Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para>Od 2. travnja zahtjeve za oprost duga moći će podnositi i građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca do podnošenja zahtjeva ne prelaze 2.500 kuna za samca, tj. 1.250 kuna po članu kućanstva.</para>
<para>Sporazum je postignut sa šest banaka (Erste, Hypo, PBZ, Raiffeisenbank, Sociele Generale i Zaba), tri teleoperatera (HT, Tele 2 i VIP), državnim poduzećima kao što su HRT, Hrvatska pošta i HEP, te četiri velika grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split).</para>
<para>Zahtjev za otpis duga do 30. lipnja</para>
<para>Ministrica socijalne politike i mladih <strong>Milanka Opačić</strong> pozvala je s konferencije za novinare i ostale vjerovnike da se priključe sporazumu do 31. svibnja, a građani mogu podnijeti zahtjeve za otpis dugova do 30. lipnja.</para>
<para>Zahtjev za otpis duga mogu podnijeti samo građani čiji je račun, prema podacima Fine, blokiran dulje od 360 dana, i to do 30. rujna prošle godine, a dužni su kumulirano prema svim vjerovnicima do 35.000 kuna. Riječ je o jednokratnoj mjeri, ističe ministrica Opačić.</para>
<heading2>Jednima otpis dugova, jednima odgoda ovrhe</heading2>
<para>
Teleoperateri će, prema sporazumu, otpisati dugove prema korisnicima naknade iz sustava socijalne skrbi (kriterij A), dok će dužnicima čija su mjesečna primanja do 2.500 kuna (kriterij B) odgoditi ovrhu na godinu dana.</para>
<para>Dužnici iz kriterija B ne smiju imati u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive, kao ni neku drugu imovinu niti oročena sredstva.</para>
<para>Od ukupnog iznosa dozvoljenog duga najviše 25.000 kuna može se odnositi na dugove trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojima je država osnivač ili su od strateškog i posebnog interesa države, a najviše 10.000 kuna može se odnositi na dugove bankama i teleoperaterima.</para>
<heading2>Procedura podnošenja zahtjeva</heading2>
<para>
Da bi podnijeli zahtjev za oprost duga, dužnici iz kategorije A prvo trebaju u poslovnicama Fine ili na njenim internetskim stranicama provjeriti zadovoljavaju li kriterije za otpis duga.</para>
<para>Ako su na popisu, trebaju zatražiti ispis pregleda duga u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb ili u FINA-i te podnijeti zahtjev koji mogu naći na internetskim stranicama ministarstava i Vlade, te u poslovnicama Fine i centrima za socijalnu skrb.</para>
<para>Uz zahtjev i ispis pregleda duga trebaju imati i potvrdu o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Tu dokumentaciju trebaju dostaviti vjerovnicima, a popunjavaju onoliko zahtjeva koliko imaju vjerovnika.</para>
<para>Vjerovnik obrađuje zahtjev i obavještava FINA-u o odluci koja mora biti u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva. Dužnik svoj status može provjeriti na internetskim stranicama u svakom trenutku uz odgovarajuću pristupnu lozinku.</para>
<para>Dužnici iz kategorije B trebaju dostaviti i potvrdu nadležnog općinskog suda o vlasništvu nekretnina, a dokumentaciju dostavljaju vjerovnicima nakon što ovlašteni centar za socijalnu skrb u roku 15 dana utvrdi da ispunjavaju kriterije za tu kategoriju.</para>
<para>Vjerovnik odlučuje o otpisu duga u roku 15 dana</para>
<para>Vjerovnik po primitku zahtjeva također u roku 15 dana odlučuje o odobravanju zahtjeva, odnosno otpisu duga ili odgodi ovrhe. Ako za vrijeme odgode ovrhe dužnik podmiri svoj dug, otpisat će mu se zatezne kamate.</para>
<para>Prema sporazumu, uspostavlja se i Registar otpisa duga koji je jedinstvena eletronička baza podataka o podnositeljima zahtjeva, a vodi ga Fina.</para>
<para>Dužnik kojem je otpisan dug ostaje evidentiran u Registru tri godine od dana otpisa duga, odnosno godinu dana u slučaju odgode ovrhe.</para>
<para>Tijekom te tri godine dužnik koji je podnio zahtjev za otpis duga dužan je Fini prijaviti ako dođe u posjed imovine veće od 100.000 kuna, primjerice dobitkom u igrama na sreću, nasljeđivanjem ili darovanjem.</para>
<para>Vjerovnici koji su otpisali dug dužniku imaju mu pravo u tom razdoblju uskratiti uslugu, osim ako se ne radi o usluzi čije bi uskraćivanje dovelo u pitanje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.</para>
<para>Ukupan dug bez kamate 1,5 milijardi kuna</para>
<heading2>Brišu se iz registra dugova</heading2>
<para>
Po isteku rokova, podaci o podnositelju zahtjeva trajno se brišu iz Registra otpisa dugova.</para>
<para>Ukupan dug građana dužnih do 35.000 kuna prema svim vjerovnicima i blokiranih 360 dana, na dan 30. rujna 2014. godine, iznosio je nešto manje od 1,5 milijardi kuna, u što su uključeni glavnica i troškovi, a nije uključena kamata koja iznosi 712,1 milijun kuna.</para>
<para>Od tih 1,5 milijardi kuna ukupni dug građana dužnih do 10.000 kuna iznosi 210,5 milijuna kuna, u što nije uključena kamata koja iznosi 113,4 milijuna kuna.</para>

Ukoliko želite otpis duga, evo što morate učiniti... Od 2. veljače primatelji novčanih naknada iz sustava socijalne skrbi moći će podnositi zahtjeve za otpis dugova koji kumulativno prema svim vjerovnicima ne prelaze 35. 
Od 2. travnja zahtjeve za oprost duga moći će podnositi i građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca do podnošenja zahtjeva ne prelaze 2.500 kuna za samca, tj. 1.250 kuna po članu kućanstva.
Sporazum je postignut sa šest banaka (Erste, Hypo, PBZ, Raiffeisenbank, Sociele Generale i Zaba), tri teleoperatera (HT, Tele 2 i VIP), državnim poduzećima kao što su HRT, Hrvatska pošta i HEP, te četiri velika grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split).
Zahtjev za otpis duga do 30. lipnja
Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić pozvala je s konferencije za novinare i ostale vjerovnike da se priključe sporazumu do 31. svibnja, a građani mogu podnijeti zahtjeve za otpis dugova do 30. lipnja.
Zahtjev za otpis duga mogu podnijeti samo građani čiji je račun, prema podacima Fine, blokiran dulje od 360 dana, i to do 30. rujna prošle godine, a dužni su kumulirano prema svim vjerovnicima do 35.000 kuna. Riječ je o jednokratnoj mjeri, ističe ministrica Opačić.
Jednima otpis dugova, jednima odgoda ovrhe

Teleoperateri će, prema sporazumu, otpisati dugove prema korisnicima naknade iz sustava socijalne skrbi (kriterij A), dok će dužnicima čija su mjesečna primanja do 2.500 kuna (kriterij B) odgoditi ovrhu na godinu dana.
Dužnici iz kriterija B ne smiju imati u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive, kao ni neku drugu imovinu niti oročena sredstva.
Od ukupnog iznosa dozvoljenog duga najviše 25.000 kuna može se odnositi na dugove trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojima je država osnivač ili su od strateškog i posebnog interesa države, a najviše 10.000 kuna može se odnositi na dugove bankama i teleoperaterima.
Procedura podnošenja zahtjeva

Da bi podnijeli zahtjev za oprost duga, dužnici iz kategorije A prvo trebaju u poslovnicama Fine ili na njenim internetskim stranicama provjeriti zadovoljavaju li kriterije za otpis duga.
Ako su na popisu, trebaju zatražiti ispis pregleda duga u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb ili u FINA-i te podnijeti zahtjev koji mogu naći na internetskim stranicama ministarstava i Vlade, te u poslovnicama Fine i centrima za socijalnu skrb.
Uz zahtjev i ispis pregleda duga trebaju imati i potvrdu o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Tu dokumentaciju trebaju dostaviti vjerovnicima, a popunjavaju onoliko zahtjeva koliko imaju vjerovnika.
Vjerovnik obrađuje zahtjev i obavještava FINA-u o odluci koja mora biti u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva. Dužnik svoj status može provjeriti na internetskim stranicama u svakom trenutku uz odgovarajuću pristupnu lozinku.
Dužnici iz kategorije B trebaju dostaviti i potvrdu nadležnog općinskog suda o vlasništvu nekretnina, a dokumentaciju dostavljaju vjerovnicima nakon što ovlašteni centar za socijalnu skrb u roku 15 dana utvrdi da ispunjavaju kriterije za tu kategoriju.
Vjerovnik odlučuje o otpisu duga u roku 15 dana
Vjerovnik po primitku zahtjeva također u roku 15 dana odlučuje o odobravanju zahtjeva, odnosno otpisu duga ili odgodi ovrhe. Ako za vrijeme odgode ovrhe dužnik podmiri svoj dug, otpisat će mu se zatezne kamate.
Prema sporazumu, uspostavlja se i Registar otpisa duga koji je jedinstvena eletronička baza podataka o podnositeljima zahtjeva, a vodi ga Fina.
Dužnik kojem je otpisan dug ostaje evidentiran u Registru tri godine od dana otpisa duga, odnosno godinu dana u slučaju odgode ovrhe.
Tijekom te tri godine dužnik koji je podnio zahtjev za otpis duga dužan je Fini prijaviti ako dođe u posjed imovine veće od 100.000 kuna, primjerice dobitkom u igrama na sreću, nasljeđivanjem ili darovanjem.
Vjerovnici koji su otpisali dug dužniku imaju mu pravo u tom razdoblju uskratiti uslugu, osim ako se ne radi o usluzi čije bi uskraćivanje dovelo u pitanje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
Ukupan dug bez kamate 1,5 milijardi kuna
Brišu se iz registra dugova

Po isteku rokova, podaci o podnositelju zahtjeva trajno se brišu iz Registra otpisa dugova.
Ukupan dug građana dužnih do 35.000 kuna prema svim vjerovnicima i blokiranih 360 dana, na dan 30. rujna 2014. godine, iznosio je nešto manje od 1,5 milijardi kuna, u što su uključeni glavnica i troškovi, a nije uključena kamata koja iznosi 712,1 milijun kuna.
Od tih 1,5 milijardi kuna ukupni dug građana dužnih do 10.000 kuna iznosi 210,5 milijuna kuna, u što nije uključena kamata koja iznosi 113,4 milijuna kuna. 

Ukoliko želite otpis duga, evo što morate učiniti...


<para>Dok stečajevi i predstečajne nagodbe smanjuju broj blokiranih poduzetnika na trenutačnih 53 tisuće, kao i njihov dug, te su poslovni subjekti za 4,9 milijardi kuna oborili iznos svojih dugovanja od kraja lanjskog kolovoza do kraja istog ovogodišnjeg mjeseca, istodobno su građani svoju gomilu neplaćenih računa povećali za 7,3 milijarde kuna, piše <emphasis>
      <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/259833/Default.aspx">Slobodna Dalmacija</ulink>
   </emphasis>.</para>
<para>Nije da nisu plaćali sve one naloge koje su stizali u FINU - u tih je godinu dana s računa stanovništva naplaćeno 12,5 milijardi kuna raznih dugovanja, a s računa poduzeća 11,4 milijarde kuna - nego na tim računima nedostaje dvostruko više novca nego je naplaćeno.</para>
<para>Samo u kolovozu dug građana porastao je za 172 milijuna kuna, dok je broj blokiranih građana smanjen za njih 3.333 u odnosu na kraj srpnja, pa ih je krajem kolovoza ukupno bilo blokiranih 313.830. Nažalost, na godišnjoj razini, broj blokiranih građana i dalje značajno raste, krajem kolovoza bilo ih je čak 42 tisuće više sa zaleđenim računima nego u isto vrijeme prošle godine.</para>

Zaleđeni računi tjeraju u očaj više od 310 tisuća građana Još samo malo, samo 1,66 milijardi kuna nedostaje do izjednačenja duga blokiranih građana i gospodarstva. 
Dok stečajevi i predstečajne nagodbe smanjuju broj blokiranih poduzetnika na trenutačnih 53 tisuće, kao i njihov dug, te su poslovni subjekti za 4,9 milijardi kuna oborili iznos svojih dugovanja od kraja lanjskog kolovoza do kraja istog ovogodišnjeg mjeseca, istodobno su građani svoju gomilu neplaćenih računa povećali za 7,3 milijarde kuna, piše 
      Slobodna Dalmacija
   .
Nije da nisu plaćali sve one naloge koje su stizali u FINU - u tih je godinu dana s računa stanovništva naplaćeno 12,5 milijardi kuna raznih dugovanja, a s računa poduzeća 11,4 milijarde kuna - nego na tim računima nedostaje dvostruko više novca nego je naplaćeno.
Samo u kolovozu dug građana porastao je za 172 milijuna kuna, dok je broj blokiranih građana smanjen za njih 3.333 u odnosu na kraj srpnja, pa ih je krajem kolovoza ukupno bilo blokiranih 313.830. Nažalost, na godišnjoj razini, broj blokiranih građana i dalje značajno raste, krajem kolovoza bilo ih je čak 42 tisuće više sa zaleđenim računima nego u isto vrijeme prošle godine. 

Zaleđeni računi tjeraju u očaj više od 310 tisuća građana


<para>Hrvatski građani, poduzeća, lokalna samouprava i država domaćim su bankama krajem svibnja ove godine dugovali gotovo 307 milijardi kuna i taj dug je za 13 milijardi kuna veći nego na kraju prošle godine, pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka. Navedenom dugu treba dodati i prošlotjedno zaduživanje države od oko šest milijardi kuna.</para>
<para>Od svih dužnika banke u šaci najviše drže građane čiji je dug krajem svibnja bio 128,3 milijarde kuna. To bi značilo da svi zaposleni u zemlji, koji imaju prosječnu plaću od 5.425 kuna mjesečno, moraju raditi sljedeća 22 mjeseca, odnosno gotovo dvije godine kako bi bankama vratili dug. To je rok samo u slučaju da ništa ne potroše i cijelu plaću proslijede bankama, piše <emphasis>
      <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatska-u-saci-banaka-Svaki-Hrvat-duzan-dvadeset-i-dvije-place">Novi list</ulink>
   </emphasis>.
   
Nakon građana najveći su dužnici poduzeća koja su krajem svibnja bankama dugovala gotovo 120 milijardi kuna, a slijedi država sa 56 milijardi kuna, u koje nije uračunat najnoviji dug od šest milijardi kuna. Država bi taj dug uspjela vratiti ako primjerice jedne godine ne bi isplatila mirovine i plaće svojim zaposlenima, a on odgovara i trogodišnjem proračunu zdravstva. </para>
<para>U odnosu na početak krize, koja se u hrvatskom gospodarstvu počela osjećati već sredinom 2008. godine, ukupan dug spomenutih sektora prema bankama narastao je za 63 milijarde kuna. Država je dug povećala gotovo dvostruko, odnosno za 28 milijardi kuna, a građani su svoje zaduženje od 120 milijardi kuna uvećali za dodatnih osam milijardi kuna.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201106300062006
arti-201107180153006
arti-201107260011006</para>

Bankama dugujemo 90 posto svega što napravimo Dug hrvatske države, poduzeća i građana domaćim bankama  doseže 90 posto svega što Hrvatska stvori u godinu dana. 
Hrvatski građani, poduzeća, lokalna samouprava i država domaćim su bankama krajem svibnja ove godine dugovali gotovo 307 milijardi kuna i taj dug je za 13 milijardi kuna veći nego na kraju prošle godine, pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka. Navedenom dugu treba dodati i prošlotjedno zaduživanje države od oko šest milijardi kuna.
Od svih dužnika banke u šaci najviše drže građane čiji je dug krajem svibnja bio 128,3 milijarde kuna. To bi značilo da svi zaposleni u zemlji, koji imaju prosječnu plaću od 5.425 kuna mjesečno, moraju raditi sljedeća 22 mjeseca, odnosno gotovo dvije godine kako bi bankama vratili dug. To je rok samo u slučaju da ništa ne potroše i cijelu plaću proslijede bankama, piše 
      Novi list
   .
   
Nakon građana najveći su dužnici poduzeća koja su krajem svibnja bankama dugovala gotovo 120 milijardi kuna, a slijedi država sa 56 milijardi kuna, u koje nije uračunat najnoviji dug od šest milijardi kuna. Država bi taj dug uspjela vratiti ako primjerice jedne godine ne bi isplatila mirovine i plaće svojim zaposlenima, a on odgovara i trogodišnjem proračunu zdravstva. 
U odnosu na početak krize, koja se u hrvatskom gospodarstvu počela osjećati već sredinom 2008. godine, ukupan dug spomenutih sektora prema bankama narastao je za 63 milijarde kuna. Država je dug povećala gotovo dvostruko, odnosno za 28 milijardi kuna, a građani su svoje zaduženje od 120 milijardi kuna uvećali za dodatnih osam milijardi kuna.
Vezani članci:
arti-201106300062006
arti-201107180153006
arti-201107260011006 

Bankama dugujemo 90 posto svega što napravimo


<para>Jednom Splićaninu, koji je za kabelsku televiziju dugovao 369 kuna stiglo je ovršno rješenje na 1.490 kuna. U odnosu na njega, sreću je imao jedan Zagrepčanin koji je dugovao 335 kuna, a ovrha je se popela na 605 kuna.</para>
<para>U namjeri da olakša poziciju vjerovnika i ubrza naplatu dugova država je prije nekoliko godina uvela u taj posao javne bilježnike i odvjetnike. Osim što su oni počeli zarađivati 'debele' naknade, pokazalo se da taj  potez nije postigao svrhu - nije rasteretio sudove od brojnih predmeta, ali nije pomogao ni komunalnim tvrtkama da što lakše naplate svoje račune.</para>
<para>"Velike komunalne tvrtke imaju pravnu službu koja može odraditi sve poslove vezane uz ovrhe, ali ne znam iz kojeg razloga one to prosljeđuju odvjetnicima i javnim bilježnicima", kaže za <emphasis>
      <ulink url="http://www.vecernji.hr/">Večernji list </ulink>
   </emphasis>
   <strong>Tomislav Lončar </strong> iz Udruge za zaštitu potrošača.</para>
<para>U toj udruzi često nailaze na situacija da građanin koji nije platio 80 kuna TV pristojbe dobije 500 kuna ovršnog troška. Što sve poskupljuje ovršni postupak, odnosno kako se cifra može udvostručiti, utrostručiti ili narasti još i više? </para>
<para>Primjerice, "jeftini" ovršni postupak za samo 335 kuna duga stoji dodatnih 222 kune i to 98 kuna javnobilježničke naknade, 36,90 kuna izdavanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti, 36,90 kuna troškova dostave te još 50 kuna za izradu ovršnog prijedloga. Kad se u sve uključi odvjetnik, cijena se penje za dodatnih 500 kuna.</para>
<para>"Često se ljudima dogodi da ne plate račun za jedan mjesec te ih umjesto obavijesti ili opomene šokira rješenje o ovrsi zbog kojeg dug naraste nekoliko puta. Prijedlog za ovrhu šablonski je posao, nema nikakvog razloga da ga veliki sustavi sami ne odrađuju", smatra Tomislav Lončar.</para>
<para>Da je ovrha sve više pokazuje podatak po kojem je podružnica zagrebačkog Holdinga Vodoopskrba i odvodnja, primjerice, samo u siječnju 2011. pokrenula 15.647 prijedloga za ovrhu zbog nepodmirenih potraživanja.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201103100383006
arti-201102270027006
arti-201102100120006
arti-201102250845006</para>

Zbog duga od 369 kn ovrha se popela na 1.490 kn?! Za neplaćeni račun često umjesto opomene stigne ovrha, čiji iznosi građane ostavljaju u šoku. Nije rijetkost da se za neplaćenih 80 kuna duga TV pristojbe dobije 500 kuna troška ovrhe. 
Jednom Splićaninu, koji je za kabelsku televiziju dugovao 369 kuna stiglo je ovršno rješenje na 1.490 kuna. U odnosu na njega, sreću je imao jedan Zagrepčanin koji je dugovao 335 kuna, a ovrha je se popela na 605 kuna.
U namjeri da olakša poziciju vjerovnika i ubrza naplatu dugova država je prije nekoliko godina uvela u taj posao javne bilježnike i odvjetnike. Osim što su oni počeli zarađivati 'debele' naknade, pokazalo se da taj  potez nije postigao svrhu - nije rasteretio sudove od brojnih predmeta, ali nije pomogao ni komunalnim tvrtkama da što lakše naplate svoje račune.
"Velike komunalne tvrtke imaju pravnu službu koja može odraditi sve poslove vezane uz ovrhe, ali ne znam iz kojeg razloga one to prosljeđuju odvjetnicima i javnim bilježnicima", kaže za 
      Večernji list 
   
   Tomislav Lončar  iz Udruge za zaštitu potrošača.
U toj udruzi često nailaze na situacija da građanin koji nije platio 80 kuna TV pristojbe dobije 500 kuna ovršnog troška. Što sve poskupljuje ovršni postupak, odnosno kako se cifra može udvostručiti, utrostručiti ili narasti još i više? 
Primjerice, "jeftini" ovršni postupak za samo 335 kuna duga stoji dodatnih 222 kune i to 98 kuna javnobilježničke naknade, 36,90 kuna izdavanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti, 36,90 kuna troškova dostave te još 50 kuna za izradu ovršnog prijedloga. Kad se u sve uključi odvjetnik, cijena se penje za dodatnih 500 kuna.
"Često se ljudima dogodi da ne plate račun za jedan mjesec te ih umjesto obavijesti ili opomene šokira rješenje o ovrsi zbog kojeg dug naraste nekoliko puta. Prijedlog za ovrhu šablonski je posao, nema nikakvog razloga da ga veliki sustavi sami ne odrađuju", smatra Tomislav Lončar.
Da je ovrha sve više pokazuje podatak po kojem je podružnica zagrebačkog Holdinga Vodoopskrba i odvodnja, primjerice, samo u siječnju 2011. pokrenula 15.647 prijedloga za ovrhu zbog nepodmirenih potraživanja.
Vezani članci:
arti-201103100383006
arti-201102270027006
arti-201102100120006
arti-201102250845006 

#dugovi gradana

Ukoliko želite otpis duga, evo što morate učiniti...

Ukoliko želite otpis duga, evo što morate učiniti...

Zaleđeni računi tjeraju u očaj više od 310 tisuća građana

Zaleđeni računi tjeraju u očaj više od 310 tisuća građana

Bankama dugujemo 90 posto svega što napravimo

Bankama dugujemo 90 posto svega što napravimo

Zbog duga od 369 kn ovrha se popela na 1.490 kn?!

Zbog duga od 369 kn ovrha se popela na 1.490 kn?!