Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Saipov je mirne duše priznao da je počinio zločin i da se pritom osjećao "jako dobro" te da je bio inspiriran propagandnim snimkama Islamske države na internetu. I dok je Saipov sam objasnio svoj motiv, <ulink url="https://www.theatlantic.com/international/archive/2017/11/uzbekistan-terrorism-new-york-sayfullo-saipov/544649/">američki magazin The Atlantic u tekstu</ulink> "Zašto Uzbekistan izvozi toliko mnogo terorista?" pokušava dati odgovor na pitanje iz naslova.
</para>
<heading2>Strogo zabranjen vjerski ekstremizam</heading2>
<para>
Na početku se upozorava na jedan detalj u Saipovljevu izgledu. Dugu crnu bradu u koju je zaraslo njegovo lice ne bi, piše The Atlatntic, mogao nositi u svojoj matičnoj domovini. Iako muslimani čine veliku većinu stanovništva te bivše sovjetske republike, ondje se takva brada smatra znakom vjerskog ekstremizma koji je ondje strogo zabranjen. Štoviše, u Uzbekistanu se bilježi duga povijest represije nad svakom vrstom ispoljavanja vjerskog ekstremizma.</para>
<para>Svi su tamošnji islamski vjerski učenjaci pod strogim nadzorom vlasti, kao i sve medrese (visoke vjerske škole) u koje su infiltrirani vladini ljudi. Hodočasnici koji idu u Meku moraju najprije proći rigorozne provjere prije nego što dobiju dozvolu za odlazak. Sve donedavno djeci mlađoj od 18 godina bilo je zabranjeno ulaziti u džamije.</para>
<para>Autoritarni, gotovo diktatorski režim lani preminulog Islama Karimova, predsjednika Uzbekistana, koji je poput sličnih lidera u srednjoazijskim postsovjetskim državama u vrijeme komunizma bio istaknuti partijski kadar, zabranio je islamističke političke stranke i sustavno progonio aktiviste koji bi iskazivali imalo radikalnije vjerske stavove. Njegova vlada sastavila je i crnu listu ljudi za koje je smatrala da su vjerski ekstremisti, a na tom popisu navodno je bilo čak 18 tisuća imena.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="38507eb0-b1c2-11eb-a6d8-0242ac130032"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/r-SPNW9KhOU"/>
<heading2>Represija režima izazvala je radikalizaciju mladih</heading2>
<para>
Cilj te Karimovljeve represije bio je ugušiti širenje i jačanje Islamskog pokreta Uzbekistana (IMU), džihadističke organizacije koja je počela jačati 1991. godine želeći u zemlji uspostaviti islamsku državu i šerijatski zakon. Zbog zakonske zabrane i progona, pripadnici tog pokreta uvelike su se raštrkali diljem regije (Tadžikistan, Afganistan, Pakistan...), ali i Rusiju, Europu i SAD. Godine 2014. IMU je odmah po njenom proglašenju iskazao odanost tzv. Islamskoj državi, a procjenjuje se da je u redovima ISIL-a bilo oko 1500 Uzbekistanaca.</para>
<para>Znajući za takav ambijent, ne treba čuditi što se mnoštvo mladih Uzbekistanaca u međuvremenu radikaliziralo. A budući da im je taj radikalizam teško ispoljavati u domovini, mnogo odlaze to činiti u druge zemlje. U tome najvećim dijelom leži odgovor na pitanje zašto je Uzbekistan jedan od najvećih izvoznika islamskog terorizma.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="32fcda12-b1c2-11eb-8cd5-0242ac140023"/>
<heading2>Pokolji u Istanbulu, Stockholmu, Sankt Peterburgu...</heading2>
<para>
Kronologija terorističkih napada koje su unatrag godinu dana izveli radikalizirani muslimani iz Uzbekistana podulja je i prilično krvava, a krvoproliće koje je Saipov počinio u New Yorku posljednje je u nizu.</para>
<para>Napad izveden prošle godine u lipnju u zračnoj luci Atatürk u Istanbulu izvela su trojica napadača od kojih su dvojica bili Uzbeci, dok je treći bio Čečen. Ubili su 45 ljudi.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="385e9ed2-b1c2-11eb-a9cb-0242ac130032"/>
<para>Pokolj u istanbulskom noćnom klubu Reina na dočeku 2017. godine izveo je Uzbek Abdulgadir Mašaripov ubivši 39 ljudi. Početkom travnja ove godine u podzemnoj željeznici u Sankt Peterburgu eksplozivom se raznio Uzbek Akbaržon Džalilov ubivši 16, a ranivši više od 200 ljudi.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="386791ae-b1c2-11eb-922a-0242ac130032"/>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="38747d42-b1c2-11eb-9347-0242ac130032"/>
<para>Potom je, također u travnju ove godine, Uzbek Rahmat Akilov u Stockholmu nasmrt pregazio kamionom petero ljudi u središtu grada.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="387e60f0-b1c2-11eb-85c7-0242ac130032"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3887708c-b1c2-11eb-a5f4-0242ac130032"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/R7-JfVTnvn4"/>
<heading2>Bježe od diktature i represije</heading2>
<para>
Mnogi se nakon ovotjednog krvoprolića na Manhattanu pitaju kada se Saipov, dotad ljubazni vozač Ubera, uspio radikalizirati. Možda se to dogodilo nakon što je 2010. godine s obitelji doselio u SAD, no korijeni njegove radikalizacije vjerojatno sežu u vrijeme dok je još živio u matičnoj domovini gdje je vjerski ekstremizam rastao skupa s nasilnim gušenjem istoga, ali i autoritarnošću i korupcijom tamošnjeg režima. Represivne mjere kojima je Karimov pokušao (i dobrim dijelom uspio) suzbiti islamski ekstremizam u zemlji rezultirao je nezaustavljivim jačanjem i izvozom istoga u inozemstvo.</para>
<para>"Mladi otamo bježe od diktature i represije, no ne uspijevaju se uklopiti u zapadna društva u koja dosele", <ulink url="http://www.newsweek.com/new-york-terror-attack-makes-americans-wonder-are-terrorists-coming-uzbekistan-698120">kazala je za Newsweek</ulink>
 Erica Marat, američka stručnjakinja za središnju Aziju.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="35109adc-b1c2-11eb-81d0-0242ac130058"/>
<heading2>"Ne uklapaju se pa traže druge oblike pripadnosti"</heading2>
<para>
"Uzorci radikalizacije Uzbeka slični su onima kod migranata iz drugih zemalja: njihova nesposobnost da se uklope u novo društvo i neprihvaćanje ideje "američkog sna". Zato traže druge oblike pripadnosti pri čemu im ekstremistička priča biva najprivlačnija", ističe Marat.</para>
<para>S obzirom na mržnju ekstremnih muslimana prema SAD-u, radikalizaciju mladih Uzbeka vjerojatno je pospješila i činjenica da je njihova zemlja bila američki partner u "Ratu protiv terorizma" koji je SAD vodio od 2001. do 2005. godine. SAD su zračnu bazu u toj zemlji koristili kao logistički centar za dopremanje vojne i druge opreme tijekom vojne intervencije u susjednom Afganistanu. A o važnosti partnerstva s Uzbekistanom svjedoči i to što je 2015. godine tadašnji američki državni tajnik John Kerry posjetio je tu zemlju i imao sradačn susret s Karimovom.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/_TRiANGf5MM"/>

Kako je bivša sovjetska republika postala jedan od najvećih izvoznika terorizma? 

Saipov je mirne duše priznao da je počinio zločin i da se pritom osjećao "jako dobro" te da je bio inspiriran propagandnim snimkama Islamske države na internetu. I dok je Saipov sam objasnio svoj motiv, američki magazin The Atlantic u tekstu "Zašto Uzbekistan izvozi toliko mnogo terorista?" pokušava dati odgovor na pitanje iz naslova.

Strogo zabranjen vjerski ekstremizam

Na početku se upozorava na jedan detalj u Saipovljevu izgledu. Dugu crnu bradu u koju je zaraslo njegovo lice ne bi, piše The Atlatntic, mogao nositi u svojoj matičnoj domovini. Iako muslimani čine veliku većinu stanovništva te bivše sovjetske republike, ondje se takva brada smatra znakom vjerskog ekstremizma koji je ondje strogo zabranjen. Štoviše, u Uzbekistanu se bilježi duga povijest represije nad svakom vrstom ispoljavanja vjerskog ekstremizma.
Svi su tamošnji islamski vjerski učenjaci pod strogim nadzorom vlasti, kao i sve medrese (visoke vjerske škole) u koje su infiltrirani vladini ljudi. Hodočasnici koji idu u Meku moraju najprije proći rigorozne provjere prije nego što dobiju dozvolu za odlazak. Sve donedavno djeci mlađoj od 18 godina bilo je zabranjeno ulaziti u džamije.
Autoritarni, gotovo diktatorski režim lani preminulog Islama Karimova, predsjednika Uzbekistana, koji je poput sličnih lidera u srednjoazijskim postsovjetskim državama u vrijeme komunizma bio istaknuti partijski kadar, zabranio je islamističke političke stranke i sustavno progonio aktiviste koji bi iskazivali imalo radikalnije vjerske stavove. Njegova vlada sastavila je i crnu listu ljudi za koje je smatrala da su vjerski ekstremisti, a na tom popisu navodno je bilo čak 18 tisuća imena.



Represija režima izazvala je radikalizaciju mladih

Cilj te Karimovljeve represije bio je ugušiti širenje i jačanje Islamskog pokreta Uzbekistana (IMU), džihadističke organizacije koja je počela jačati 1991. godine želeći u zemlji uspostaviti islamsku državu i šerijatski zakon. Zbog zakonske zabrane i progona, pripadnici tog pokreta uvelike su se raštrkali diljem regije (Tadžikistan, Afganistan, Pakistan...), ali i Rusiju, Europu i SAD. Godine 2014. IMU je odmah po njenom proglašenju iskazao odanost tzv. Islamskoj državi, a procjenjuje se da je u redovima ISIL-a bilo oko 1500 Uzbekistanaca.
Znajući za takav ambijent, ne treba čuditi što se mnoštvo mladih Uzbekistanaca u međuvremenu radikaliziralo. A budući da im je taj radikalizam teško ispoljavati u domovini, mnogo odlaze to činiti u druge zemlje. U tome najvećim dijelom leži odgovor na pitanje zašto je Uzbekistan jedan od najvećih izvoznika islamskog terorizma.


Pokolji u Istanbulu, Stockholmu, Sankt Peterburgu...

Kronologija terorističkih napada koje su unatrag godinu dana izveli radikalizirani muslimani iz Uzbekistana podulja je i prilično krvava, a krvoproliće koje je Saipov počinio u New Yorku posljednje je u nizu.
Napad izveden prošle godine u lipnju u zračnoj luci Atatürk u Istanbulu izvela su trojica napadača od kojih su dvojica bili Uzbeci, dok je treći bio Čečen. Ubili su 45 ljudi.

Pokolj u istanbulskom noćnom klubu Reina na dočeku 2017. godine izveo je Uzbek Abdulgadir Mašaripov ubivši 39 ljudi. Početkom travnja ove godine u podzemnoj željeznici u Sankt Peterburgu eksplozivom se raznio Uzbek Akbaržon Džalilov ubivši 16, a ranivši više od 200 ljudi.


Potom je, također u travnju ove godine, Uzbek Rahmat Akilov u Stockholmu nasmrt pregazio kamionom petero ljudi u središtu grada.




Bježe od diktature i represije

Mnogi se nakon ovotjednog krvoprolića na Manhattanu pitaju kada se Saipov, dotad ljubazni vozač Ubera, uspio radikalizirati. Možda se to dogodilo nakon što je 2010. godine s obitelji doselio u SAD, no korijeni njegove radikalizacije vjerojatno sežu u vrijeme dok je još živio u matičnoj domovini gdje je vjerski ekstremizam rastao skupa s nasilnim gušenjem istoga, ali i autoritarnošću i korupcijom tamošnjeg režima. Represivne mjere kojima je Karimov pokušao (i dobrim dijelom uspio) suzbiti islamski ekstremizam u zemlji rezultirao je nezaustavljivim jačanjem i izvozom istoga u inozemstvo.
"Mladi otamo bježe od diktature i represije, no ne uspijevaju se uklopiti u zapadna društva u koja dosele", kazala je za Newsweek
   Erica Marat, američka stručnjakinja za središnju Aziju.


"Ne uklapaju se pa traže druge oblike pripadnosti"

"Uzorci radikalizacije Uzbeka slični su onima kod migranata iz drugih zemalja: njihova nesposobnost da se uklope u novo društvo i neprihvaćanje ideje "američkog sna". Zato traže druge oblike pripadnosti pri čemu im ekstremistička priča biva najprivlačnija", ističe Marat.
S obzirom na mržnju ekstremnih muslimana prema SAD-u, radikalizaciju mladih Uzbeka vjerojatno je pospješila i činjenica da je njihova zemlja bila američki partner u "Ratu protiv terorizma" koji je SAD vodio od 2001. do 2005. godine. SAD su zračnu bazu u toj zemlji koristili kao logistički centar za dopremanje vojne i druge opreme tijekom vojne intervencije u susjednom Afganistanu. A o važnosti partnerstva s Uzbekistanom svjedoči i to što je 2015. godine tadašnji američki državni tajnik John Kerry posjetio je tu zemlju i imao sradačn susret s Karimovom.
 KRVAVI NIZ ISIS-ovih DŽIHADISTA IZ UZBEKISTANA: 

KRVAVI NIZ ISIS-ovih DŽIHADISTA IZ UZBEKISTANA:

Kako je bivša sovjetska republika postala jedan od najvećih izvoznika terorizma?

<para>
U izjavi uzbečkog tužiteljstva kaže se da je Karimova optužena za kriminalne radnje koje uključuju pronevjeru, pranje novca i prikrivanje strane valute te da je sada zbog toga iza rešetaka.
</para>
<heading2>Pod kontrolom držala imovinu vrijednu milijarde dolara</heading2>
<para>
U priopćenju se dodaje i da je ona članica organizirane kriminalne skupine koja je pod kontrolom držala imovinu vrijednu više od 1.3 milijardi dolara u 12 zemalja, piše <ulink url="https://www.yahoo.com/news/uzbekistan-jails-ex-presidents-daughter-gulnara-karimova-073718534.html">AFP</ulink>.</para>
<para>U to su bile uključene i nekretnine u Londonu u vrijednosti od gotovo 30 milijuna dolara, te hoteli u Dubaiju u vrijednosti od 67.4 milijuna.</para>
<para>45-godišnja Gulnara Karimova najstarija je kći pokojnog autoritarnog predsjednika ove bivše sovjetske srednjoazijske zemlje, koji je umro nakon navodnog moždanog udara u rujnu prošle godine.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=DmEtNz5_Uh4"/>
<para>Nekad se mislilo da će upravo Gulnara naslijediti svog oca. Bila je visokoprofilirana ličnost, uključena u diplomatske dužnosti pa je između ostalog predstavljala Uzbekistan u Ujedinjenim Narodima.</para>
<para>Organizirala je i tjedan mode, imala vlastitu liniju nakita, a izdala je i nekoliko singlova pop glazbe pod imenom Googooshka. Vodila je i neke zabavne televizijske kanale.</para>
<para>Navodno se od 2014. nalazi u kućnom pritvoru nakon javnog sukobljavanja s majkom i mlađom sestrom. Nije došla ni na pogreb svog oca.</para>
<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/svijet/pad-uzbecke-princeze-nekad-najbogatija-zena-bivseg-sssr-a-nije-videna-u-javnosti-2-godine-zatvorena-je-u-mentalnoj-instituciji/">NEKAD NAJBOGATIJA ŽENA SSSR-a NIJE VIĐENA U JAVNOSTI 2 GODINE: ‘Novi predsjednik države ju je zatvorio na psihijatriji’</ulink>
 
</para>
<heading2>Glasine o nasilnoj smrti i kućnom pritvoru</heading2>
<para>
U intervjuu za BBC njezin je sin Islam Karimov mlađi u prosincu pozvao uzbečke vlasti da dokažu da je njegova majka živa i zdrava. Rekao je da su vlasti njegovu majku držale zatvorenu u hotelskoj depadansi u Taškentu. Izoliranost i nemogućnost komunikacije s vanjskim svijetom utjecale su na njezino zdravlje.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1b85a5fa-9230-11eb-b1fa-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Kružile su i brojne glasine da je Gulnara već mrtva. Iz autoritarnog Uzbekistana prije nekoliko je mjeseci stigla vijest da je glamurozna kći bivšeg diktatora otrovana. Bilo je glasina da ju je otac zaključao 2013. godine, a kasnije ju je novi predsjednik države zatvorio u psihijatrijsku bolnicu. Neki su pak tvrdili da je neko vrijeme provela u egzilu u Izraelu.</para>
<para>Jedan je tamošnji portal čak objavio vijest da je Gulnara otrovana te da je pokopana na groblju u Taškentu iste noći kad je ubijena, bez ikakvih obilježja, nakon čega je bager poravnao mjesto na kojem je pokopana kako ne bi ostalo nikakvih tragova. Društvene mreže putem hashtaga ‘show Gulnara’ pozivale su uzbečke vlasti da dokažu da je ona još živa.</para>
<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/svijet/dokazite-da-je-moja-majka-ziva-sin-gulnare-karimove-optuzuje-uzbekistanske-tajne-sluzbe/">‘DOKAŽITE DA JE MOJA MAJKA ŽIVA’: Sin Gulnare Karimove optužuje uzbekistanske tajne službe</ulink>
 
</para>
<para/>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f1d464ba-b1c1-11eb-afe4-0242ac13005c"/>

Napokon otkrivena sudbina glamurozne diktatorove kćeri, suočena je s teškim optužbama Uzbekistan je priopćio da je zatvorio najstariju kći pokojnog predsjednika te zemlje, Islama Karimova, Gulnaru Karimovu, nekoć istaknutu modnu dizajnericu i pjevačicu. 

U izjavi uzbečkog tužiteljstva kaže se da je Karimova optužena za kriminalne radnje koje uključuju pronevjeru, pranje novca i prikrivanje strane valute te da je sada zbog toga iza rešetaka.

Pod kontrolom držala imovinu vrijednu milijarde dolara

U priopćenju se dodaje i da je ona članica organizirane kriminalne skupine koja je pod kontrolom držala imovinu vrijednu više od 1.3 milijardi dolara u 12 zemalja, piše AFP.
U to su bile uključene i nekretnine u Londonu u vrijednosti od gotovo 30 milijuna dolara, te hoteli u Dubaiju u vrijednosti od 67.4 milijuna.
45-godišnja Gulnara Karimova najstarija je kći pokojnog autoritarnog predsjednika ove bivše sovjetske srednjoazijske zemlje, koji je umro nakon navodnog moždanog udara u rujnu prošle godine.

Nekad se mislilo da će upravo Gulnara naslijediti svog oca. Bila je visokoprofilirana ličnost, uključena u diplomatske dužnosti pa je između ostalog predstavljala Uzbekistan u Ujedinjenim Narodima.
Organizirala je i tjedan mode, imala vlastitu liniju nakita, a izdala je i nekoliko singlova pop glazbe pod imenom Googooshka. Vodila je i neke zabavne televizijske kanale.
Navodno se od 2014. nalazi u kućnom pritvoru nakon javnog sukobljavanja s majkom i mlađom sestrom. Nije došla ni na pogreb svog oca.

   
      NEKAD NAJBOGATIJA ŽENA SSSR-a NIJE VIĐENA U JAVNOSTI 2 GODINE: ‘Novi predsjednik države ju je zatvorio na psihijatriji’
   

Glasine o nasilnoj smrti i kućnom pritvoru

U intervjuu za BBC njezin je sin Islam Karimov mlađi u prosincu pozvao uzbečke vlasti da dokažu da je njegova majka živa i zdrava. Rekao je da su vlasti njegovu majku držale zatvorenu u hotelskoj depadansi u Taškentu. Izoliranost i nemogućnost komunikacije s vanjskim svijetom utjecale su na njezino zdravlje.

   

Kružile su i brojne glasine da je Gulnara već mrtva. Iz autoritarnog Uzbekistana prije nekoliko je mjeseci stigla vijest da je glamurozna kći bivšeg diktatora otrovana. Bilo je glasina da ju je otac zaključao 2013. godine, a kasnije ju je novi predsjednik države zatvorio u psihijatrijsku bolnicu. Neki su pak tvrdili da je neko vrijeme provela u egzilu u Izraelu.
Jedan je tamošnji portal čak objavio vijest da je Gulnara otrovana te da je pokopana na groblju u Taškentu iste noći kad je ubijena, bez ikakvih obilježja, nakon čega je bager poravnao mjesto na kojem je pokopana kako ne bi ostalo nikakvih tragova. Društvene mreže putem hashtaga ‘show Gulnara’ pozivale su uzbečke vlasti da dokažu da je ona još živa.

   
      ‘DOKAŽITE DA JE MOJA MAJKA ŽIVA’: Sin Gulnare Karimove optužuje uzbekistanske tajne službe
   


 UZBEČKA PRINCEZA IPAK JE ŽIVA: 

UZBEČKA PRINCEZA IPAK JE ŽIVA:

Napokon otkrivena sudbina glamurozne diktatorove kćeri, suočena je s teškim optužbama

<para>
Karimovu su nekoć vidjeli kao potencijalnu nasljednicu svog oca. No ona je 2014. godine nestala iz javnosti nakon velike obiteljske zavade.
</para>
<heading2>'Godinama je bila u izolaciji, ali nije poludjela'</heading2>
<para>
 Gulnara Karimova bavila se različitim stvarima, od biznisa i politike, do mode i pop glazbe, a povezivali su ju i s korupcijom zbog njezinih poslovnih interesa. Njezin sin živi u Londonu, a za <ulink url="http://www.bbc.com/news/world-asia-38146258">BBC Uzbek</ulink> je rekao da su vlasti Gulnaru držale zatvorenu u hotelskoj depadansi u Taškentu. Izoliranost i nemogućnost komunikacije s vanjskim svijetom utjecale su na njezino zdravlje.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e194c4c8-92b3-11eb-90e1-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>'Kada je netko izoliran dvije, tri godine bez ikakvih osnovnih ljudskih prava koja zaslužuje svaka osoba na ovom svijetu, siguran sam da ta izolirana osoba treba medicinsku pomoć. No ona je mentalno dobro. Izvještaji da je zatvorena u psihijatrijskoj bolnici su lažni', rekao je njezin sin.</para>
<para>Gulnara Karimova postala je međunarodno lice Uzbekistana. Imala je vlastitu modnu liniju, kolekciju nakita, a snimala je i spotove za pop pjesme. Osim toga, bavila se i diplomacijom.</para>
<para>No prije tri se godine njezino ime počelo povezivati sa skandalima i korupcijom, a u Švicarskoj i Švedskoj su pokrenute i istrage o pranju novca, koje su se proširile i na Sjedinjene države. Nedugo nakon toga, Gulnara Karimova više nije bila u javnosti, a na društvenim je mrežama za to počela napadati uzbečki režim.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/GulnaraKarlmova/status/403252176002510849"/>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/IgilikDauletbay/status/405641551168016384"/>
<para>Njezin sin kaže da je moćna služba sigurnosti, SNB, odgovorna za njezino zatvaraje i nedostupnost bilo kakvih informacija o njoj ili o tome što će se sljedeće dogoditi.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5c5611f8-b1cc-11eb-9059-0242ac14002d"/>
<heading2>'Odgovorite na pitanje: Gdje je moja majka?'</heading2>
<para>
'Ne razumijem kako je moguće da u 21. stoljeću ne mogu odgovoriti na jednostavno pitanje: Gdje je Gulnara. Kućni pritvor? Zbog čega? Na koliko vremena? Pod čijim nadzorom? Na ta pitanja još nemamo odgovore', rekao je Karimov mlađi i dodao da želi znati kakav je status njegove majke. Iako se šire glasine da je mrtva, nitko to ne može provjeriti ili potvrditi.</para>
<para>Islam Karimov mlađi kaže da nema nikakvog direktnog kontakta s majkom, no njegova je sestra Iman još uvijek u Uzbekistanu i s njom uspijeva održati kontakt.</para>
<para>Kad je njihov djed, dugogodišnji predsjednik te zemlje umro u rujnu, ni oni ni njihova majka nisu došli na pogreb. Njihov je izostanak neobičan u zemlji u kojoj su obiteljske veze inače od velike važnosti. No Islam mlađi kaže da su njegovu sestru i majku spriječili da odu na pogreb, a on nije mogao toliko riskirati da iz Londona ode natrag u Uzbekistan.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e112b3d4-92b3-11eb-8492-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>'Želio sam ići, no znao sam da ako odem na pogreb, neću se vratiti. Žele utišati glasove nas troje i ograničiti naše aktivnosti', rekao je za BBC.
</para>
<heading2>Nada se promjeni u Uzbekistanu nakon skorih izbora</heading2>
<para>
Ipak, nada se da će sljedeći vođa Uzbekistana donijeti promjenu. Predsjednički će se izbori u toj zemlji održati 4. prosinca.</para>
<para>'Sadašnji privremeni predsjednik i premijer imaju jedinstvenu šansu zaustaviti ovo ludilo, staviti točku na ono što je SNB radila jer su sada sve oči uprte na njih. Mislim da moja obitelj njemu ništa nije skrivila da bi mrzio moju majku.'</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e0daccee-92b3-11eb-a285-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Do sada postoji nekoliko indikacija o tome da će se situacija u Uzbekistanu promijeniti nakon izbora na kojima će najvjerojatnije pobijediti trenutni privremeni predsjednik Shavkat Mirziyoyev.</para>
<para>Podsjetimo, pokojni Islam Karimov bio je optužen za predsjedanje autoritarnom državom, za zatvaranje političkih protivnika i disidenata u zatvore u kojima su ih mučili. Dječji rad i prisilni rad u toj zemlji također su bili na metama brojnih kritika tijekom njegovog mandata.</para>
<para>
 Islam Karimov mlađi priznaje da je uživao brojne povlastice kao dio predsjedničke obitelji, no posljednjih nekoliko godina opisuje kao 'pakao' i 'veliku životnu lekciju' nakon koje mu strašno nedostaje malo normalnih stvari u životu.</para>
<para>'Samo želim vidjeti svoju obitelj. Želim vidjeti majku i sestru. Želim otići u kino, šetati ulicama, želim samo najjednostavnije stvari u životu', rekao je Islam Karimov mlađi za BBC Uzbek.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f1d464ba-b1c1-11eb-afe4-0242ac13005c"/>
<para> </para>

Sin Gulnare Karimove optužuje uzbekistanske tajne službe Sin Gulnare Karimove, nekoć glamurozne kćeri pokojnog uzbekistanskog predsjednika Islama Karimova, poziva da se javno objavi što je s njegovom majkom. 

Karimovu su nekoć vidjeli kao potencijalnu nasljednicu svog oca. No ona je 2014. godine nestala iz javnosti nakon velike obiteljske zavade.

'Godinama je bila u izolaciji, ali nije poludjela'

   Gulnara Karimova bavila se različitim stvarima, od biznisa i politike, do mode i pop glazbe, a povezivali su ju i s korupcijom zbog njezinih poslovnih interesa. Njezin sin živi u Londonu, a za BBC Uzbek je rekao da su vlasti Gulnaru držale zatvorenu u hotelskoj depadansi u Taškentu. Izoliranost i nemogućnost komunikacije s vanjskim svijetom utjecale su na njezino zdravlje.

   

'Kada je netko izoliran dvije, tri godine bez ikakvih osnovnih ljudskih prava koja zaslužuje svaka osoba na ovom svijetu, siguran sam da ta izolirana osoba treba medicinsku pomoć. No ona je mentalno dobro. Izvještaji da je zatvorena u psihijatrijskoj bolnici su lažni', rekao je njezin sin.
Gulnara Karimova postala je međunarodno lice Uzbekistana. Imala je vlastitu modnu liniju, kolekciju nakita, a snimala je i spotove za pop pjesme. Osim toga, bavila se i diplomacijom.
No prije tri se godine njezino ime počelo povezivati sa skandalima i korupcijom, a u Švicarskoj i Švedskoj su pokrenute i istrage o pranju novca, koje su se proširile i na Sjedinjene države. Nedugo nakon toga, Gulnara Karimova više nije bila u javnosti, a na društvenim je mrežama za to počela napadati uzbečki režim.


Njezin sin kaže da je moćna služba sigurnosti, SNB, odgovorna za njezino zatvaraje i nedostupnost bilo kakvih informacija o njoj ili o tome što će se sljedeće dogoditi.


'Odgovorite na pitanje: Gdje je moja majka?'

'Ne razumijem kako je moguće da u 21. stoljeću ne mogu odgovoriti na jednostavno pitanje: Gdje je Gulnara. Kućni pritvor? Zbog čega? Na koliko vremena? Pod čijim nadzorom? Na ta pitanja još nemamo odgovore', rekao je Karimov mlađi i dodao da želi znati kakav je status njegove majke. Iako se šire glasine da je mrtva, nitko to ne može provjeriti ili potvrditi.
Islam Karimov mlađi kaže da nema nikakvog direktnog kontakta s majkom, no njegova je sestra Iman još uvijek u Uzbekistanu i s njom uspijeva održati kontakt.
Kad je njihov djed, dugogodišnji predsjednik te zemlje umro u rujnu, ni oni ni njihova majka nisu došli na pogreb. Njihov je izostanak neobičan u zemlji u kojoj su obiteljske veze inače od velike važnosti. No Islam mlađi kaže da su njegovu sestru i majku spriječili da odu na pogreb, a on nije mogao toliko riskirati da iz Londona ode natrag u Uzbekistan.

   

'Želio sam ići, no znao sam da ako odem na pogreb, neću se vratiti. Žele utišati glasove nas troje i ograničiti naše aktivnosti', rekao je za BBC.

Nada se promjeni u Uzbekistanu nakon skorih izbora

Ipak, nada se da će sljedeći vođa Uzbekistana donijeti promjenu. Predsjednički će se izbori u toj zemlji održati 4. prosinca.
'Sadašnji privremeni predsjednik i premijer imaju jedinstvenu šansu zaustaviti ovo ludilo, staviti točku na ono što je SNB radila jer su sada sve oči uprte na njih. Mislim da moja obitelj njemu ništa nije skrivila da bi mrzio moju majku.'

   

Do sada postoji nekoliko indikacija o tome da će se situacija u Uzbekistanu promijeniti nakon izbora na kojima će najvjerojatnije pobijediti trenutni privremeni predsjednik Shavkat Mirziyoyev.
Podsjetimo, pokojni Islam Karimov bio je optužen za predsjedanje autoritarnom državom, za zatvaranje političkih protivnika i disidenata u zatvore u kojima su ih mučili. Dječji rad i prisilni rad u toj zemlji također su bili na metama brojnih kritika tijekom njegovog mandata.

   Islam Karimov mlađi priznaje da je uživao brojne povlastice kao dio predsjedničke obitelji, no posljednjih nekoliko godina opisuje kao 'pakao' i 'veliku životnu lekciju' nakon koje mu strašno nedostaje malo normalnih stvari u životu.
'Samo želim vidjeti svoju obitelj. Želim vidjeti majku i sestru. Želim otići u kino, šetati ulicama, želim samo najjednostavnije stvari u životu', rekao je Islam Karimov mlađi za BBC Uzbek.


  'DOKAŽITE DA JE MOJA MAJKA ŽIVA': 

'DOKAŽITE DA JE MOJA MAJKA ŽIVA':

Sin Gulnare Karimove optužuje uzbekistanske tajne službe

<para>
44-godišnja Gulnara Karimova nekada je bila najbogatija žena bivšeg SSSR-a. Kćer bivšeg uzbečkog predsjednika Islama Karimova završila je studij na Harvardu te se godinama družila sa svjetskom elitom, a svojevremeno je imala i pop hit koji je harao top listama.</para>
<para>Gulnara je ujedno bila i nasljednica očeve pozicije na čelu Uzbekistana, no dvojac se posvađao 2014. godine nakon što su u javnost izašle njene poluobnažene fotografije.</para>
<para>Sada se pojavila i informacija kako je Karimovljev nasljednik, Shavkat Mirizoyev, nedugo nakon njegove smrti, zatvorio 44-godišnjakinju u psihijatrijsku ustanovu ne bi li je eliminirao kao potencijalnu suparnicu u borbi za vlast.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5038acc2-92b0-11eb-9b87-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Pad, kako su je zvali, uzbečke princeze, započeo je upravo kad je šef državne sigurnosti pokojnom Karimovu pokazao ranije spomenute Gulnarine fotografije zajedno s podacima o financijskoj korupciji u koju je bila upletena. Prema pričama Karimov je tada svog šefa sigurnosti gađao pepeljarom, a Gulnaru išamarao u naletu bijesa, piše <ulink url="http://www.dailymail.co.uk/news/article-3814310/Billionaire-princess-daughter-former-Uzbek-president-not-seen-public-TWO-years-locked-mental-institute-father-s-successor.html">Daily Mail</ulink>.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=DmEtNz5_Uh4"/>
<heading2>Bogatija od Paris Hilton</heading2>
<para>
Gulnara je godinu dana kasnije završila u kućnom oritvoru zbog optužbi za korupciju, a i danas se protiv nje vode istrage u SAD-u i švicarskoj zbog sumnji u pranje novca. Vjeruje se kako je naslijedila 615 milijuna funti koje su zaplijenile američke i švicarske vlasti.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4fd9fc22-92b0-11eb-ade1-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Bivši britanski veleposlanik Craig Muray opisao ju je jednom prilikom sljedećim riječima: 'Magistrica s Harvarda, bogatija od Paris Hilton, vlasnica nekoliko tvrtki, vlasnica crnog pojasa u borilačkim vještinama, tečno govori četiri jezika, dizajnerica nakita, pjesnikinja i vlasnica hit singla.'</para>
<para>Svemu tome unatoč, bila je vrlo omražena među Uzbekistancima koji su u njoj vidjeli samo pohlepnu osobu gladnu moći koja je koristila očev utjecaj ne bi li zgazila svakoga tko joj stane na putu'.</para>
<para>Gulnaru i njenu 18-godišnju kći Iman nitko nije vidio od 2014. godine.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="501f4cbe-92b0-11eb-8b12-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>

'Novi predsjednik države ju je zatvorio na psihijatriji' Prema pisanju tamošnjih medija, te prema informacijama nekih nevladinih udruga, nekadašnja nasljednica mjesta predsjednika Uzbekistana, nalazi se u psihijatrijskoj ustanovi. 

44-godišnja Gulnara Karimova nekada je bila najbogatija žena bivšeg SSSR-a. Kćer bivšeg uzbečkog predsjednika Islama Karimova završila je studij na Harvardu te se godinama družila sa svjetskom elitom, a svojevremeno je imala i pop hit koji je harao top listama.
Gulnara je ujedno bila i nasljednica očeve pozicije na čelu Uzbekistana, no dvojac se posvađao 2014. godine nakon što su u javnost izašle njene poluobnažene fotografije.
Sada se pojavila i informacija kako je Karimovljev nasljednik, Shavkat Mirizoyev, nedugo nakon njegove smrti, zatvorio 44-godišnjakinju u psihijatrijsku ustanovu ne bi li je eliminirao kao potencijalnu suparnicu u borbi za vlast.

   

Pad, kako su je zvali, uzbečke princeze, započeo je upravo kad je šef državne sigurnosti pokojnom Karimovu pokazao ranije spomenute Gulnarine fotografije zajedno s podacima o financijskoj korupciji u koju je bila upletena. Prema pričama Karimov je tada svog šefa sigurnosti gađao pepeljarom, a Gulnaru išamarao u naletu bijesa, piše Daily Mail.

Bogatija od Paris Hilton

Gulnara je godinu dana kasnije završila u kućnom oritvoru zbog optužbi za korupciju, a i danas se protiv nje vode istrage u SAD-u i švicarskoj zbog sumnji u pranje novca. Vjeruje se kako je naslijedila 615 milijuna funti koje su zaplijenile američke i švicarske vlasti.

   

Bivši britanski veleposlanik Craig Muray opisao ju je jednom prilikom sljedećim riječima: 'Magistrica s Harvarda, bogatija od Paris Hilton, vlasnica nekoliko tvrtki, vlasnica crnog pojasa u borilačkim vještinama, tečno govori četiri jezika, dizajnerica nakita, pjesnikinja i vlasnica hit singla.'
Svemu tome unatoč, bila je vrlo omražena među Uzbekistancima koji su u njoj vidjeli samo pohlepnu osobu gladnu moći koja je koristila očev utjecaj ne bi li zgazila svakoga tko joj stane na putu'.
Gulnaru i njenu 18-godišnju kći Iman nitko nije vidio od 2014. godine.

   
 NEKAD NAJBOGATIJA ŽENA SSSR-a NIJE VIĐENA U JAVNOSTI 2 GODINE: 

NEKAD NAJBOGATIJA ŽENA SSSR-a NIJE VIĐENA U JAVNOSTI 2 GODINE:

'Novi predsjednik države ju je zatvorio na psihijatriji'

<para>
Turski premijer Binali Yildrim i diplomatski izvori objavili su da je 78-godišnji Karimov preminuo, premda još nema službene potvrde uzbekistanske vlade.
</para>
<heading2>Divio se masovnom ubojici iz 14. stoljeća</heading2>
<para>
Karimov je vodio bivšu sovjetsku republiku Uzbekistan od stjecanja neovisnosti 1991., izabravši za nacionalnog junaka Timura, mongolskog vladara i osvajača iz 14. stoljeća koji je imao sklonost masovnim ubijanjima. Neki Uzbekistanci vide mračni simbolizam u tome što je za nacionalnog junaka odabrao baš njega umjesto Ulug-bega, Timurovog unuka koji je rođen na području današnjeg Uzbekistana i poznat je kao liberalni reformator.</para>
<para>Karimov tijekom 27 godina vladavine nije trpio neposluh, tvrdoglavo se opirao pritiscima za reformiranjem slabašnog uzbekistanskog gospodarstva, te je čuvao neovisnost svoje države od Rusije i Zapada.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="da1c3096-b1cb-11eb-b9b9-0242ac140058"/>
<heading2>Odrastao u sirotištu, napredovao u Partiji</heading2>
<para>
Rođen je 1938. u obitelji tadžičke majke i oca Uzbeka. Odrastao je u državnom sirotištu, a kasnije ubrzano napredovao u Komunističkoj partiji SSSR-a. Bio je član sovjetskog politbiroa i predsjednik Uzbekistanske komunističke partije od 1989. do raspada Sovjetskog Saveza. Uzbekistanska ekonomija je nakon nezavisnosti ostala pod velikom kontrolom države usprkos pritiscima Međunarodnog monetarnog fonda i drugih tijela da uvedu tržišne reforme i liberaliziraju međunarodnu trgovinsku razmjenu. Karimov je pod kontrolom držao i lokalne medije, a one strane, poput BBC-a, zabranio je.</para>
<para>U kampanji protiv onoga što je nazvao crnim tržištem zabranio je i otvorene tržnice, koje su mnogima bile izvor vijesti i tračeva, ali i zarade.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9147f044-92ae-11eb-b771-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Islam čuvao državu od militantnog islamizma</heading2>
<para>
Kad ga je Zapad 2006. pozvao da poštuje ljudska prava, Karimov je prkosno odgovorio: "Ne miješajte se u naše unutrašnje stvari pod izgovorom širenja slobode i demokracije. Nemojte nam govoriti što da činimo, tko da nam bude prijatelj i kamo da se orijentiramo".</para>
<para>Pod njegovom vladavinom je ta država od 32 milijuna stanovnika kroz koju je nekada prolazio Put svile postala jedna od najizoliranijih i najautoritarnijih zemalja na svijetu. Karimov je svakodnevno upozoravao da islamistički militanati prijete velikoj, rudama bogatoj srednjoazijsku regiju, no kritičari su ga optuživali da pretjeruje kako bi opravdao svoju borbu protiv političkog otpora.</para>
<para>"Takve ljude treba upucati u glavu", rekao je o islamistima u jednom govoru pred parlamentom 1996. godine. "Ako je to potrebno, ako vam nedostaje odlučnosti, mogu ih upucati i ja", tada je naglasio.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/auGb-gSoRzQ"/>
<heading2>Hladni odnosi sa Zapadom i toplo-hladni s Rusijom</heading2>
<para>
Odnosi te države s SAD-om i Europskom unijom potpuno su zamrznuti nakon što je njegova vojska brutalno ugušila pobunu u istočnom gradu Andizhanu u svibnju 2005. godine. Tada su ubijene stotine civila, prenijeli su svjedoci i borci za ljudska prava. Karimov je zatvorio američku zračnu vojnu bazu u Uzbekistanu, otvorenu nakon napada Al Kaide na SAD 11. rujna. Zapad je tada uveo sankcije Uzbekistanu i uveo zabranu viza za uzbekistanske dužnosnike, zbog čega je Karimov potražio poboljšanje odnosa s Rusijom.</para>
<para>Nakon što je SAD kasnije ublažio svoj stav prema Uzbekistanu, velikom proizvođaču pamuka, zlata i prirodnog plina, Karimov im je omogućio ključnu tranzitnu rutu za opskrbljivanje američke vojske u susjednom Afganistanu. Karimov je 2012., nakon zahlađivanja odnosa s Rusijom, suspendirao članstvo svoje države u Organizaciji dogovora o kolektivnom osiguranju koju je vodila Moskva i u kojoj je bilo nekoliko bivših sovjetskih republika, što su neki analitičari vidjeli kao pandan NATO savezu.
</para>
<heading2>Mlađa kći u UNESCO-u, starija u kućnom pritvoru</heading2>
<para>
Karimov ima dvije kćeri, od kojih se jedna, Gulnara, pokušala pozicionirati kao pop zvijezda u svojoj domovini i članica visokog društva u svijetu, te je postala jednom od najmoćnijih osoba Uzbekistana. Nekoliko medija je 2014. izvijestilo da je stavljena u kućni pritvor, a od tada se nije pojavila u javnosti.</para>
<para>Njegova mlađa kćer, Lola Karimova-Tiljajeva, izazvala je pozornost javnosti kad je postala uzbekistanska ambasadorica u UNESCO-u.</para>
<para>Analitičari smatraju da će o nasljedniku Karimova odlučiti nekoliko osoba. Prvi je Shavkat Mirzijojev, 59-godišnji bivši guverner koji je na poziciji premijera od 2003., te je zadužen za poljoprivredu, ključnu za uzbekistansku ekonomiju. Mirzijojev je na početku svog mandata viđen kao privremeni premijer, no s vremenom ga je Karimov počeo poštovati kao talentiranog gospodarstvenika.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="900c3938-92ae-11eb-bbbc-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Nekoliko potencijalnih nasljednika</heading2>
<para>
 Rustam Azimov je 57-godišnji ministar financija koji se smatra relativno liberalnim i kompetentnim. Član je vlade od kasnih devedesetih godina, te je od tada povezan s ministarstvom financija.</para>
<para>Vodio je nelagodne razgovore s međunarodnim financijskim institucijama. Analitičari ga smatraju snažnijim političarom od Mirzijojeva, no pitanje je kako bi kontrolirao sigurnosne snage i vojsku.</para>
<para>
 Rustam Inojatov, u 72 godini, vođa je moćne državne sigurnosne službe SNB već 21 godinu, te ga mnogi vide kao odlučujućim čimbenikom u Uzbekistanu. Bio je ključna osoba u gušenju pobune u Andizhanu. Inoyatov osim SNB-a kontrolira i vojsku i policiju. Jedan od ključnih faktora je i mlađa kćer Lola Karimova-Tiljajeva, no ona je u rijetkom obraćanju za medije 2013. rekla kako nema političkih ambicija. Važnu ulogu igra i njezin suprug Timur Tiljaev, "gospodarstvenik koji nije nikad sudjelovao u uzbekistanskom političkom životu", kako ga je ona opisala. Tiljajev kontrolira prometna i trgovinska poduzeća Uzbekistana.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/8JhgkNPhQMM"/>

Zanimljivi detalji iz života predsjednika jedne od najizoliranijih država u Aziji 

Turski premijer Binali Yildrim i diplomatski izvori objavili su da je 78-godišnji Karimov preminuo, premda još nema službene potvrde uzbekistanske vlade.

Divio se masovnom ubojici iz 14. stoljeća

Karimov je vodio bivšu sovjetsku republiku Uzbekistan od stjecanja neovisnosti 1991., izabravši za nacionalnog junaka Timura, mongolskog vladara i osvajača iz 14. stoljeća koji je imao sklonost masovnim ubijanjima. Neki Uzbekistanci vide mračni simbolizam u tome što je za nacionalnog junaka odabrao baš njega umjesto Ulug-bega, Timurovog unuka koji je rođen na području današnjeg Uzbekistana i poznat je kao liberalni reformator.
Karimov tijekom 27 godina vladavine nije trpio neposluh, tvrdoglavo se opirao pritiscima za reformiranjem slabašnog uzbekistanskog gospodarstva, te je čuvao neovisnost svoje države od Rusije i Zapada.


Odrastao u sirotištu, napredovao u Partiji

Rođen je 1938. u obitelji tadžičke majke i oca Uzbeka. Odrastao je u državnom sirotištu, a kasnije ubrzano napredovao u Komunističkoj partiji SSSR-a. Bio je član sovjetskog politbiroa i predsjednik Uzbekistanske komunističke partije od 1989. do raspada Sovjetskog Saveza. Uzbekistanska ekonomija je nakon nezavisnosti ostala pod velikom kontrolom države usprkos pritiscima Međunarodnog monetarnog fonda i drugih tijela da uvedu tržišne reforme i liberaliziraju međunarodnu trgovinsku razmjenu. Karimov je pod kontrolom držao i lokalne medije, a one strane, poput BBC-a, zabranio je.
U kampanji protiv onoga što je nazvao crnim tržištem zabranio je i otvorene tržnice, koje su mnogima bile izvor vijesti i tračeva, ali i zarade.

   

Islam čuvao državu od militantnog islamizma

Kad ga je Zapad 2006. pozvao da poštuje ljudska prava, Karimov je prkosno odgovorio: "Ne miješajte se u naše unutrašnje stvari pod izgovorom širenja slobode i demokracije. Nemojte nam govoriti što da činimo, tko da nam bude prijatelj i kamo da se orijentiramo".
Pod njegovom vladavinom je ta država od 32 milijuna stanovnika kroz koju je nekada prolazio Put svile postala jedna od najizoliranijih i najautoritarnijih zemalja na svijetu. Karimov je svakodnevno upozoravao da islamistički militanati prijete velikoj, rudama bogatoj srednjoazijsku regiju, no kritičari su ga optuživali da pretjeruje kako bi opravdao svoju borbu protiv političkog otpora.
"Takve ljude treba upucati u glavu", rekao je o islamistima u jednom govoru pred parlamentom 1996. godine. "Ako je to potrebno, ako vam nedostaje odlučnosti, mogu ih upucati i ja", tada je naglasio.

Hladni odnosi sa Zapadom i toplo-hladni s Rusijom

Odnosi te države s SAD-om i Europskom unijom potpuno su zamrznuti nakon što je njegova vojska brutalno ugušila pobunu u istočnom gradu Andizhanu u svibnju 2005. godine. Tada su ubijene stotine civila, prenijeli su svjedoci i borci za ljudska prava. Karimov je zatvorio američku zračnu vojnu bazu u Uzbekistanu, otvorenu nakon napada Al Kaide na SAD 11. rujna. Zapad je tada uveo sankcije Uzbekistanu i uveo zabranu viza za uzbekistanske dužnosnike, zbog čega je Karimov potražio poboljšanje odnosa s Rusijom.
Nakon što je SAD kasnije ublažio svoj stav prema Uzbekistanu, velikom proizvođaču pamuka, zlata i prirodnog plina, Karimov im je omogućio ključnu tranzitnu rutu za opskrbljivanje američke vojske u susjednom Afganistanu. Karimov je 2012., nakon zahlađivanja odnosa s Rusijom, suspendirao članstvo svoje države u Organizaciji dogovora o kolektivnom osiguranju koju je vodila Moskva i u kojoj je bilo nekoliko bivših sovjetskih republika, što su neki analitičari vidjeli kao pandan NATO savezu.

Mlađa kći u UNESCO-u, starija u kućnom pritvoru

Karimov ima dvije kćeri, od kojih se jedna, Gulnara, pokušala pozicionirati kao pop zvijezda u svojoj domovini i članica visokog društva u svijetu, te je postala jednom od najmoćnijih osoba Uzbekistana. Nekoliko medija je 2014. izvijestilo da je stavljena u kućni pritvor, a od tada se nije pojavila u javnosti.
Njegova mlađa kćer, Lola Karimova-Tiljajeva, izazvala je pozornost javnosti kad je postala uzbekistanska ambasadorica u UNESCO-u.
Analitičari smatraju da će o nasljedniku Karimova odlučiti nekoliko osoba. Prvi je Shavkat Mirzijojev, 59-godišnji bivši guverner koji je na poziciji premijera od 2003., te je zadužen za poljoprivredu, ključnu za uzbekistansku ekonomiju.  Mirzijojev je na početku svog mandata viđen kao privremeni premijer, no s vremenom ga je Karimov počeo poštovati kao talentiranog gospodarstvenika.

   

Nekoliko potencijalnih nasljednika

   Rustam Azimov je 57-godišnji ministar financija koji se smatra relativno liberalnim i kompetentnim. Član je vlade od kasnih devedesetih godina, te je od tada povezan s ministarstvom financija.
Vodio je nelagodne razgovore s međunarodnim financijskim institucijama. Analitičari ga smatraju snažnijim političarom od Mirzijojeva, no pitanje je kako bi kontrolirao sigurnosne snage i vojsku.

   Rustam Inojatov, u 72 godini, vođa je moćne državne sigurnosne službe SNB već 21 godinu, te ga mnogi vide kao odlučujućim čimbenikom u Uzbekistanu. Bio je ključna osoba u gušenju pobune u Andizhanu. Inoyatov osim SNB-a kontrolira i vojsku i policiju. Jedan od ključnih faktora je i mlađa kćer Lola Karimova-Tiljajeva, no ona je u rijetkom obraćanju za medije 2013. rekla kako nema političkih ambicija. Važnu ulogu igra i njezin suprug Timur Tiljaev, "gospodarstvenik koji nije nikad sudjelovao u uzbekistanskom političkom životu", kako ga je ona opisala. Tiljajev kontrolira prometna i trgovinska poduzeća Uzbekistana.
 SMRT AUTORITARNOG VOĐE: 

SMRT AUTORITARNOG VOĐE:

Zanimljivi detalji iz života predsjednika jedne od najizoliranijih država u Aziji

<para>
Vijest je <ulink url="http://www.reuters.com/article/us-uzbekistan-president-idUSKCN1180WG">objavio Reuters</ulink> pozivajući se na diplomatske izvore.</para>
<para>Prethodno je Vlada u Taškentu objavila da je Karimov u kritičnom stanju nakon što mu se zdravstveno stanje naglo pogoršalo u posljednja 24 sata.</para>
<para>Posljednji put Karimov je viđen u javnosti sredinom kolovoza. Na vlasti je bio od 1989. godine, a u zemlji je uspostavio autoritarni režim bez oporbe.</para>

Preminuo predsjednik Uzbekistana Islam Karimov Predsjednik Uzbekistana Islam Karimov preminuo je danas u 78. godini od posljedica moždanog udara. 

Vijest je objavio Reuters pozivajući se na diplomatske izvore.
Prethodno je Vlada u Taškentu objavila da je Karimov u kritičnom stanju nakon što mu se zdravstveno stanje naglo pogoršalo u posljednja 24 sata.
Posljednji put Karimov je viđen u javnosti sredinom kolovoza. Na vlasti je bio od 1989. godine, a u zemlji je uspostavio autoritarni režim bez oporbe. BIO JE NA VLASTI ČAK 27 GODINA: 

BIO JE NA VLASTI ČAK 27 GODINA:

Preminuo predsjednik Uzbekistana Islam Karimov

<para>
"Njegovo stanje se smatra stabilnim i prerano je iznositi bilo kakva predviđanja...", objavila je Lola Karimova-Tilljaeva na Instagramu.</para>
<para>Uzbečka vlada je propćila u nedjelju da je Karimov (78) prevezen u bolnicu ne navodeći detalje. To je prvi put da je vlada objavila nešto vezano za njegovo zdravstveno stanje unatoč tome što nije prvi put da predsjednik ima zdravstvenih problema.</para>
<para>Karimov je na vlasti više od 20 godina. Prvo je postao predsjednikom Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike, budući da je Uzbekistan bio u sastavu SSSR-a, 24. ožujka 1990. godine, a nakon što je Uzbekistan proglasio neovisnost 1991., postao je prvim predsjednikom nove države.
</para>
<heading2>U ožujku osvojio peti mandat</heading2>
<para>
Njegov mandat produžen je do 2000. godine kada je ponovo izabran za predsjednika.</para>
<para>Zadnji predsjednički izbori održani su u Uzbekistanu 30. ožujka 2015., a Karimov je ponovno osvojio petogodišnji mandat.</para>
<para>U Uzbekistanu živi gotovo 30 milijuna ljudi od kojih većina podržava Karimova.</para>
<para>Kandidiranje predstavnika oporbenih stranaka za predsjednika je dopušteno, ali nema realne šanse za njihovu pobjedu.</para>

Predsjednik Uzbekistana nalazi se na intenzivnoj njezi Uzbečki predsjednik Islam Karimov nalazi se na intenzivnoj njezi nakon pretrpljenog moždanog udara, izjavila je u ponedjeljak njegova kći, a prenosi BBC. 

"Njegovo stanje se smatra stabilnim i prerano je iznositi bilo kakva predviđanja...", objavila je Lola Karimova-Tilljaeva na Instagramu.
Uzbečka vlada je propćila u nedjelju da je Karimov (78) prevezen u bolnicu ne navodeći detalje. To je prvi put da je vlada objavila nešto vezano za njegovo zdravstveno stanje unatoč tome što nije prvi put da predsjednik ima zdravstvenih problema.
Karimov je na vlasti više od 20 godina. Prvo je postao predsjednikom Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike, budući da je Uzbekistan bio u sastavu SSSR-a,  24. ožujka 1990. godine, a nakon što je Uzbekistan proglasio neovisnost 1991., postao je prvim predsjednikom nove države.

U ožujku osvojio peti mandat

Njegov mandat produžen je do 2000. godine kada je ponovo izabran za predsjednika.
Zadnji predsjednički izbori održani su u Uzbekistanu 30. ožujka 2015., a Karimov je ponovno osvojio petogodišnji mandat.
U Uzbekistanu živi gotovo 30 milijuna ljudi od kojih većina podržava Karimova.
Kandidiranje predstavnika oporbenih stranaka za predsjednika je dopušteno, ali nema realne šanse za njihovu pobjedu. KARIMOV DOŽIVIO MOŽDANI UDAR: 

KARIMOV DOŽIVIO MOŽDANI UDAR:

Predsjednik Uzbekistana nalazi se na intenzivnoj njezi

<para>Za razliku od ostatka sveta, deca u Uzbekistanu će 2013. godinu dočekati bez Deda Mraza, javlja nezavisni sajt "<ulink url="http://uzmetronom.com/">UzMetronom</ulink>".</para>
<para>Vlada predsednika Islama Karimova nametnula je nezvaničnu zabranu Deda Mraza, koji je decenijama bio redovna pojava u sovjetskim državama u vreme novogodišnjih praznika.</para>
<para>Ovo, ipak, nije toliko iznenađujući potez jer je Uzbekistan pre sedam godina poluzvanično zabranio proslavljanje Nove godine.</para>
<para>Pomenuta centralnoazijska država je, inače, zabranjena zona za brojne "uvezene" praznike. Naime, vlasti su u februaru zabranile proslavu Dana zaljubljenih koga su zamenile organizovanim čitanjem pesama srednjevekovnog cara Babura.</para>

Deda Mraz nepoželjan u Uzbekistanu Uzbekistanski mediji bez lokalne verzije Deda Mraza po nalogu vlade 
Za razliku od ostatka sveta,  deca u Uzbekistanu će 2013. godinu dočekati bez Deda Mraza, javlja nezavisni sajt "UzMetronom".
Vlada predsednika Islama Karimova nametnula  je nezvaničnu zabranu Deda Mraza, koji je decenijama bio redovna pojava u sovjetskim državama u vreme novogodišnjih praznika.
Ovo, ipak, nije toliko iznenađujući potez jer je Uzbekistan pre sedam godina poluzvanično zabranio proslavljanje Nove godine.
Pomenuta centralnoazijska država je, inače,  zabranjena zona za brojne "uvezene" praznike. Naime, vlasti su u februaru  zabranile proslavu Dana zaljubljenih  koga su zamenile organizovanim čitanjem pesama srednjevekovnog cara Babura. 

#islam karimov

Kako je bivša sovjetska republika postala jedan od najvećih izvoznika terorizma?

Kako je bivša sovjetska republika postala jedan od najvećih izvoznika terorizma?

Napokon otkrivena sudbina glamurozne diktatorove kćeri, suočena je s teškim optužbama

Napokon otkrivena sudbina glamurozne diktatorove kćeri, suočena je s teškim optužbama

Sin Gulnare Karimove optužuje uzbekistanske tajne službe

Sin Gulnare Karimove optužuje uzbekistanske tajne službe

'Novi predsjednik države ju je zatvorio na psihijatriji'

'Novi predsjednik države ju je zatvorio na psihijatriji'

Zanimljivi detalji iz života predsjednika jedne od najizoliranijih država u Aziji

Zanimljivi detalji iz života predsjednika jedne od najizoliranijih država u Aziji

Preminuo predsjednik Uzbekistana Islam Karimov

Preminuo predsjednik Uzbekistana Islam Karimov

Predsjednik Uzbekistana nalazi se na intenzivnoj njezi

Predsjednik Uzbekistana nalazi se na intenzivnoj njezi

Deda Mraz nepoželjan u Uzbekistanu

Deda Mraz nepoželjan u Uzbekistanu