Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>
   <strong>Vlado Podbrežnički</strong> iz Varaždina dobio je pravomoćnu presudu i ovršio Addiko banku (bivša Hypo banka) za otprilike 150 tisuća kuna zbog preplaćenih kamata na kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Planira ih tužiti i za tečajnu razliku.</para>
<para>Kaže da je dobiti ovakvu presudu protiv banke jako dobar osjećaj.' Jako dobar. Pokazalo se, naime, da mi banka nije htjela dobrovoljno isplatiti ni ono što je u travnju ove godine pravomoćno presuđeno da mora, pa sam u lipnju od svoje odvjetnice zatražio da preko Fine pokrene postupak ovrhe', rekao je diplomirani inženjer građevinastva koji radi u grardskoj upravi Varaždina za <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prvi-sam-ovrsio-banku-zbog-kredita-u-svicarcima-osjecaj-je-jako-dobar-varazdinac-naplatio-150000-kn-odstete-tuzit-cu-ih-i-za-tecajnu-razliku/7743993/">Jutarnji</ulink>.</para>
<para>Isplata je stigla tek prije nekoliko dana jer je Fina, nakon pokretanja ovrhe, novac na svojem računu držala 60 dana, kao što nalažu propisi. Kad je rok prošao, Podbrežničkom je novac sjeo na račun.
</para>
<heading2>Prvi ovakav slučaj</heading2>
<para>
Radi se o prvom korisniku kredita u švicarcima koji je Udruzi Franak javio da mu je na račun sjelo obeštećenje od banke, i to uz pomoć ovrhe. Udruga navodi kako je sličnih presuda vezanih za preplaćene kamate oko 30-ak, no nemaju podatke o tome koliko se korisnika doista i naplatilo.</para>
<para>Podbrežnički je kredit na 28 godina digao 2006. Banka mu je isplatila 360.000 kuna kao protuvrijednost za 78.700 švicarskih franaka po tadašnjem tečaju (4,60 kuna) i s kamatnom stopom od 3,88 posto. Kamatna stopa je s vremenom narasla na 6,20 posto.</para>
<para>S obzirom na to da je Visoki trgovački sud takvu praksu banaka proglasio nepoštenom i ništetnom, digao je tužbu protiv Addiko banke. U trenutku isplate obeštećenja banka mu je vratila 70 tisuća kuna za preplaćene kamate, oko 70 tisuća na ime zateznih kamata te 8900 za sudske troškove.
</para>
<heading2>Planira novu tužbu</heading2>
<para>
Podbrežnički s ovime ne kani stati. Pravnu bitku protiv Addiko banke nastavit će novom tužbom.</para>
<para>'Upravo sam odvjetnici poslao podatke i zahtjev za novu tužbu protiv banke zbog nepoštene primjene valutne klauzule u švicarskim francima. Tražit ću obeštećenje za tečajnu razliku', rekao je te dodao da još razmatra i mogućnost da zatraži i ništetnost cijelog ugovora o kreditu.</para>
<para>'Kredit sam uspio prijevremeno vratiti u siječnju 2015. godine kad još nije zakonski bila predviđena konverzija kredita u valutnu klauzulu u euru. Plašio sam se dokle će tečaj švicarskog franka rasti i odlučio sam tada razvrgnuti oročenu štednju koju sam imao te još posudio novac od prijatelja. Cijena kredita, ono što sam ukupno platio banci, bila je oko 680 tisuća kuna. U slučaju obeštećenja zbog razlika u tečaju očekujem od banke da mi isplati 150 tisuća kuna plus zatezne kamate', izračunao je.</para>
<para>Ako doista odluči tražiti ništetnost ugovora, mogao bi dobiti još i više. 'Ako bih ishodio ništetnost cijelog ugovora, mogao bih dobiti neto povrat od 320 tisuća kuna plus zatezne kamate, što je razlika između onoga što sam dobio i onoga što sam banci platio', rekao je Podbrežnički.</para>

Varaždinac ovršio banku i naplatio 150.000 kn odštete, ali na tome ne kani stati Varaždinac ne kani stati. Pravnu bitku protiv Addiko banke nastavit će novom tužbom 

   Vlado Podbrežnički iz Varaždina dobio je pravomoćnu presudu i ovršio Addiko banku (bivša Hypo banka) za otprilike 150 tisuća kuna zbog preplaćenih kamata na kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Planira ih tužiti i za tečajnu razliku.
Kaže da je dobiti ovakvu presudu protiv banke jako dobar osjećaj.' Jako dobar. Pokazalo se, naime, da mi banka nije htjela dobrovoljno isplatiti ni ono što je u travnju ove godine pravomoćno presuđeno da mora, pa sam u lipnju od svoje odvjetnice zatražio da preko Fine pokrene postupak ovrhe', rekao je diplomirani inženjer građevinastva koji radi u grardskoj upravi Varaždina za Jutarnji.
Isplata je stigla tek prije nekoliko dana jer je Fina, nakon pokretanja ovrhe, novac na svojem računu držala 60 dana, kao što nalažu propisi. Kad je rok prošao, Podbrežničkom je novac sjeo na račun.

Prvi ovakav slučaj

Radi se o prvom korisniku kredita u švicarcima koji je Udruzi Franak javio da mu je na račun sjelo obeštećenje od banke, i to uz pomoć ovrhe. Udruga navodi kako je sličnih presuda vezanih za preplaćene kamate oko 30-ak, no nemaju podatke o tome koliko se korisnika doista i naplatilo.
Podbrežnički je kredit na 28 godina digao 2006. Banka mu je isplatila 360.000 kuna kao protuvrijednost za 78.700 švicarskih franaka po tadašnjem tečaju (4,60 kuna) i s kamatnom stopom od 3,88 posto. Kamatna stopa je s vremenom narasla na 6,20 posto.
S obzirom na to da je Visoki trgovački sud takvu praksu banaka proglasio nepoštenom i ništetnom, digao je tužbu protiv Addiko banke. U trenutku isplate obeštećenja banka mu je vratila 70 tisuća kuna za preplaćene kamate, oko 70 tisuća na ime zateznih kamata te 8900 za sudske troškove.

Planira novu tužbu

Podbrežnički s ovime ne kani stati. Pravnu bitku protiv Addiko banke nastavit će novom tužbom.
'Upravo sam odvjetnici poslao podatke i zahtjev za novu tužbu protiv banke zbog nepoštene primjene valutne klauzule u švicarskim francima. Tražit ću obeštećenje za tečajnu razliku', rekao je te dodao da još razmatra i mogućnost da zatraži i ništetnost cijelog ugovora o kreditu.
'Kredit sam uspio prijevremeno vratiti u siječnju 2015. godine kad još nije zakonski bila predviđena konverzija kredita u valutnu klauzulu u euru. Plašio sam se dokle će tečaj švicarskog franka rasti i odlučio sam tada razvrgnuti oročenu štednju koju sam imao te još posudio novac od prijatelja. Cijena kredita, ono što sam ukupno platio banci, bila je oko 680 tisuća kuna. U slučaju obeštećenja zbog razlika u tečaju očekujem od banke da mi isplati 150 tisuća kuna plus zatezne kamate', izračunao je.
Ako doista odluči tražiti ništetnost ugovora, mogao bi dobiti još i više. 'Ako bih ishodio ništetnost cijelog ugovora, mogao bih dobiti neto povrat od 320 tisuća kuna plus zatezne kamate, što je razlika između onoga što sam dobio i onoga što sam banci platio', rekao je Podbrežnički. VELIKA POBJEDA NAD NEPOŠTENIM SUSTAVOM: 

VELIKA POBJEDA NAD NEPOŠTENIM SUSTAVOM:

Varaždinac ovršio banku i naplatio 150.000 kn odštete, ali na tome ne kani stati


<para>Naime, građani Lijepe naše koji su podigli kredite u švicarskim francima doista su se našli u vrlo teškoj situaciji, jer im je mjesečna rata narasla iznad mogućnosti njihovih kućnih budžeta. Ipak, suha analiza pokazuje da su dužnici koji su u siječnju 2006. podignuli kredit na rok od 30 godina u vrijednosti od 153.531 franak u odnosu na one koji su podignuli kredit u ekvivalentnom iznosu od 100 tisuća eura, u trećem mjesecu ove 2013. godine bili u minusu za 'samo' 5.017 kuna.</para>
<para>Kako piše <emphasis>
      <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/205794/Default.aspx">Slobodna Dalmacija</ulink>
   </emphasis>, do ožujka su 'euristi' ukupno platili 404.663 kune kredita, a 'frankisti' 409.680 kuna. Razlika, dakle, u uplaćenom iznosu za kredit iste vrijednosti iznosi 5.017 kuna.</para>
<para>Osim toga, brojke pokazuju da su 'frankisti' bili sve do rujna 2012. u plusu u odnosu na 'euriste', kad prvi put ukupna masa naplaćenih rata kod 'frankista' prelazi 'euriste'. Pri tome je dužniku u eurima preostalo (na datum 10. ožujka 2013.) otplatiti 90.087 eura glavnice, a dužniku u francima 137.688 franaka (ili čak 168.299 eura, što je i glavni razlog zbog kojeg se ne isplati konverzija kredita u euro).</para>
<para>Zanimljiv je i podatak da je najteži dan za 'frankiste' bio 10. kolovoza 2011., kad je tečaj franka u odnosu na kunu skočio s prvotnih 4,83 na 7,19 kuna. Najbolniji dan za dužnike u eurima bio je nedavno, 20. ožujka 2013., ali i 10. veljače 2012., kad je kuna oslabjela u odnosu na euro s prvotnih 7,43 na 7,64 kune.</para>

Nisu ugroženi samo dužnici u 'švicarcima', rastu rate i zaduženima u eurima 
Naime, građani Lijepe naše koji su podigli kredite u švicarskim francima doista su se našli u vrlo teškoj situaciji, jer im je mjesečna rata narasla iznad mogućnosti njihovih kućnih budžeta. Ipak, suha analiza pokazuje da su dužnici koji su u siječnju 2006. podignuli kredit na rok od 30 godina u vrijednosti od 153.531 franak u odnosu na one koji su podignuli kredit u ekvivalentnom iznosu od 100 tisuća eura, u trećem mjesecu ove 2013. godine bili u minusu za 'samo' 5.017 kuna.
Kako piše 
      Slobodna Dalmacija
   , do ožujka su 'euristi' ukupno platili 404.663 kune kredita, a 'frankisti' 409.680 kuna. Razlika, dakle, u uplaćenom iznosu za kredit iste vrijednosti iznosi 5.017 kuna.
Osim toga, brojke pokazuju da su 'frankisti' bili sve do rujna 2012. u plusu u odnosu na 'euriste', kad prvi put ukupna masa naplaćenih rata kod 'frankista' prelazi 'euriste'. Pri tome je dužniku u eurima preostalo (na datum 10. ožujka 2013.) otplatiti 90.087 eura glavnice, a dužniku u francima 137.688 franaka (ili čak 168.299 eura, što je i glavni razlog zbog kojeg se ne isplati konverzija kredita u euro).
Zanimljiv je i podatak da je najteži dan za 'frankiste' bio 10. kolovoza 2011., kad je tečaj franka u odnosu na kunu skočio s prvotnih 4,83 na 7,19 kuna. Najbolniji dan za dužnike u eurima bio je nedavno, 20. ožujka 2013., ali i 10. veljače 2012., kad je kuna oslabjela u odnosu na euro s prvotnih 7,43 na 7,64 kune. 

Nisu ugroženi samo dužnici u 'švicarcima', rastu rate i zaduženima u eurima


<para>Čitateljica koja se obratila na adresu našeg <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/specijal/strucni-tim/">Stručnog tima</ulink> i sama se nalazi zarobljena u kreditu čiji je iznos skočio za gotovo sto posto. </para>
<para>"Početna rata je bila 3.400 kuna, da bi sada iznosila 6.100 kuna! Ne znam što je alarmantno ako ne ova činjenica. Nismo mi tražili kredit u 'švicarcima', nego je službenica u banci rekla da je to za nas najbolje, s obzirom na kreditnu sposobnost. </para>
<para>Bez upozorenja o mogućem rastu, uzeli smo što nam je rekla da je dobro. Izračunali smo da je to rata koju naša primanja podnose i presretni uselili u naš novi stan", priča nam čitateljica koja se nada i da će se ljudi mobilizirati vezano za ovaj problem i izaći na ulici tražiti konkretan odgovor od Vlade.</para>
<heading2>Ni Milanović nije nezamjenjiv...</heading2>
<para>
"Neka se samo sjete obećanja koja su davali Milanović i Čačić prije izbora vezano za problem kredita u 'švicarcima'. Da oni imaju plaće kao većina građana, ne bi sa smiješkom odgovarali na ova pitanja kao što to radi Milanović. Ali nije ni on nezamjenjiva...".</para>
<para>Bivši prvi potpredsjednik Vlade <strong>Radimir Čačić </strong>kazao je, sjećamo se, u kolovozu 2011. godine: "Jedino rješenje za one koji imaju kredite u francima jest da ga prebace u eure po tečaju kakav je bio u trenutku kada su ga podizali. Banke, iako bi to za njih bio gubitak, moraju to omogućiti, ali treba imati u vidu da su kamate rasle bez pravih razloga".</para>
<para>Problem do danas nije riješen. A Čačić je borbu na strani dužnika zamijenio šutnjom i ignoriranjem problema. Isto se nastavilo i nakon njegova odlaska. </para>
<para>Kako bi se izborili za svoja prava, u travnju prošle godine udruge Franak i Potrošač podižu kolektivnu tužbu protiv osam poslovnih banaka koje su, tvrde, "oderale" svoje klijente s kredita u francima. A deset mjeseci kasnije, u veljači ove godine, udruga Franak ulaže službenu prijavu Hrvatskoj narodnoj banci protiv Zagrebačke i Splitske banke zbog nezakonitosti u njihovu poslovanju.</para>
<para>Na konferenciji za novinare koja će sutra u isto vrijeme biti održana u pet hrvatskih gradova - <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/zagreb/">Zagrebu</ulink>, <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/dubrovnik/">Dubrovniku</ulink>, <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/osijek/">Osijeku</ulink>, <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/rijeka/">Rijeci</ulink> i <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/split/">Splitu</ulink>) udruga Franak gdje će dodatno pojasniti razloga ove prijave. </para>
<para>
   <emphasis>Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na <ulink url="mailto:strucnitim@portal.net.hr?subject=Danas.hr%20-%20postavi%20pitanje%20za%20krizni%20stru%C4%8Dni%20tim">strucnitim@portal.net.hr</ulink>
   </emphasis>
</para>

Banka nam je rekla da je taj kredit za nas najbolji, sad plaćamo dvostruku ratu 'Ne razumijem Vladu koja ne želi pomoći svome narodu, a jako dobro zna da taj isti narod jedva diše', napisala je čitateljica Danas. 
Čitateljica koja se obratila na adresu našeg Stručnog tima i sama se nalazi zarobljena u kreditu čiji je iznos skočio za gotovo sto posto. 
"Početna rata je bila 3.400 kuna, da bi sada iznosila 6.100 kuna! Ne znam što je alarmantno ako ne ova činjenica. Nismo mi tražili kredit u 'švicarcima', nego je službenica u banci rekla da je to za nas najbolje, s obzirom na kreditnu sposobnost. 
Bez upozorenja o mogućem rastu, uzeli smo što nam je rekla da je dobro. Izračunali smo da je to rata koju naša primanja podnose i presretni uselili u naš novi stan", priča nam čitateljica koja se nada i da će se ljudi mobilizirati vezano za ovaj problem i izaći na ulici tražiti konkretan odgovor od Vlade.
Ni Milanović nije nezamjenjiv...

"Neka se samo sjete obećanja koja su davali Milanović i Čačić prije izbora vezano za problem kredita u 'švicarcima'. Da oni imaju plaće kao većina građana, ne bi sa smiješkom odgovarali na ova pitanja kao što to radi Milanović. Ali nije ni on nezamjenjiva...".
Bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kazao je, sjećamo se, u kolovozu 2011. godine: "Jedino rješenje za one koji imaju kredite u francima jest da ga prebace u eure po tečaju kakav je bio u trenutku kada su ga podizali. Banke, iako bi to za njih bio gubitak, moraju to omogućiti, ali treba imati u vidu da su kamate rasle bez pravih razloga".
Problem do danas nije riješen. A Čačić je borbu na strani dužnika zamijenio šutnjom i ignoriranjem problema. Isto se nastavilo i nakon njegova odlaska. 
Kako bi se izborili za svoja prava, u travnju prošle godine udruge Franak i Potrošač podižu kolektivnu tužbu protiv osam poslovnih banaka koje su, tvrde, "oderale" svoje klijente s kredita u francima. A deset mjeseci kasnije, u veljači ove godine, udruga Franak ulaže službenu prijavu Hrvatskoj narodnoj banci protiv Zagrebačke i Splitske banke zbog nezakonitosti u njihovu poslovanju.
Na konferenciji za novinare koja će sutra u isto vrijeme biti održana u pet hrvatskih gradova - Zagrebu, Dubrovniku, Osijeku, Rijeci i Splitu) udruga Franak gdje će dodatno pojasniti razloga ove prijave. 

   Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
   
 

Banka nam je rekla da je taj kredit za nas najbolji, sad plaćamo dvostruku ratu

Postroll

Preroll

VELIKA POBJEDA NAD NEPOŠTENIM SUSTAVOM: Varaždinac ovršio banku i naplatio 150.000 kn odštete, ali na tome ne kani stati

<para>19.06.2013., Varazdin - Konstituirajuca sjednica gradskog vijeca Grada Varazdina. Vlado Podbreznicki
Photo: Marko Jurinec/PIXSELL</para>

#kredit u švicarskim francima

Varaždinac ovršio banku i naplatio 150.000 kn odštete, ali na tome ne kani stati

Varaždinac ovršio banku i naplatio 150.000 kn odštete, ali na tome ne kani stati

Nisu ugroženi samo dužnici u 'švicarcima', rastu rate i zaduženima u eurima

Nisu ugroženi samo dužnici u 'švicarcima', rastu rate i zaduženima u eurima

Banka nam je rekla da je taj kredit za nas najbolji, sad plaćamo dvostruku ratu

Banka nam je rekla da je taj kredit za nas najbolji, sad plaćamo dvostruku ratu