Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Trebalo mu je čak 13 godina da bi u javnosti progovorio o mentalnim traumama koje su ga zadesile nakon otkaza u reprezentaciji Engleske. Slavni trener Steve McLaren proživio je najgore dane u životu nakon što ga je Hrvatska pod vodstvom tadašnjeg izbornika Slavena Bilića razbila s 3:2 na Wembleyju.</para>
<para>McLaren je dobio otkaz dan nakon poraza na Wembelyju 2007. godine, koji je na koncu koštao Engleze plasmana na Euro 2008. godine. Engleskom strategu ta je utakmica i događaji koji su uslijedili nakon nje očito prouzročili veliku traumu.</para>
<para>Mediji su ga kasnije žestoko prozvali pa čak mu se i izrugivali jer je tijekom meča, na kojem je pljuštala kiša, samo stajao s kišobranom i gledao kako mu Bilić i ekipa rastavljaju zvjezdanu momčad. Bilić je za to vrijeme, bez kišobrana, samo s vunenom kapom, ludovao i strastveno vodio utakmicu. Zbog toga su mu engleski mediji nadjenuli pogdran nadimak "Wally with the Brolly" i taj se nadimak vrlo brzo uvriježio i McLaren je zapravo i dan danas poznat pod tim nadimkom.</para>
<para>"Spazio sam kišobran Engleskog nogometnog saveza na tlu, pa sam odlučio podržati savez, a sebe održati suhim. Mislio sam da će me napasti zbog kape, a na kraju su me napali zbog kišobrana", rekao je McLaren za časopis FourFourTwo.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="550244a6-929d-11eb-bc7a-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Tražio pomoć stručnjaka</heading2>
<para>
Nakon te utakmice, McLaren kaže kako se bojao izaći iz kuće i kako je morao posjetiti psihologa.</para>
<para>"Sjećam se da sam nakon utakmice s Hrvatskom razgovarao sa psihologom i rekao mu da ne znam kako iz svega toga izaći čitav. Izbjegavao sam izaći ne samo iz kuće, nego iz spavaće sobe, nisam želio susretati ljude. Nije mi bilo ni do čega. Psiholog mi je rekao da se zatvorim u pećinu na tjedan ili 10 dana ili koliko god treba, da zapišem svoja iskustva, dobra i loša, da potom zatvorim bilježnicu, izađem među ljude i vratim se svome poslu", rekao je McLaren.</para>
<para>"Mislim da se u ovom slučaju može govoriti o traumi, zato što se radi o takvoj vrsti incidenta. Da biste se oporavili od traume, jedini je izlaz prihvatiti da postoji problem i potražiti pomoć. Treba razgovarati, treba se otvoriti i biti iskren", izjavio je McLaren.</para>
<para>Kasnije McLaren više nikada nije nosio kišobran na utakmicu.</para>
<para>"S Twenteom sam igrao protiv Heraclesa, koji nema natkrivene klupe na stadionu. U stručnom stožeru je bilo osam članova i svi su koristili kišobrane. Tim menadžer me pitao želim li i ja kišobran, a ja sam mu odgovorio: 'Ne, stajat ću uz klupu kao pokisli štakor, ali više ne želim kišobran'", zaključio je McLaren.</para>

Slavni trener progovorio traumama nastalim nakon utakmice s Vatrenima Mediji su ga kasnije žestoko prozvali pa čak mu se i izrugivali jer je tijekom meča, na kojem je pljuštala kiša, samo stajao s kišobranom 

Trebalo mu je čak 13 godina da bi u javnosti progovorio o mentalnim traumama koje su ga zadesile nakon otkaza u reprezentaciji Engleske. Slavni trener Steve McLaren proživio je najgore dane u životu nakon što ga je Hrvatska pod vodstvom tadašnjeg izbornika Slavena Bilića razbila s 3:2 na Wembleyju.
McLaren je dobio otkaz dan nakon poraza na Wembelyju 2007. godine, koji je na koncu koštao Engleze plasmana na Euro 2008. godine. Engleskom strategu ta je utakmica i događaji koji su uslijedili nakon nje očito prouzročili veliku traumu.
Mediji su ga kasnije žestoko prozvali pa čak mu se i izrugivali jer je tijekom meča, na kojem je pljuštala kiša, samo stajao s kišobranom i gledao kako mu Bilić i ekipa rastavljaju zvjezdanu momčad. Bilić je za to vrijeme, bez kišobrana, samo s vunenom kapom, ludovao i strastveno vodio utakmicu. Zbog toga su mu engleski mediji nadjenuli pogdran nadimak "Wally with the Brolly" i taj se nadimak vrlo brzo uvriježio i McLaren je zapravo i dan danas poznat pod tim nadimkom.
"Spazio sam kišobran Engleskog nogometnog saveza na tlu, pa sam odlučio podržati savez, a sebe održati suhim. Mislio sam da će me napasti zbog kape, a na kraju su me napali zbog kišobrana", rekao je McLaren za časopis FourFourTwo.

   

Tražio pomoć stručnjaka

Nakon te utakmice, McLaren kaže kako se bojao izaći iz kuće i kako je morao posjetiti psihologa.
"Sjećam se da sam nakon utakmice s Hrvatskom razgovarao sa psihologom i rekao mu da ne znam kako iz svega toga izaći čitav. Izbjegavao sam izaći ne samo iz kuće, nego iz spavaće sobe, nisam želio susretati ljude. Nije mi bilo ni do čega. Psiholog mi je rekao da se zatvorim u pećinu na tjedan ili 10 dana ili koliko god treba, da zapišem svoja iskustva, dobra i loša, da potom zatvorim bilježnicu, izađem među ljude i vratim se svome poslu", rekao je McLaren.
"Mislim da se u ovom slučaju može govoriti o traumi, zato što se radi o takvoj vrsti incidenta. Da biste se oporavili od traume, jedini je izlaz prihvatiti da postoji problem i potražiti pomoć. Treba razgovarati, treba se otvoriti i biti iskren", izjavio je McLaren.
Kasnije McLaren više nikada nije nosio kišobran na utakmicu.
"S Twenteom sam igrao protiv Heraclesa, koji nema natkrivene klupe na stadionu. U stručnom stožeru je bilo osam članova i svi su koristili kišobrane. Tim menadžer me pitao želim li i ja kišobran, a ja sam mu odgovorio: 'Ne, stajat ću uz klupu kao pokisli štakor, ali više ne želim kišobran'", zaključio je McLaren. 'ZBOG HRVATSKE I KIŠOBRANA SAM ZAVRŠIO KOD PSIHOLOGA': 

'ZBOG HRVATSKE I KIŠOBRANA SAM ZAVRŠIO KOD PSIHOLOGA':

Slavni trener progovorio traumama nastalim nakon utakmice s Vatrenima

<para>
U Njemačkoj, odnosno u pojedinim regijama, od 5. listopada počinju jesenski praznici. Ostati kod kuće ili se usuditi putovati? Broj infekcija koronom ponovno se povećava u mnogim regijama Europe. Zemlje se naoružavaju novim pravilima i zahtjevima. Gdje je maska ​​obavezna? Tko se mora testirtai test na koronu? Koje su regije proglašene rizičnim područjima? Svaka zemlja na ova pitanja odgovara na svoj način. <ulink url="https://www.dw.com/de/urlaub-trotz-corona-in-diese-l%C3%A4nder-k%C3%B6nnen-touristen-reisen/a-53599946">Deutsche Welle</ulink> objavio je pregled stanja s koronavirusom u zemljama u koje Nijemci najčešće putuju turistički. Pritom stanje u Hrvatskoj nije opisano kao najnepovoljnije za putovanje.</para>
<para>Na početku pregleda <ulink url="https://www.dw.com/de/urlaub-trotz-corona-in-diese-l%C3%A4nder-k%C3%B6nnen-touristen-reisen/a-53599946">Deutsche Welle</ulink> konstatira da i u rujnu za sve povratnike iz rizičnih područja vrijedi obaveza testiranja u Njemačkoj. Ranije su testovi za povratnike bili besplatni, ubuduće više neće biti, navodi DW. Alternativa negativnom testu je dvotjedna karantena.
</para>
<heading2>Španjolska: Rizična</heading2>
<para>
Prvu u svom pregledu DW navodi Španjolsku, ujedno opisujući stanje u njoj najdramatičnijim riječima. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke proglasilo je rizičnim područjem cijelu Španjolsku, a u pregledu se navodi i to da "trenutno brojke zaraženih naglo rastu". Noćnog života praktično nema, pušenje u javnosti je zabranjeno i na otvorenom ako se ne može držati razmak, alkohol se ne smije točiti na otvorenom, plaže i parkovi na Mallorci zatvaraju se u 21 sati...</para>
<para>Zbog takvog stanja svi koji iz Njemačke žele avionom u Španjolsku, prethodno moraju ispuniti online formular, nakon čega dobivaju QR-kod.
</para>
<heading2>Francuska: Nagli rast zaraženih</heading2>
<para>
Nagli rast zaraženih navodi se i za Francusku, zbog čega je vlada ove zemlje interno proglasila rizičnima 28 od 101 okruga. Maske su obavezne posvuda, kazna za nenošenje je 135 eura, a ulaznice za znamenita mjesta poput Louvrea moraju se rezervirati unaprijed i preko interneta.
</para>
<heading2>Velika Britanija: Bez ograničenja</heading2>
<para>
Za Veliku Britaniju se navodi da putnici iz Njemačke još uvijek mogu dolaziti bez ograničenja, ali da svi moraju ispuniti online-formular kako bi ih se po potrebi može pronaći. U Velikoj Britaniji propisana je dvotjedna karantena za putnike iz nekoliko članica EU-a; iz Španjolske, Francuske, Belgije, Nizozemske, Austrije i – Hrvatske. DW pomalo šturo objašnjava da za "različite dijelove zemlje vrijede različita ograničenja" zbog pandemije.
</para>
<heading2>Grčka: RAzmak na plaži mora biti četiri metra</heading2>
<para>
DW stanje u Grčkoj opisuje kroz različite mjere ograničavanja koje je propisala vlada različitim dijelovima zemlje, što se odnosi i na regije zemlje koje su omiljene turistima, kao i na neke gradove. Među takvima su i Atena i Solun, te dijelovi Krete, a to znači da klubovi i kafići smiju raditi do ponoći, te da su partiji, tržnice i vjerska okupljanja zabranjeni. Na plažama razmak mora biti najmanje četiri metra, navodi se, maske u obavezne u svim zatvorenim prostorima, ali i na terasama. Svi koji dolaze u Grčku, moraju se elektronički najaviti 24 sata ranije, a pri ulasku, moraju sa sobom imati negativan covid-test ne stariji od 72 sati.
</para>
<heading2>Austrija: Očekuje se daljnji snažan rast zaraza</heading2>
<para>
Za Austriju je Nijemcima najbitnije to što se, pri povratku iz drugih zemalja, kroz Austriju moraju provesti bez zaustavljanja, što vrijedi i za povratnike iz Hrvatske. Ističe se da Austrija "očekuje daljnji snažan rast slučajeva covida", te se podsjeća da je Ischgl prošle zime bio žarište koje je "snažno pridonijelo širenju koronavirusa Europom".
</para>
<heading2>Nizozemska: Maski ponegdje i na otvorenom</heading2>
<para>
DW za Nizozemsku navodi da se tamo maske moraju u pojedinim dijelovima nositi i na otvorenom, primjerice u Četvrti crvenih svjetiljki, da su posebno pogođeni covidom Amsterdam i Rotterdam, te da vlasti Amsterdama mole turiste da ne dolaze vikendom.
</para>
<heading2>Belgija: Mjerenje temperature već u zračnoj luci</heading2>
<para>
Belgija, pak, putnicima mjeri temperaturu na aerodromu. Službenici imaju pravo uskratiti ulazak u zemlju onima koji imaju više od 38°C. Njemačka je upozorenje rizičnog područja izdalo za regiju Antwerpen.
</para>
<heading2>Švicarska: Raste broj zaraženih</heading2>
<para>
Švicarsku DW spominje najvećim dijelom u kontekstu ograničenja putnika koji u nju dolaze, dok se za pandemiju u toj zemlji navodi samo to da "posljednjih nekoliko tjedana broj zaraženih raste".
</para>
<heading2>Italija: Policija često intervenira ako ljudi stoje preblizu jedni drugima</heading2>
<para>
Za Italiju se navodi da u cijeloj zemlji brojke "izrazito rastu", da diljem zemlje vrijedi obaveza nošenja maske, posebno u zatvorenim prostorima, da su klubovi zatvoreni, da policija često intervenira ako ljudi stoje preblizu jedni drugima čak i na otvorenom.
</para>
<heading2>Hrvatska: Krivulja zaraze ide prema gore</heading2>
<para>
Hrvatska: "U najomiljenijoj zemlji za odmor na Jadranu krivulja zaraze izrazito je usmjerena prema gore", tako počinje dio o našoj zemlji. DW objašnjava da su vlasti Njemačke rizičnim označili sve županije na moru od Zadarske do Dubrovačko-neretvanske, te u Požeško-slavonskoj. Ističe se da se baš tamo "nalaze omiljena turistička odredišta". Nakon pregleda ograničenja kretanja i društvenog života, koji je bitno kraći od onih koji opisuju Španjolsku, Francusku ili Italiju, navodi se da ovdje bez ograničenja mogu putovati posjetitelji iz cijele EU. Tako se navodi da se svi barovi i klubovi zatvaraju u ponoć, a događaji s više od 100 ljudi nisu dopušteni. Uz to, pravila o udaljenosti i zahtjevi za maskama primjenjuju se u javnom noćnom prometu i u zatvorenim prostorima.
</para>
<heading2>Danska i Švedska: Relativno sigurne</heading2>
<para>
Dansku kao odredište DW opisuje kratko i relativno sigurno. Za Švedsku se ipak navodi da broj oboljelih pada, zbog čega je Njemačka skinula upozorenje za ovu zemlju još u srpnju, ali da je još uvijek "razmjerno visok". Norvešku, Finsku i Island pregled opisuje isključivo kao zemlje koje jako paze da strogo kontroliraju one koji im dolaze u goste.
</para>
<heading2>Irska: Prvo idete u karantenu na dva tjedna</heading2>
<para>
Za Irsku se ističe da je putnicima iz Njemačke propisana karantena od dva tjedna po dolasku. Nakon karantene, gosti su slobodni ići kamo god žele, ali uz masku u svim zatvorenim prostorima i uz napomenu da su – hotelski barovi i većina pubova zatvoreni.
</para>
<heading2>Turska: Turizam je slomljen</heading2>
<para>
Tursku ovaj pregled navodi kao zemlju koju je inače posjećivalo po pet milijuna Nijemaca po sezoni.</para>
<para>Berlin je, međutim, rizičnim područjima proglasio Antaliju, Izmir, Ajdin i Muglu, a upozorenje je propisano bilo i za Istanbul i Ankaru. Po povratku, Nijemci moraju u svojoj zemlji pokazati negativan covid-test, ne stariji od samo 48 sati. Navodi se da je turizam u Turskoj "izrazito slomljen zbog pandemije", odnosno da je ove sezone u toj zemlji bilo 96 posto turista manje nego prethodne.</para>

Dobili su preporuke u koje zemlje putovati. Zanimljivo, Hrvatska nije 'otpisana' Deutsche Welle objavio je pregled stanja s koronavirusom u zemljama u koje Nijemci najčešće putuju turistički. Pritom stanje u Hrvatskoj nije opisano kao najnepovoljnije za putovanje 

U Njemačkoj, odnosno u pojedinim regijama, od 5. listopada počinju jesenski praznici. Ostati kod kuće ili se usuditi putovati? Broj infekcija koronom ponovno se povećava u mnogim regijama Europe. Zemlje se naoružavaju novim pravilima i zahtjevima. Gdje je maska ​​obavezna? Tko se mora testirtai test na koronu? Koje su regije proglašene rizičnim područjima? Svaka zemlja na ova pitanja odgovara na svoj način. Deutsche Welle objavio je pregled stanja s koronavirusom u zemljama u koje Nijemci najčešće putuju turistički. Pritom stanje u Hrvatskoj nije opisano kao najnepovoljnije za putovanje.
Na početku pregleda Deutsche Welle konstatira da i u rujnu za sve povratnike iz rizičnih područja vrijedi obaveza testiranja u Njemačkoj. Ranije su testovi za povratnike bili besplatni, ubuduće više neće biti, navodi DW. Alternativa negativnom testu je dvotjedna karantena.

Španjolska: Rizična

Prvu u svom pregledu DW navodi Španjolsku, ujedno opisujući stanje u njoj najdramatičnijim riječima. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke proglasilo je rizičnim područjem cijelu Španjolsku, a u pregledu se navodi i to da "trenutno brojke zaraženih naglo rastu". Noćnog života praktično nema, pušenje u javnosti je zabranjeno i na otvorenom ako se ne može držati razmak, alkohol se ne smije točiti na otvorenom, plaže i parkovi na Mallorci zatvaraju se u 21 sati...
Zbog takvog stanja svi koji iz Njemačke žele avionom u Španjolsku, prethodno moraju ispuniti online formular, nakon čega dobivaju QR-kod.

Francuska: Nagli rast zaraženih

Nagli rast zaraženih navodi se i za Francusku, zbog čega je vlada ove zemlje interno proglasila rizičnima 28 od 101 okruga. Maske su obavezne posvuda, kazna za nenošenje je 135 eura, a ulaznice za znamenita mjesta poput Louvrea moraju se rezervirati unaprijed i preko interneta.

Velika Britanija: Bez ograničenja

Za Veliku Britaniju se navodi da putnici iz Njemačke još uvijek mogu dolaziti bez ograničenja, ali da svi moraju ispuniti online-formular kako bi ih se po potrebi može pronaći. U Velikoj Britaniji propisana je dvotjedna karantena za putnike iz nekoliko članica EU-a; iz Španjolske, Francuske, Belgije, Nizozemske, Austrije i – Hrvatske. DW pomalo šturo objašnjava da za "različite dijelove zemlje vrijede različita ograničenja" zbog pandemije.

Grčka: RAzmak na plaži mora biti četiri metra

DW stanje u Grčkoj opisuje kroz različite mjere ograničavanja koje je propisala vlada različitim dijelovima zemlje, što se odnosi i na regije zemlje koje su omiljene turistima, kao i na neke gradove. Među takvima su i Atena i Solun, te dijelovi Krete, a to znači da klubovi i kafići smiju raditi do ponoći, te da su partiji, tržnice i vjerska okupljanja zabranjeni. Na plažama razmak mora biti najmanje četiri metra, navodi se, maske u obavezne u svim zatvorenim prostorima, ali i na terasama. Svi koji dolaze u Grčku, moraju se elektronički najaviti 24 sata ranije, a pri ulasku, moraju sa sobom imati negativan covid-test ne stariji od 72 sati.

Austrija: Očekuje se daljnji snažan rast zaraza

Za Austriju je Nijemcima najbitnije to što se, pri povratku iz drugih zemalja, kroz Austriju moraju provesti bez zaustavljanja, što vrijedi i za povratnike iz Hrvatske. Ističe se da Austrija "očekuje daljnji snažan rast slučajeva covida", te se podsjeća da je Ischgl prošle zime bio žarište koje je "snažno pridonijelo širenju koronavirusa Europom".

Nizozemska: Maski ponegdje i na otvorenom

DW za Nizozemsku navodi da se tamo maske moraju u pojedinim dijelovima nositi i na otvorenom, primjerice u Četvrti crvenih svjetiljki, da su posebno pogođeni covidom Amsterdam i Rotterdam, te da vlasti Amsterdama mole turiste da ne dolaze vikendom.

Belgija: Mjerenje temperature već u zračnoj luci

Belgija, pak, putnicima mjeri temperaturu na aerodromu. Službenici imaju pravo uskratiti ulazak u zemlju onima koji imaju više od 38°C. Njemačka je upozorenje rizičnog područja izdalo za regiju Antwerpen.

Švicarska: Raste broj zaraženih

Švicarsku DW spominje najvećim dijelom u kontekstu ograničenja putnika koji u nju dolaze, dok se za pandemiju u toj zemlji navodi samo to da "posljednjih nekoliko tjedana broj zaraženih raste".

Italija: Policija često intervenira ako ljudi stoje preblizu jedni drugima

Za Italiju se navodi da u cijeloj zemlji brojke "izrazito rastu", da diljem zemlje vrijedi obaveza nošenja maske, posebno u zatvorenim prostorima, da su klubovi zatvoreni, da policija često intervenira ako ljudi stoje preblizu jedni drugima čak i na otvorenom.

Hrvatska: Krivulja zaraze ide prema gore

Hrvatska: "U najomiljenijoj zemlji za odmor na Jadranu krivulja zaraze izrazito je usmjerena prema gore", tako počinje dio o našoj zemlji. DW objašnjava da su vlasti Njemačke rizičnim označili sve županije na moru od Zadarske do Dubrovačko-neretvanske, te u Požeško-slavonskoj. Ističe se da se baš tamo "nalaze omiljena turistička odredišta". Nakon pregleda ograničenja kretanja i društvenog života, koji je bitno kraći od onih koji opisuju Španjolsku, Francusku ili Italiju, navodi se da ovdje bez ograničenja mogu putovati posjetitelji iz cijele EU. Tako se navodi da se svi barovi i klubovi zatvaraju u ponoć, a događaji s više od 100 ljudi nisu dopušteni. Uz to, pravila o udaljenosti i zahtjevi za maskama primjenjuju se u javnom noćnom prometu i u zatvorenim prostorima.

Danska i Švedska: Relativno sigurne

Dansku kao odredište DW opisuje kratko i relativno sigurno. Za Švedsku se ipak navodi da broj oboljelih pada, zbog čega je Njemačka skinula upozorenje za ovu zemlju još u srpnju, ali da je još uvijek "razmjerno visok". Norvešku, Finsku i Island pregled opisuje isključivo kao zemlje koje jako paze da strogo kontroliraju one koji im dolaze u goste.

Irska: Prvo idete u karantenu na dva tjedna

Za Irsku se ističe da je putnicima iz Njemačke propisana karantena od dva tjedna po dolasku. Nakon karantene, gosti su slobodni ići kamo god žele, ali uz masku u svim zatvorenim prostorima i uz napomenu da su – hotelski barovi i većina pubova zatvoreni.

Turska: Turizam je slomljen

Tursku ovaj pregled navodi kao zemlju koju je inače posjećivalo po pet milijuna Nijemaca po sezoni.
Berlin je, međutim, rizičnim područjima proglasio Antaliju, Izmir, Ajdin i Muglu, a upozorenje je propisano bilo i za Istanbul i Ankaru. Po povratku, Nijemci moraju u svojoj zemlji pokazati negativan covid-test, ne stariji od samo 48 sati. Navodi se da je turizam u Turskoj "izrazito slomljen zbog pandemije", odnosno da je ove sezone u toj zemlji bilo 96 posto turista manje nego prethodne. U NJEMAČKOJ USKORO POČINJU JESENSKI PRAZNICI; 

U NJEMAČKOJ USKORO POČINJU JESENSKI PRAZNICI;

Dobili su preporuke u koje zemlje putovati. Zanimljivo, Hrvatska nije 'otpisana'

<para>
Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kazao je za televiziju N1 kako predstavnici te udruge trenutačno obavljaju konzultacije s bosanskohercegovačkim odvjetnicima, u koje će idućeg tjedna uključiti i odvjetnike iz Hrvatske.</para>
<para>"U Hrvatskoj idućeg tjedna imamo zakazane sastanke s odvjetničkim timovima i želimo razgovarati o tim aktivnostima", kazao je Mešković dodavši kako će konačnu odluku o tome kada i kako će eventualno podnijeti tužbe donijeti nakon što saslušaju procjene pravnih stručnjaka.
</para>
<heading2>Tužba države</heading2>
<para>
Istaknuo je kako su u Savezu logoraša BiH sigurni samo u to da neće poslušati preporuku što ju im je u utorak dao predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović pozvavši sve bivše zatočenike da za svoje patnje traže odštetu od države BiH. "Ono što je sigurno točno je da nećemo tužiti državu BiH", kazao je Mešković.</para>
<para>"Javno pozivam sve logoraše u BiH, bez obzira u čijem logoru su bili, da tuže BiH jer sve što se događalo u BiH je ugrađeno u BiH koju prepoznajemo kao daytonsku BiH. To se odnosi na sve logoraše Bošnjake, na sve logoraše Hrvate i na sve logoraše Srbe. BiH treba pronaći način kako pomoći tim ljudima", kazao je Čović u utorak u Mostaru nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
</para>
<heading2>Tužbe i iz Republike Srpske</heading2>
<para>
Slično Meškoviću razmišljaju i u Savezu logoraša Republike Srpske. Predsjednik te udruge Branislav Dukić kazao je entitetskoj novinskoj agenciji Srna kako oni planiraju tužiti Hrvatsku te, kako je kazao, Herceg-Bosnu.</para>
<para>Izbrojao je kako je u Hrvatskoj i na području nekadašnje Herceg-Bosne postojalo ukupno 269 logora u kojima su, kako tvrdi, tijekom rata bili zatočeni Srbi.</para>
<para>Dukić je iznio podatak kako je kroz takve logore prošlo oko sedam tisuća Srba.</para>
<para>Od vlade RS iz Dukićeve udruge traže da im osigura deset odvjetnika koji bi kao tim pripremili zajedničku tužbu, no još nisu sigurni pred kojim bi sudom to mogli učiniti.</para>

'Tužit ćemo Hrvatku za naknadu nematerijalne štete' 

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kazao je za televiziju N1 kako predstavnici te udruge trenutačno obavljaju konzultacije s bosanskohercegovačkim odvjetnicima, u koje će idućeg tjedna uključiti i odvjetnike iz Hrvatske.
"U Hrvatskoj idućeg tjedna imamo zakazane sastanke s odvjetničkim timovima i želimo razgovarati o tim aktivnostima", kazao je Mešković dodavši kako će konačnu odluku o tome kada i kako će eventualno podnijeti tužbe donijeti nakon što saslušaju procjene pravnih stručnjaka.

Tužba države

Istaknuo je kako su u Savezu logoraša BiH sigurni samo u to da neće poslušati preporuku što ju im je u utorak dao predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović pozvavši sve bivše zatočenike da za svoje patnje traže odštetu od države BiH. "Ono što je sigurno točno je da nećemo tužiti državu BiH", kazao je Mešković.
"Javno pozivam sve logoraše u BiH, bez obzira u čijem logoru su bili, da tuže BiH jer sve što se događalo u BiH je ugrađeno u BiH koju prepoznajemo kao daytonsku BiH. To se odnosi na sve logoraše Bošnjake, na sve logoraše Hrvate i na sve logoraše Srbe. BiH treba pronaći način kako pomoći tim ljudima", kazao je Čović u utorak u Mostaru nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Tužbe i iz Republike Srpske

Slično Meškoviću razmišljaju i u Savezu logoraša Republike Srpske. Predsjednik te udruge Branislav Dukić kazao je entitetskoj novinskoj agenciji Srna kako oni planiraju tužiti Hrvatsku te, kako je kazao, Herceg-Bosnu.
Izbrojao je kako je u Hrvatskoj i na području nekadašnje Herceg-Bosne postojalo ukupno 269 logora  u kojima su, kako tvrdi, tijekom rata bili zatočeni Srbi.
Dukić je iznio podatak kako je kroz takve logore prošlo oko sedam tisuća Srba.
Od vlade RS iz Dukićeve udruge traže da im osigura deset odvjetnika koji bi kao tim pripremili zajedničku tužbu, no još nisu sigurni pred kojim bi sudom to mogli učiniti. ZATOČENICI LOGORA IZ BiH SPREMAJU TUŽBE: 

ZATOČENICI LOGORA IZ BiH SPREMAJU TUŽBE:

'Tužit ćemo Hrvatku za naknadu nematerijalne štete'

<para>Na proljeće nas očekuje rast trošarina na cigarete do ciljane razine od 77 eura na 1.000 cigareta. </para>
<heading2>Kutija cigareta skuplja za pet kuna</heading2>
<para>
 U praksi će to značiti poskupljenje kutije cigareta do pet kuna, što znači da prosječnog pušača, koji dnevno popuši jednu kutiju cigareta, očekuje dodatni mjesečni trošak od oko 150 kuna, odnosno 1.800 kuna godišnje. Uz sadašnje cijene spomenuti profil pušača kroz godinu bi izdvojio 8.395 kuna, piše <emphasis>Glas Slavonije.</emphasis>
</para>
<para>Trenutno najveći broj pušača u Hrvatskoj još uvijek puši filtar cigarete poznatog domaćeg brenda po cijeni od 23 kune za kutiju, te tjedno za cigarete izdvaja 161 kunu. Predviđenim poskupljenjem do kraja godine taj bi se tjedni trošak mogao povećati na 196 kuna.</para>
<heading2>Još će se više aktivirati crno tržište</heading2>
<para>
Oni koji su prešli na kupnju duhana tjedno na svoju lošu naviku sada troše oko 75 kuna. Njih će poskupljenje stajati dodatnih 10 kuna tjedno. Duhan se, nije tajna, kupuje i ilegalno na tržnicama i cijena mu je 60 kuna za 400 grama, a valja očekivati je da će rast cijena još snažnije aktivirati crno tržište cigareta i duhana. </para>
<para>Iz Vlade sva daljnja poskupljenja duhanskih proizvoda pravdaju usklađivanjem sa standardima u EU, ali i kampanjom Ministarstva zdravlja za prevenciju bolesti prouzročenih pušenjem koje skupo stoje državu. No, iako je svima jasno da iza rasta trošarina zapravo stoji krpanje proračunskog deficita, ostaje činjenica da su Hrvati već tradicionalno među vodećim pušačkim nacijama. </para>
<para>http://www.glas-slavonije.hr/227957/1/Zadnji-luksuz-Godisnje-za-cigarete-1800-kuna-vise</para>

Loša navika drastično poskupljuje, godišnje će vas koštati 1.800 kn više Dodatni udar na ionako već tanki kućni budžet u 2014. godini bit će i poskupljenje cigareta, koje su za mnoge Hrvate posljednji luksuz kojeg se teško odriču.  
Na proljeće nas očekuje rast trošarina na cigarete do ciljane razine od 77 eura na 1.000 cigareta. 
Kutija cigareta skuplja za pet kuna

 U praksi će to značiti poskupljenje kutije cigareta do pet kuna, što znači da prosječnog pušača, koji dnevno popuši jednu kutiju cigareta, očekuje dodatni mjesečni trošak od oko 150 kuna, odnosno 1.800 kuna godišnje. Uz sadašnje cijene spomenuti profil pušača kroz godinu bi izdvojio 8.395 kuna, piše Glas Slavonije.

Trenutno najveći broj pušača u Hrvatskoj još uvijek puši filtar cigarete poznatog domaćeg brenda po cijeni od 23 kune za kutiju, te tjedno za cigarete izdvaja 161 kunu. Predviđenim poskupljenjem do kraja godine taj bi se tjedni trošak mogao povećati na 196 kuna.
Još će se više aktivirati crno tržište

Oni koji su prešli na kupnju duhana tjedno na svoju lošu naviku sada troše oko 75 kuna. Njih će poskupljenje stajati dodatnih 10 kuna tjedno. Duhan se, nije tajna, kupuje i ilegalno na tržnicama i cijena mu je 60 kuna za 400 grama, a valja očekivati je da će rast cijena još snažnije aktivirati crno tržište cigareta i duhana. 
Iz Vlade sva daljnja poskupljenja duhanskih proizvoda pravdaju usklađivanjem sa standardima u EU, ali i kampanjom Ministarstva zdravlja za prevenciju bolesti prouzročenih pušenjem koje skupo stoje državu. No, iako je svima jasno da iza rasta trošarina zapravo stoji krpanje proračunskog deficita, ostaje činjenica da su Hrvati već tradicionalno među vodećim pušačkim nacijama. 
http://www.glas-slavonije.hr/227957/1/Zadnji-luksuz-Godisnje-za-cigarete-1800-kuna-vise 

Loša navika drastično poskupljuje, godišnje će vas koštati 1.800 kn više

Postroll

Preroll

'ZBOG HRVATSKE I KIŠOBRANA SAM ZAVRŠIO KOD PSIHOLOGA': Slavni trener progovorio traumama nastalim nakon utakmice s Vatrenima

<para>Croatia's Ognjen Vukojevic (L), Mladen Petric (2ndL) and Luka Modric (R) celebrate after teammate Ivan Rakitic (2ndR) scores against Andora during their World Cup 2010 qualifying football match in Zagreb on October 15, 2008.,Image: 27627633, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no</para>

profimedia-0027627633

<para>England football team manager Steve McLaren (C) attends a team training session at London Colney in north London, 14 November 2007. England will play a friendly match against Austria 16 November before challenging Croatia in a Euro 2008 qualifying match at Wembley 21 November.,Image: 23330730, License: Rights-managed, Restrictions: DV, Model Release: no</para>

profimedia-0023330730

Nogomet

Članak

Sportski.net

U NJEMAČKOJ USKORO POČINJU JESENSKI PRAZNICI; Dobili su preporuke u koje zemlje putovati. Zanimljivo, Hrvatska nije 'otpisana'

<para>07.06.2015., Plitvicka jezera - Mnogobrojni turisti uzivaju u ljepotama Nacionalnog parka Plitvicka jezera.
Photo: Borna Filic/PIXSELL</para>

#hrvatka

Slavni trener progovorio traumama nastalim nakon utakmice s Vatrenima

Slavni trener progovorio traumama nastalim nakon utakmice s Vatrenima

Dobili su preporuke u koje zemlje putovati. Zanimljivo, Hrvatska nije 'otpisana'

Dobili su preporuke u koje zemlje putovati. Zanimljivo, Hrvatska nije 'otpisana'

'Tužit ćemo Hrvatku za naknadu nematerijalne štete'

'Tužit ćemo Hrvatku za naknadu nematerijalne štete'

Loša navika drastično poskupljuje, godišnje će vas koštati 1.800 kn više

Loša navika drastično poskupljuje, godišnje će vas koštati 1.800 kn više