Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pelješkim mostom do sad je prošlo više od 230 tisuća vozila, prema podacima iz Hrvatskih cesta (HC), javlja <ulink url="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/dva-su-tjedna-prosla-od-otvorenja-peljeskog-mosta-dnevno-prode-9-tisuca-vozila-a-neki-i-dalje-zele-pjesice-ili-biciklom/?meta_refresh=true">Novi List</ulink>. Prema riječima Irene Čačić, voditeljice Središnjeg prometnog kontrolnog centra HC-a, u prosjeku radnim danom dnevno mostom prođe između 13 i 15 tisuća vozila, a ta brojka značajno raste tijekom vikenda. "U vrijeme vršnih opterećenja, posebno subotom, promet se penje na 18 do 19 tisuća vozila, pri čemu je važno istaknuti da, uz tako gust promet, još nije bilo ozbiljnijih prometnih nezgoda na mostu. Pojedinci još uvijek povremeno pokušavaju most prijeći pješice ili biciklom, što nije dopušteno, ali i takvi incidenti su, nakon početnih nekoliko dana, svedeni gotovo na nulu", kaže Čačić.</para><hmn:article id="eab8115e-1881-11ed-b748-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Nadzorne kamere na mostu i pristupnim cestama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se pristupnih cesta tiče, promet na njima je gotovo jednako gust kao na mostu, a na pitanje jesu li tamo zabilježeni učestali prometni prekršaji, poput vožnje prevelikom brzinom ili pretjecanja preko pune crte na kolniku, odgovara da se nadzorom nad sigurnosti prometa bavi prometna policija, ali i da je kompletna trasa pokrivena videonadzorom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Most i sve pristupne ceste snimani su nadzornim kamerama, čije snimke, na zahtjev, ustupamo policiji. To nisu kamere koje mjere brzinu, ali mogu zabilježiti druge vrste prekršaja, tako da apeliramo na sve sudionike u prometu da poštuju ograničenja brzine i ostale prometne propise kako bi se izbjegla mogućnost nesreće s težim posljedicama i kako bi vozači izbjegli moguće kazne. Policija, inače, učestalo provodi i nadzor brzine vozila na pristupnim cestama svojim, za to predviđenim uređajima", ističe Čačić te dodaje da HC odlično surađuje s policijom kad je riječ o sigurnosti prometa na Pelješkom mostu i pristupnim cestama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija učestalo regulira i promet kroz Ston, gdje se pristupna cesta spaja na mrežu lokalnih prometnica, s obzirom na to da još nije završena stonska zaobilaznica na kojoj će radovi trajati do kraja ove godine. "Zbog toga je, naravno, pojačan promet kroz Ston, i to od trenutka kad je most otvoren. Dnevno stonskim cestama prođe 12 do 15 tisuća vozila u tranzitu pa povremeno bude kraćih zastoja, posebno u vršnim opterećenjima. Policija u tim trenucima regulira i ubrzava promet kroz Ston i okolicu tako da do sad nije bilo dugotrajnih zastoja", kaže Čačić.</para><hmn:image id="cddea5c8-1ae5-11ed-a9df-f606dd40b961" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Promet preko mosta zabranjen teškim vozilima uz određene iznimke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pelješkim mostom do izgradnje stonske zaobilaznice ne smiju prometovati vozila čija je najveća dopuštena ukupna masa veća od 7,5 tona, no postoje iznimke. "Promet teškim kamionima je zabranjen dok se ne izgradi zaobilaznica, upravo kako bi se izbjeglo stvaranje zastoja u Stonu. Kamioni mase veće od 7,5 tona smiju preko mosta isključivo ako mogu predočiti dokaz da im je krajnje odredište, odnosno mjesto iskrcaja ili ukrcaja tereta, na poluotoku Pelješcu, ili na otocima Korčuli i Mljetu", kaže Čačić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da većina vozača koristi most za put prema krajnjem jugu i dalje prema Crnoj Gori pokazuje i to što je promet vozila na graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH kod Neuma manji od prošlogodišnjeg za oko dvije trećine. Kada stonska zaobilaznica bude puštena u promet, očekuje se da će taj broj dodatno opasti, jer će i teški kamioni koji prevoze robu na dubrovačko područje ili iz njega u najvećem broju voziti preko mosta, čime će izbjeći čekanje, kontrole i obavljanje carinskih formalnosti na graničnim prijelazima.</para>

Neki su i dalje tvrdoglavi pa žele pješice i biciklom preko Pelješkog mosta: Dnevno ga prođe 9 tisuća vozila! Promet preko Neuma smanjen je za dvije trećine, a očekuje se da će se dodatno smanjiti jednom kada će Pelješkim mostom moći prolaziti i teška vozila Pelješkim mostom do sad je prošlo više od 230 tisuća vozila, prema podacima iz Hrvatskih cesta (HC), javlja Novi List. Prema riječima Irene Čačić, voditeljice Središnjeg prometnog kontrolnog centra HC-a, u prosjeku radnim danom dnevno mostom prođe između 13 i 15 tisuća vozila, a ta brojka značajno raste tijekom vikenda. "U vrijeme vršnih opterećenja, posebno subotom, promet se penje na 18 do 19 tisuća vozila, pri čemu je važno istaknuti da, uz tako gust promet, još nije bilo ozbiljnijih prometnih nezgoda na mostu. Pojedinci još uvijek povremeno pokušavaju most prijeći pješice ili biciklom, što nije dopušteno, ali i takvi incidenti su, nakon početnih nekoliko dana, svedeni gotovo na nulu", kaže Čačić.Nadzorne kamere na mostu i pristupnim cestamaŠto se pristupnih cesta tiče, promet na njima je gotovo jednako gust kao na mostu, a na pitanje jesu li tamo zabilježeni učestali prometni prekršaji, poput vožnje prevelikom brzinom ili pretjecanja preko pune crte na kolniku, odgovara da se nadzorom nad sigurnosti prometa bavi prometna policija, ali i da je kompletna trasa pokrivena videonadzorom. "Most i sve pristupne ceste snimani su nadzornim kamerama, čije snimke, na zahtjev, ustupamo policiji. To nisu kamere koje mjere brzinu, ali mogu zabilježiti druge vrste prekršaja, tako da apeliramo na sve sudionike u prometu da poštuju ograničenja brzine i ostale prometne propise kako bi se izbjegla mogućnost nesreće s težim posljedicama i kako bi vozači izbjegli moguće kazne. Policija, inače, učestalo provodi i nadzor brzine vozila na pristupnim cestama svojim, za to predviđenim uređajima", ističe Čačić te dodaje da HC odlično surađuje s policijom kad je riječ o sigurnosti prometa na Pelješkom mostu i pristupnim cestama.Policija učestalo regulira i promet kroz Ston, gdje se pristupna cesta spaja na mrežu lokalnih prometnica, s obzirom na to da još nije završena stonska zaobilaznica na kojoj će radovi trajati do kraja ove godine. "Zbog toga je, naravno, pojačan promet kroz Ston, i to od trenutka kad je most otvoren. Dnevno stonskim cestama prođe 12 do 15 tisuća vozila u tranzitu pa povremeno bude kraćih zastoja, posebno u vršnim opterećenjima. Policija u tim trenucima regulira i ubrzava promet kroz Ston i okolicu tako da do sad nije bilo dugotrajnih zastoja", kaže Čačić.Promet preko mosta zabranjen teškim vozilima uz određene iznimkePelješkim mostom do izgradnje stonske zaobilaznice ne smiju prometovati vozila čija je najveća dopuštena ukupna masa veća od 7,5 tona, no postoje iznimke. "Promet teškim kamionima je zabranjen dok se ne izgradi zaobilaznica, upravo kako bi se izbjeglo stvaranje zastoja u Stonu. Kamioni mase veće od 7,5 tona smiju preko mosta isključivo ako mogu predočiti dokaz da im je krajnje odredište, odnosno mjesto iskrcaja ili ukrcaja tereta, na poluotoku Pelješcu, ili na otocima Korčuli i Mljetu", kaže Čačić.Da većina vozača koristi most za put prema krajnjem jugu i dalje prema Crnoj Gori pokazuje i to što je promet vozila na graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH kod Neuma manji od prošlogodišnjeg za oko dvije trećine. Kada stonska zaobilaznica bude puštena u promet, očekuje se da će taj broj dodatno opasti, jer će i teški kamioni koji prevoze robu na dubrovačko područje ili iz njega u najvećem broju voziti preko mosta, čime će izbjeći čekanje, kontrole i obavljanje carinskih formalnosti na graničnim prijelazima. DVA TJEDNA OD OTVORENJA 

DVA TJEDNA OD OTVORENJA

Neki su i dalje tvrdoglavi pa žele pješice i biciklom preko Pelješkog mosta: Dnevno ga prođe 9 tisuća vozila!

<para> "Tražimo da se odmah uputi prosvjedna nota Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj zbog jednostranog proglašenje unutarnjih voda u akvatoriju Neuma i zbog toga što se pristaje da se Hrvatskoj daju sredstva za studiju izvodljivosti za gradnju Pelješkog mosta. Takvim pristajanjem Europa jednostrano proglašava da su to unutarnje vode Hrvatske", izjavio je u Sarajevu Ševal Kovačević, vršitelj dužnosti predsjednika Pomorskog društva BiH.</para>
<para>On je naglasio da Hrvatska nije spremna pristati ni na kakvo pomorsko razgraničenje, osim BiH, ni sa Slovenijom, a ni s Crnom Gorom.</para>
<para>Kovačević je to rekao tijekom rasprave o BiH kao pomorskoj državi koju je organizirala nevladina udruga "Krug 99".</para>
<heading2>'Ode li Hrvatska sljedeće godine u EU, BiH nije više pomorska zemlja' </heading2>
<para>
Kazao je da sporazum Tuđman - Izetbegović nije riješio prvo pitanje međunarodnog plovnog puta BiH iz neretvanskog akvatorija, putem neretvanskog kanala, korčulanskog kanala, do otvorenog mora, kao ni razgraničenja u isključivom gospodarskom pojasu.</para>
<para>"Ode li Hrvatska sljedeće godine u EU, BiH nije više pomorska već isključivo primorska zemlja koja može doći do mora, jednom nogom zakoračiti, ali nikako ući u more", kazao je Kovačević a prenosi agencija Fena.
 
Član Pomorskog društva BiH Ibrahim Bušatlija ustvrdio je kako otoci Veliki i Mali Školj te vrh polutoka Klek i po ranijim državnim ugovorima pripadauju BiH te kako o tome uopće ne bi smjelo biti rasprave.</para>
<heading2>Rješenje - koridor kroz Neum</heading2>
<para>
"Taj koridor je suverenitet BiH i ako se tamo nešto izgradi krši se suverenitet države, a Pelješki most je to. Znači, prvo treba preko međunarodnih institucija odrediti taj koridor i onda se preko njega ništa ne bi moglo graditi, jer bi to bilo nasrtanje na državu BiH", kazao je Bušatlija.</para>
<para>Hrvatska, kako je dodao, treba povezati svoj teritorij, ali "ne može praviti most od Komarne do Pelješca visine 35 metara, pa da onda brodovi koji nose kontejnere, ratni brodovi i veliki kruzeri ne mogu ući u Neum, jer to koči i gospodarsvo BiH i njen društveni život"</para>
<para>Najboljim rješenjem za povezivanje hrvatskog teritorija drže cestovni koridor kroz Neum.</para>

'Hrvatska je izvršila pomorsku agresiju na BiH' Skupina zagovornika gradnje velike luke u Neumu, okupljena oko udruge pod nazivom Pomorsko društvo Bosne i Hercegovine, optužila je Hrvatsku da je izvršila "pomorsku agresiju na BiH". 
 "Tražimo da se odmah uputi prosvjedna nota Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj zbog jednostranog proglašenje unutarnjih voda u akvatoriju Neuma i zbog toga što se pristaje da se Hrvatskoj daju sredstva za studiju izvodljivosti za gradnju Pelješkog mosta. Takvim pristajanjem Europa jednostrano proglašava da su to unutarnje vode Hrvatske", izjavio je u Sarajevu Ševal Kovačević, vršitelj dužnosti predsjednika Pomorskog društva BiH.
On je naglasio da Hrvatska nije spremna pristati ni na kakvo pomorsko razgraničenje, osim BiH, ni sa Slovenijom, a ni s Crnom Gorom.
Kovačević je to rekao tijekom rasprave o BiH kao pomorskoj državi koju je organizirala nevladina udruga "Krug 99".
'Ode li Hrvatska sljedeće godine u EU, BiH nije više pomorska zemlja' 

Kazao je da sporazum Tuđman - Izetbegović nije riješio prvo pitanje međunarodnog plovnog puta BiH iz neretvanskog akvatorija, putem neretvanskog kanala, korčulanskog kanala, do otvorenog mora, kao ni razgraničenja u isključivom gospodarskom pojasu.
"Ode li Hrvatska sljedeće godine u EU, BiH nije više pomorska već isključivo primorska zemlja koja može doći do mora, jednom nogom zakoračiti, ali nikako ući u more", kazao je Kovačević a prenosi agencija Fena.
 
Član Pomorskog društva BiH Ibrahim Bušatlija ustvrdio je kako otoci Veliki i Mali Školj te vrh polutoka Klek i po ranijim državnim ugovorima pripadauju BiH te kako o tome uopće ne bi smjelo biti rasprave.
Rješenje - koridor kroz Neum

"Taj koridor je suverenitet BiH i ako se tamo nešto izgradi krši se suverenitet države, a Pelješki most je to. Znači, prvo treba preko međunarodnih institucija odrediti taj koridor i onda se preko njega ništa ne bi moglo graditi, jer bi to bilo nasrtanje na državu BiH", kazao je Bušatlija.
Hrvatska, kako je dodao, treba povezati svoj teritorij, ali "ne može praviti most od Komarne do Pelješca visine 35 metara, pa da onda brodovi koji nose kontejnere, ratni brodovi i veliki kruzeri ne mogu ući u Neum, jer to koči i gospodarsvo BiH i njen društveni život"
Najboljim rješenjem za povezivanje hrvatskog teritorija drže cestovni koridor kroz Neum. 

'Hrvatska je izvršila pomorsku agresiju na BiH'

Postroll

Preroll

Preko Pelješkog mosta dnevno prijeđe 9 tisuća vozila, ali neki i dalje žele pješice ili biciklom

#koridor neum

Neki su i dalje tvrdoglavi pa žele pješice i biciklom preko Pelješkog mosta: Dnevno ga prođe 9 tisuća vozila!

Neki su i dalje tvrdoglavi pa žele pješice i biciklom preko Pelješkog mosta: Dnevno ga prođe 9 tisuća vozila!

'Hrvatska je izvršila pomorsku agresiju na BiH'

'Hrvatska je izvršila pomorsku agresiju na BiH'