme kojoj je trebalo tek jedno ljeto od straobalnog uspona do strmoglavog pada. Da, ali u anketama - prigovorit će netko. Da, ali kod nas tamo stranke nastaju i nestaju.</para>

Tomašević.jpeg

<para>UKRAJINA 

&quot;Hoću-neću, hoću-neću...&quot; Nije teško uzavrelu situaciju oko Ukrajine apstrahirati na karikaturalnu scenu ruskog predsjednika Vladimira Putina koji otkida listove djeteline kako bi donio odluku o početku invazije, a time možda i nekog svjetski opasnog rata. &quot;Hoću-neću, hoću-neću...&quot; Znamo da takva praznovjerna otkidanja listova uvijek počinju s &quot;hoću&quot; pa se valja nadati da bivši pukovnik KGB-a i sanktpeterburški taksist u ruci drži djetelinu s četiri lista.
</para>

Ukrajina.jpeg

<para>VIRUS

U 2021. smo ušli s alfa (britanskim) sojem, potom se početkom ljeta pojavio i delta (indijski) soj, da bi nam na kraju godine iz Južne Afrike stigao omikron. Onog prvobitnog, wuhanskog, jedva da se itko više sjeća, a i kažu da mu je omikron bliski rođak koliko ste i vi bliski s unukom kćeri vaše prababine sestrične. Sudeći po onome što nam i vrsni imunolozi, virusolozi i ostali doktori za viruse ne znaju točno reći, bolje je za dijagnozu uzeti stih Arsena Dedića: &quot;Bez straha od munje, razderanog neba, a nemoćan protiv klica i ameba&quot;. 
</para>

virus.jpeg

<para>ZEKANOVIĆ

Znaju zastupnici desne oporbe, njih dvadesetak iz tri bloka, da većina njihovog biračkog tijela ne želi antitijela iz cjepiva i da se mnogi od njih lože na priče o zavjerama, novom poretku i neprovjerenom, eksperimentalnom cjepivu. Od svih njih, stisnutih između razuma i političkog oportunizma, jedan je odlučio iskočiti, viknuti na sve njih da svojim stavovima ugrožavaju zdravlje i živote drugih. Hrvoje Zekanović zasukao je desni rukav, cijepio se, kolege s desnice prozvao što nisu učinili isto. Mediji pišu da je &quot;izašao iz ormara&quot;, Suverenisti su ga izbacili iz stranke. Tek treba vidjeti može li okupiti neku novu, moderniju desnicu ili se utopiti u HDZ-u. 
</para>

Zekanović.jpeg

<para>ŽALAC

Ured europskog tužitelja u Hrvatskoj, otvoren u lipnju 2021. posao je započeo uhićenjem bivše ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijele Žalac tereteći je da je novcem europskim novcem preplatila jedan sporni softver, i to putem namještenog natječaja. Slučaj je poznat od ranije, a problem je u tome što se njime ozbiljno počeo baviti tek &quot;europski USKOK&quot;, dok su DORH i domaći USKOK odavno obavili vještačenje, ali zaključili da nije bilo dovoljno elemenata za poduzimanje akcije protiv Žalac. Prije deset godina čuli su se prijedlozi da bi Hrvatska trebala uvesti suce i tužitelje koji će uspostaviti neovisno sudstvo i riješiti problem korupcije. Deset godina kasnije članica smo EU-a i davni prijedlog ponovno ima smisla.
</para>

Žalac.jpeg

OD AFGANISTANA DO ŽALAC

<para>Bila je ovo još jedna godina koju valja što prije zaboraviti, ali ipak ćemo je morati po mnogočemu pamtiti. Ponajprije po pandemiji covida koja je ušla u drugu godinu, po cjepivu protiv covida koje - što zbog nedovoljne procijepljenosti, a što zbog inteligentnog virusa koji neprestano mutira – još ne spašava svijet. Godinu ćemo pamtiti i po prirodnim katastrofama, paklenim vrućinama, prvim Olimpijskim igrama održanima bez publike, novom pokušaju svjetskih lidera da spase svijet od klimatske propasti te odlasku Angele Merkel u mirovinu. U Hrvatskoj ćemo 2021. pamtiti uglavnom po svađama: predsjednika Zorana Milanovića sa svime i svakime, zagovornika i protivnika cijepljenja i strožih protuepidemijskih mjera, svađama u oporbi… Godinu ćemo pamtiti i po onome što se dogodilo prošle godine, a izostalo je ove: dvama potresima, zagrebačkom i petrinjskom. Tko je očekivao da će sveobuhvatna obnova u glavnom gradu i na Baniji započeti ove godine, ispao je teški naivac. Nadajmo se samo da za godinu dana, u pregledu događaja 2022. godine, nećemo kopipejstati prethodnu rečenicu. 
Slijedi pregled događaja u Hrvatskoj i svijetu po našem izboru, a po abecednom ključu. Možda smo nešto važno izostavili, a nečemu manje važnom dali veći značaj. To samo govori koliko je 2021. godina, iako zrela za brzi zaborav, bila bogata događajima. </para>

#Kronika

Ovo su događaji godine: Tko je krao, gdje se ratovalo, što rade sojevi, kakav je bio Putin, a kakav Milanović

Ovo su događaji godine: Tko je krao, gdje se ratovalo, što rade sojevi, kakav je bio Putin, a kakav Milanović

Gruzijci u panici zbog lažnog priloga o invaziji Rusa

Gruzijci u panici zbog lažnog priloga o invaziji Rusa