Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Smjena na vrhu prognozira se vec desetak godina. Sada, kada se dogodila, neobicno je da ovaj epohalni dogadaj nije privukao vecu pozornost svjetskih medija.</para>
<para>MMF je svoj izvjestaj objavio u listopadu, a mediji su ga zabiljezili tek mjesec dana kasnije. Ili je to mozda zato sto su najvece svjetske medijske kuce u americkom vlasnistvu? Zanimljivo je i da je u kineskim medijima ova vijest jedva spomenuta. Razlog je vjerojatno sto kineski politicki vrh zna da prvo mjesto nije samo cast, nego i odgovornost.</para>
<heading2>Privremena utjeha</heading2>
<para>
Amerikancima privremena utjeha moze biti sto se ovaj MMF-ov izracun bruto drustvenog proizvoda (BDP) temelji na tzv. paritetnoj kupovnoj moci (PPP – Purchasing Power Parity), a ne na apsolutnom iznosu. U apsolutnom iznosu americki BDP je jos uvijek 50% veci od kineskoga.</para>
<heading2>Izracun po PPP-u</heading2>
<para>
Mnogi ekonomisti upozoravaju da oslanjanje na tecajnu listu, kao temelj za izracun BDP-a, vodi u krivom smjeru kada se usporeduju zemlje s razlicitim standardom zivota. Roba i usluge kojima se prekogranicno ne trguje kao sto su, na primjer, zdravstvene usluge, maloprodaja, gradevinarstvo ili frizerske usluge, gotovo su redovito jeftinije u siromasnijim zemljama, jer je ondje niza cijena rada. Izracun zivotnog standarda samo na temelju tecajne liste moze podcijeniti koristi koje gradani u siromasnijim zemljama imaju od jeftinijih roba i usluga.</para>
<para>MMF je zato svoj izracun BDP-a odlucio temeljiti na PPP-u i to iz dva razloga. Kineski juan tek je 2013. postao djelomicno konvertibilan, a i tada pod strogim nadzorom politickih vlasti. Drugim rijecima, jednostavno usporedivanje cijena u juanima i dolarima usporedivanje je krusaka i jabuka. Naime zbog politicke kontrole deviznog tecaja juana, uopce se ne moze izracunati trzisni odnos juana i dolara.</para>
<heading2>10 kineskih milijardi dolara za regiju</heading2>
<para>
U Srbiju ce u ponedjeljak, dan uoci pocetka summita s sefovima vlada i izaslanstvima 16 drzava sredisnje i istocne Europe (CEEC), doputovati kineski premijer Li Keqiang, a u zracnoj luci Nikola Tesla docekat ce ga srbijanski premijer Aleksandar Vucic.
.
Kineski premijer je uoci summita za beogradski list <emphasis>Politika</emphasis> izjavio da za suradnju Kine i zemalja sredisnje i istocne Europe godisnji sastanak sefova vlada "predstavlja najveci pokretacki motor i najpouzdaniju potporu".</para>
<para>On je naglasio da je za potporu tvrtkama iz regije predvidena kreditna linija od 10 milijardi dolara, izrazivsi ocekivanje da ce trgovina izmedu Kine i ovog dijela Europe do kraja ove godine po prvi put premasiti 60 milijardi dolara.</para>

Nakon 142 godine s trona svrgnuli SAD i postali najjaci na svijetu Nakon sto je 1872. pretekla Veliku Britaniju, Amerika je cak 142 godine bila najveca svjetska gospodarska sila. Ali i tome je dosao kraj. 
Smjena na vrhu prognozira se vec desetak godina. Sada, kada se dogodila, neobicno je da ovaj epohalni dogadaj nije privukao vecu pozornost svjetskih medija.
MMF je svoj izvjestaj objavio u listopadu, a mediji su ga zabiljezili tek mjesec dana kasnije. Ili je to mozda zato sto su najvece svjetske medijske kuce u americkom vlasnistvu? Zanimljivo je i da je u kineskim medijima ova vijest jedva spomenuta. Razlog je vjerojatno sto kineski politicki vrh zna da prvo mjesto nije samo cast, nego i odgovornost.
Privremena utjeha

Amerikancima privremena utjeha moze biti sto se ovaj MMF-ov izracun bruto drustvenog proizvoda (BDP) temelji na tzv. paritetnoj kupovnoj moci (PPP – Purchasing Power Parity), a ne na apsolutnom iznosu. U apsolutnom iznosu americki BDP je jos uvijek 50% veci od kineskoga.
Izracun po PPP-u

Mnogi ekonomisti upozoravaju da oslanjanje na tecajnu listu, kao temelj za izracun BDP-a, vodi u krivom smjeru kada se usporeduju zemlje s razlicitim standardom zivota. Roba i usluge kojima se prekogranicno ne trguje kao sto su, na primjer, zdravstvene usluge, maloprodaja, gradevinarstvo ili frizerske usluge, gotovo su redovito jeftinije u siromasnijim zemljama, jer je ondje niza cijena rada. Izracun zivotnog standarda samo na temelju tecajne liste moze podcijeniti koristi koje gradani u siromasnijim zemljama imaju od jeftinijih roba i usluga.
MMF je zato svoj izracun BDP-a odlucio temeljiti na PPP-u i to iz dva razloga. Kineski juan tek je 2013. postao djelomicno konvertibilan, a i tada pod strogim nadzorom politickih vlasti. Drugim rijecima, jednostavno usporedivanje cijena u juanima i dolarima usporedivanje je krusaka i jabuka. Naime zbog politicke kontrole deviznog tecaja juana, uopce se ne moze izracunati trzisni odnos juana i dolara.
10 kineskih milijardi dolara za regiju

U Srbiju ce u ponedjeljak, dan uoci pocetka summita s sefovima vlada i izaslanstvima 16 drzava sredisnje i istocne Europe (CEEC), doputovati kineski premijer Li Keqiang, a u zracnoj luci Nikola Tesla docekat ce ga srbijanski premijer Aleksandar Vucic.
.
Kineski premijer je uoci summita za beogradski list Politika izjavio da za suradnju Kine i zemalja sredisnje i istocne Europe godisnji sastanak sefova vlada "predstavlja najveci pokretacki motor i najpouzdaniju potporu".
On je naglasio da je za potporu tvrtkama iz regije predvidena kreditna linija od 10 milijardi dolara, izrazivsi ocekivanje da ce trgovina izmedu Kine i ovog dijela Europe do kraja ove godine po prvi put premasiti 60 milijardi dolara. 

Nakon 142 godine s trona svrgnuli SAD i postali najjaci na svijetu

<para>"Osoba koja vodi neko poduzeće mora biti stručno osposobljena za ovaj rad. No, jedan šef će tek tada postati dobar rukovoditelj ako će iza sebe imati izuzetno dobar tim. U tom smislu, on bi trebao imati smisla za povezivanje različitih osoba u svom poduzeću i njihovoj motivaciji", kaže Gudrun Happich koja već 20 godina savjetuje rukovodioce velikih poduzeća.</para>
<para>S njom se slaže i Jörg Menno Harms, predsjednik kontrolnog vijeće velike tvrtke Hewlett Packard u Njemačkoj.</para>
<para>"Kao šef moram biti u stanju izgraditi jednu kulturu poduzetništva u kojoj se suradnici dobro osjećaju, gdje im rad pričinjava zadovoljstvo, gdje se svojevoljno angažiraju i gdje istodobno vlada atmosfera poštovanja i povjerenja", kaže Harms za <ulink url="http://www.dw.de/njema%C4%8Dka-zemlja-u-kojoj-nitko-ne-%C5%BEeli-biti-%C5%A1ef/a-17153975">Deutsche Welle</ulink>. No, upravo s time, kako se čini, mnogi šefovi imaju problema.</para>
<heading2>Manjak vremena za razmišljanje </heading2>
<para>
Naime, prema istraživanju Instituta njemačkog gospodarstva, tek 69 posto njemačkih zaposlenika navodi kako osjećaju podršku svog šefa. U drugim EU zemljama ovaj je postotak znatno viši i iznosi u prosjeku oko 81 posto. U čemu je problem? Nije li njemačkim čelnim osobama poduzeća i koncerna poznata činjenica da dobra ili visoka motivacija radnika povećava dobit i radni učinak?</para>
<para>"Većini šefova diljem svijeta pa tako i onima u Njemačkoj je to naravno dobro poznato. No, sprovesti to u djelo je već mnogo teže i prema mom iskustvu, situacija se pogoršava unazad zadnjih 40 godina", kaže Harms.</para>
<para>Dodaje da bi se ova situacija ukoliko se ništa ne promijeni mogla ubuduće još više pogoršati budući da je vrijeme u kojem živimo brzo i postaje sve brže.</para>
<heading2>Sve više kontrole</heading2>
<para>
Radni timovi postaju sve složeniji, ali i sam sustav poduzetništva kao takvog. Samim time, osobama na vodećim pozicijama ukoliko žele svoje poduzeće dobro i kvalitetno voditi zapravo ne preostaje drugo već da vrijeme kojeg ionako imaju sve manje na raspolaganju iskoriste što bolje. To znači, kako kažu stručnjaci – delegiranje posla na druge, povjerenje u rad svojih suradnika, više slobode umjesto stalne kontrole.</para>
<para>"No, primjećuje se upravo suprotna pojava. Poduzeća se vraćaju u kameno doba…Šefovi sve više primaju naredbe 'odozgora' koje nemaju uvijek velikog smisla. To posebno pogađa osobe na drugoj ili najnižoj vodećoj razini. Oni moraju samo vršiti ono što im se naredi, ne prepušta im se gotovo nikakva odgovornost kao niti kreativnost da sami nešto izvedu ili riješe. To vodi ka tehnokraciji i ovakav razvoj nipošto nije pozitivan. Svemu tome treba dodati i stalni osjećaj manjka vremena koji dovodi do depresije ili do burn-out-a", kaže Gudrun Happich.</para>
<heading2>Mladi ne žele šefovska mjesta </heading2>
<para>
"Mlade generacije na ovakav način više ne žele voditi poduzeća. Uskoro će u Njemačkoj biti manjak osoba koje su spremne doći na ove položaje. Problem pri tome nije samo demografske prirode već upravo u tome da mladi žele više slobode, vremena za sebe, slobodno vrijeme i obitelj. Hitno nam je potrebna promjena!", upozorava Harms.</para>

Europska gospodarska sila ima problem - nitko ne želi biti šef Ukoliko se ništa ne promjeni, u Njemačkoj uskoro više nitko neće željeti postati šef, odnosno, voditi neko poduzeće. 
"Osoba koja vodi neko poduzeće mora biti stručno osposobljena za ovaj rad. No, jedan šef će tek tada postati dobar rukovoditelj ako će iza sebe imati izuzetno dobar tim. U tom smislu, on bi trebao imati smisla za povezivanje različitih osoba u svom poduzeću i njihovoj motivaciji", kaže Gudrun Happich  koja već 20 godina savjetuje rukovodioce velikih poduzeća.
S njom se slaže i Jörg Menno Harms, predsjednik kontrolnog vijeće velike tvrtke Hewlett Packard u Njemačkoj.
"Kao šef moram biti u stanju izgraditi jednu kulturu poduzetništva u kojoj se suradnici dobro osjećaju, gdje im rad pričinjava zadovoljstvo, gdje se svojevoljno angažiraju i gdje istodobno vlada atmosfera poštovanja i povjerenja", kaže Harms za Deutsche Welle. No, upravo s time, kako se čini, mnogi šefovi imaju problema.
Manjak vremena za razmišljanje 

Naime, prema istraživanju Instituta njemačkog gospodarstva, tek 69 posto njemačkih zaposlenika navodi kako osjećaju podršku svog šefa. U drugim EU zemljama ovaj je postotak znatno viši i iznosi u prosjeku oko 81 posto. U čemu je problem? Nije li njemačkim čelnim osobama poduzeća i koncerna poznata činjenica da dobra ili visoka motivacija radnika povećava dobit i radni učinak?
"Većini šefova diljem svijeta pa tako i onima u Njemačkoj je to naravno dobro poznato. No, sprovesti to u djelo je već mnogo teže i prema mom iskustvu, situacija se pogoršava unazad zadnjih 40 godina", kaže Harms.
Dodaje da bi se ova situacija ukoliko se ništa ne promijeni mogla ubuduće još više pogoršati budući da je vrijeme u kojem živimo brzo i postaje sve brže.
Sve više kontrole

Radni timovi postaju sve složeniji, ali i sam sustav poduzetništva kao takvog. Samim time, osobama na vodećim pozicijama ukoliko žele svoje poduzeće dobro i kvalitetno voditi zapravo ne preostaje drugo već da vrijeme kojeg ionako imaju sve manje na raspolaganju iskoriste što bolje. To znači, kako kažu stručnjaci – delegiranje posla na druge, povjerenje u rad svojih suradnika, više slobode umjesto stalne kontrole.
"No, primjećuje se upravo suprotna pojava. Poduzeća se vraćaju u kameno doba…Šefovi sve više primaju naredbe 'odozgora' koje nemaju uvijek velikog smisla. To posebno pogađa osobe na drugoj ili najnižoj vodećoj razini. Oni moraju samo vršiti ono što im se naredi, ne prepušta im se gotovo nikakva odgovornost kao niti kreativnost da sami nešto izvedu ili riješe. To vodi ka tehnokraciji i ovakav razvoj nipošto nije pozitivan. Svemu tome treba dodati i stalni osjećaj manjka vremena koji dovodi do depresije ili do burn-out-a", kaže Gudrun Happich.
Mladi ne žele šefovska mjesta 

"Mlade generacije na ovakav način više ne žele voditi poduzeća. Uskoro će u Njemačkoj biti manjak osoba koje su spremne doći na ove položaje. Problem pri tome nije samo demografske prirode već upravo u tome da mladi žele više slobode, vremena za sebe, slobodno vrijeme i obitelj. Hitno nam je potrebna promjena!", upozorava Harms. 

#gospodarska sila

Nakon 142 godine s trona svrgnuli SAD i postali najjaci na svijetu

Nakon 142 godine s trona svrgnuli SAD i postali najjaci na svijetu

Europska gospodarska sila ima problem - nitko ne želi biti šef

Europska gospodarska sila ima problem - nitko ne želi biti šef