Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Političari diljem svijeta žive dulje od opće populacije, pokazalo je novo istraživanje, no ono što je neočekivano je da ta razlika raste,  odražavajući sve veći nesrazmjer između elita i običnih ljudi.   </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U kasnom 19. i početkom 20. stoljeća političari u većini analiziranih zemalja imali su slične stope smrtnosti kao i opća populacija. Međutim, tijekom 20. stoljeća razlike u stopi smrtnosti su se znatno povećale, a danas je "prednost preživljavanja" političara u odnosu na opću populaciju najveća u posljednjih 150 godina.</para><para>Ovi nalazi dolaze iz nove studije Sveučilišta u Oxfordu, nedavno objavljene u European Journal of Epidemiology. Istraživači su došli do zaključka nakon što su pregledali podatke o više od 57.500 političara iz 11 zemalja, uključujući Australiju, Austriju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Novi Zeland, Švicarsku, Veliku Britaniju i SAD. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Tim je pronašao informacije za sve zemlje od 1945. do 2014., ali potpuna analiza uključivala je političare u određenim zemljama u kojima postoje solidni podaci od 1816. do 2017.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="34979d2e-f2c3-11ec-8e3e-9a19fc08c0d4"/><heading2>Razlike i do sedam godina</heading2><para>Političarke čine između svega tri posto (Francuska i SAD) i 21 posto (Njemačka) uzorka, što treba uzeti u obzir kada se uspoređuju različite zemlje jer je poznato da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca.  <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Trenutno se razlike u očekivanom životnom vijeku kreću od oko tri godine u Švicarskoj do sedam godina u SAD-u. U međuvremenu, tipični pripadnik opće javnosti u Italiji ima 2,2 puta veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom sljedeće godine u usporedbi s političarom iste dobi i spola, dok  na Novom Zelandu ta vjerojatnost pada na 1,2.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Rezultati pokazuju da je prednost političara u preživljavanju danas vrlo visoka u odnosu na onu u prvoj polovici 20. stoljeća. Zanimljivo je da su razlike u mortalitetu koje dokumentiramo obično počele rasti pola stoljeća ranije od dobro dokumentiranog povećanja nejednakosti dohotka iz 1980-ih”, dr. <strong>Laurence Roope</strong>, koautor studije i viši istraživač u Centru za istraživanje zdravstvene ekonomije (HERC) na Oxford Population Health, stoji u priopćenju.</para><heading2>Prvi se odrekli pušenja? </heading2><hmn:image id="67026dce-2105-11ec-be41-66c531a211cd" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Postoji hrpa čimbenika za koje se sumnja da podupiru ovaj vrlo jasan trend. Na primjer, u prvoj polovici 20. stoljeća postojale su visoke stope pušenja, čak i među elitom. Međutim, stope padaju od 1950-ih. Možda je, nagađa studija, stopa pušenja opadala brže među političarima nego u široj javnosti, možda djelomično objašnjavajući razlike u očekivanom životnom vijeku koje su porasle u mnogim zemljama nakon 1950. godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Alternativno, to bi moglo imati neke veze sa zdravljem srca. Političari obično imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti od drugih ljudi, ali ta se stanja lakše liječe otkako su antihipertenzivi postali široko dostupni 1960-ih.</para><heading2>Manji utjecaj standarda od očekivanog</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugi veliki – i možda najočitiji – element su bogatstvo i ekonomska nejednakost. Političari zarađuju znatno više od prosječne populacije, što donosi jasne prednosti dugovječnosti i zdravlju. Ipak, istraživači tvrde da ovaj čimbenik nije toliko istaknut kao što se na prvi pogled čini, budući da je nejednakost u prihodima počela rasti 1980-ih, a razlike u očekivanom životnom vijeku  desetljećima ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bez obzira na razlog, jasno je da se jaz u životnom vijeku između političara i opće populacije produbljuje – i to možda naglašava neke ružne istine o današnjem svijetu.</para>

Brojke govore za sebe: Političari žive dulje od 'običnih smrtnika'! A što kažete na razliku unazad stotinjak godina? Iako se razlika objašnjava većim prihodima,  klasne razlike počele su drastično rasti &apos;80-ih godina prošlog stoljeća, a razlika u životnom vijeku rasla je već desetljećima prije toga Političari diljem svijeta žive dulje od opće populacije, pokazalo je novo istraživanje, no ono što je neočekivano je da ta razlika raste,  odražavajući sve veći nesrazmjer između elita i običnih ljudi.   U kasnom 19. i početkom 20. stoljeća političari u većini analiziranih zemalja imali su slične stope smrtnosti kao i opća populacija. Međutim, tijekom 20. stoljeća razlike u stopi smrtnosti su se znatno povećale, a danas je "prednost preživljavanja" političara u odnosu na opću populaciju najveća u posljednjih 150 godina.Ovi nalazi dolaze iz nove studije Sveučilišta u Oxfordu, nedavno objavljene u European Journal of Epidemiology. Istraživači su došli do zaključka nakon što su pregledali podatke o više od 57.500 političara iz 11 zemalja, uključujući Australiju, Austriju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Novi Zeland, Švicarsku, Veliku Britaniju i SAD. Tim je pronašao informacije za sve zemlje od 1945. do 2014., ali potpuna analiza uključivala je političare u određenim zemljama u kojima postoje solidni podaci od 1816. do 2017.Razlike i do sedam godinaPolitičarke čine između svega tri posto (Francuska i SAD) i 21 posto (Njemačka) uzorka, što treba uzeti u obzir kada se uspoređuju različite zemlje jer je poznato da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca.  Trenutno se razlike u očekivanom životnom vijeku kreću od oko tri godine u Švicarskoj do sedam godina u SAD-u. U međuvremenu, tipični pripadnik opće javnosti u Italiji ima 2,2 puta veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom sljedeće godine u usporedbi s političarom iste dobi i spola, dok  na Novom Zelandu ta vjerojatnost pada na 1,2.“Rezultati pokazuju da je prednost političara u preživljavanju danas vrlo visoka u odnosu na onu u prvoj polovici 20. stoljeća. Zanimljivo je da su razlike u mortalitetu koje dokumentiramo obično počele rasti pola stoljeća ranije od dobro dokumentiranog povećanja nejednakosti dohotka iz 1980-ih”, dr. Laurence Roope, koautor studije i viši istraživač u Centru za istraživanje zdravstvene ekonomije (HERC) na Oxford Population Health, stoji u priopćenju.Prvi se odrekli pušenja? Postoji hrpa čimbenika za koje se sumnja da podupiru ovaj vrlo jasan trend. Na primjer, u prvoj polovici 20. stoljeća postojale su visoke stope pušenja, čak i među elitom. Međutim, stope padaju od 1950-ih. Možda je, nagađa studija, stopa pušenja opadala brže među političarima nego u široj javnosti, možda djelomično objašnjavajući razlike u očekivanom životnom vijeku koje su porasle u mnogim zemljama nakon 1950. godine. Alternativno, to bi moglo imati neke veze sa zdravljem srca. Političari obično imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti od drugih ljudi, ali ta se stanja lakše liječe otkako su antihipertenzivi postali široko dostupni 1960-ih.Manji utjecaj standarda od očekivanogDrugi veliki – i možda najočitiji – element su bogatstvo i ekonomska nejednakost. Političari zarađuju znatno više od prosječne populacije, što donosi jasne prednosti dugovječnosti i zdravlju. Ipak, istraživači tvrde da ovaj čimbenik nije toliko istaknut kao što se na prvi pogled čini, budući da je nejednakost u prihodima počela rasti 1980-ih, a razlike u očekivanom životnom vijeku  desetljećima ranije.Bez obzira na razlog, jasno je da se jaz u životnom vijeku između političara i opće populacije produbljuje – i to možda naglašava neke ružne istine o današnjem svijetu. NIJE SAMO LOVA U IGRI 

NIJE SAMO LOVA U IGRI

Brojke govore za sebe: Političari žive dulje od 'običnih smrtnika'! A što kažete na razliku unazad stotinjak godina?


<para>
Takve okolnosti zaledile bi i najtoplije srce, pa stoga nije čudno da mnogi traže utjehu u čašici.</para>
<para>Izvješće Nacionalne znanstvene fundacije (NSF) iz srpnja ove godine otkrilo je da i osoblje Postaje McMurdo, kao i osoblje Postaje Južni pol pati od raširenog problema alkoholizma.</para>
<para>"Potrošnja alkohola u USAP-u može rezultirati nepredvidivim ponašanjem koje dovodi do tučnjava, neprimjerenog ponašanja, te dolaska na radno mjesto u alkoholiziranom stanju", navodi se u izvješću. Unatoč tome što u Postaji McMurdo postoje tri bara, otkriveno je da istraživači prave vlastito pivo, što je protivno USAP propisima.</para>
<para>Iako su konkretne brojke o potrošnji alkohola dosta neodređene, jedan od upravitelja ljudskim resursima procijenio je kako je "60 do 75 posto" disciplinskih mjera u kampu posljedica konzumacije alkohola.</para>
<para>
   <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="14f539ac-923b-11eb-bf3c-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Polarne duge noći</heading2>
<para>
Dvije američke postaje na Antarktici imaju brojne zaposlenike, koji uključuju znanstvenike, inžinjere, vozače, graditelje, upravitelje i kuhare. Ljeti, McMurdo ima preko 1.000 stanovnika, ali zimi nema niti 200. Postaja Južni pol dosta je manja, te zimi nema niti 50 ljudi. Temperature mogu pasti i ispod -45°C u zimskim mjesecima, srpnju i kolovozu.</para>
<para>Iako ovo možda zvuči kao jedan veliki tulum ispod nule, postoji jako veliki kulturni jaz između znanstvenika i drugih zaposlenika, koji piju, jedu i druže se potpuno odvojeni jedni od drugih. Postoje dokazi i da uprava puno blaže disciplinira znanstvenike u usporedbi s drugim zaposlenicima.</para>
<para>NSF predlaže stroža pravila o konzumaciji alkohola na radnome mjestu, kao i rigoroznije testove za moguće pripite zaposlenike. Ali dok izvješće traži jednake disciplinske mjere za sve tipove zaposlenika, nište na ukazuje da USAP planira razmotriti emocionalni i psihološki učinak koji stvara rad u takvome ekstremnom okolišu.</para>
<para>IFLScience/Danas.hr</para>

Znanstvenici na Antarktici piju puno previše Život znanstvenika na Južnome polu jako je usamljen. 

Takve okolnosti zaledile bi i najtoplije srce, pa stoga nije čudno da mnogi traže utjehu u čašici.
Izvješće Nacionalne znanstvene fundacije (NSF) iz srpnja ove godine otkrilo je da i osoblje Postaje McMurdo, kao i osoblje Postaje Južni pol pati od raširenog problema alkoholizma.
"Potrošnja alkohola u USAP-u može rezultirati nepredvidivim ponašanjem koje dovodi do tučnjava, neprimjerenog ponašanja, te dolaska na radno mjesto u alkoholiziranom stanju", navodi se u izvješću. Unatoč tome što u Postaji McMurdo postoje tri bara, otkriveno je da istraživači prave vlastito pivo, što je protivno USAP propisima.
Iako su konkretne brojke o potrošnji alkohola dosta neodređene, jedan od upravitelja ljudskim resursima procijenio je kako je "60 do 75 posto" disciplinskih mjera u kampu posljedica konzumacije alkohola.

   

Polarne duge noći

Dvije američke postaje na Antarktici imaju brojne zaposlenike, koji uključuju znanstvenike, inžinjere, vozače, graditelje, upravitelje i kuhare. Ljeti, McMurdo ima preko 1.000 stanovnika, ali zimi nema niti 200. Postaja Južni pol dosta je manja, te zimi nema niti 50 ljudi. Temperature mogu pasti i ispod -45°C u zimskim mjesecima, srpnju i kolovozu.
Iako ovo možda zvuči kao jedan veliki tulum ispod nule, postoji jako veliki kulturni jaz između znanstvenika i drugih zaposlenika, koji piju, jedu i druže se potpuno odvojeni jedni od drugih. Postoje dokazi i da uprava puno blaže disciplinira znanstvenike u usporedbi s drugim zaposlenicima.
NSF predlaže stroža pravila o konzumaciji alkohola na radnome mjestu, kao i rigoroznije testove za moguće pripite zaposlenike. Ali dok izvješće traži jednake disciplinske mjere za sve tipove zaposlenika, nište na ukazuje da USAP planira razmotriti emocionalni i psihološki učinak koji stvara rad u takvome ekstremnom okolišu.
IFLScience/Danas.hr UBIJAJU DOSADU: 

UBIJAJU DOSADU:

Znanstvenici na Antarktici piju puno previše

Postroll

Preroll

Političari žive dulje od 'običnih smrtnika': Što kažete na razliku unazad stotinjak godina?

Joe Biden

Zdravlje

Članak

Magazin.hr

UBIJAJU DOSADU: Znanstvenici na Antarktici piju puno previše

thinkstockphotos-486666387

thinkstockphotos-479612353

Znanost

Danas.hr

klasne razlike

#klasne razlike

Brojke govore za sebe: Političari žive dulje od 'običnih smrtnika'! A što kažete na razliku unazad stotinjak godina?

Brojke govore za sebe: Političari žive dulje od 'običnih smrtnika'! A što kažete na razliku unazad stotinjak godina?

Znanstvenici na Antarktici piju puno previše

Znanstvenici na Antarktici piju puno previše