Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
U Brdovcu kod Zaprešića oko 17 sati planulo je skladište u kojem se nalazila plastika.</para>
<para>U Ulici Matije Gupca, gdje se skladište nalazi, ali i u okolici, građani su morali zatvoriti svoje prozore. Čitateljica Net.hr-a poslala nam je nekoliko fotografija.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6539bcde-a696-11eb-ba78-0242ac130037" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Svi smo zatvorili prozore u sekundi, stup dima bio je jako visok. Bilo je crno poput čađe, ogavno", opisala nam je čitateljica te poručila da danas ipak neće ići u večernju šetnju.</para>
<para>Požar je, kaže, sada ugašen, no dim se dosta dugo uzdizao, a budući da je gorjela plastika, mještani su zabrinuti zbog potencijalne opasnosti u zraku. 'Tko zna što sad udišemo, užas...', dodala je.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6f4d29e0-b1c7-11eb-afc2-0242ac130051"/>

Gorjelo skladište puno plastike: 'Visok stup dima bio je crn poput čađe, ogavno! Tko zna što sad udišemo' Stanovnica Brdovca rekla nam je da je požar sada ugašen, no da se dim dugo uzdizao iznad naselja. 

U Brdovcu kod Zaprešića oko 17 sati planulo je skladište u kojem se nalazila plastika.
U Ulici Matije Gupca, gdje se skladište nalazi, ali i u okolici, građani su morali zatvoriti svoje prozore. Čitateljica Net.hr-a poslala nam je nekoliko fotografija.

   

"Svi smo zatvorili prozore u sekundi, stup dima bio je jako visok. Bilo je crno poput čađe, ogavno", opisala nam je čitateljica te poručila da danas ipak neće ići u večernju šetnju.
Požar je, kaže, sada ugašen, no dim se dosta dugo uzdizao, a budući da je gorjela plastika, mještani su zabrinuti zbog potencijalne opasnosti u zraku. 'Tko zna što sad udišemo, užas...', dodala je.

 POŽAR KOD ZAPREŠIĆA: 

POŽAR KOD ZAPREŠIĆA:

Gorjelo skladište puno plastike: 'Visok stup dima bio je crn poput čađe, ogavno! Tko zna što sad udišemo'

<para>
Brzo je shvatila što je uzrok. Prethodne večeri upalila je dvije mirisne svijeće. Grojele su oko 6 sati. Zgrabila je pakovanje u kojemu su kupljene kako bi pročitala što, zapravo, sadrže. Na pakovanju je, malim slovima, pisalo kako mirisne svijeće ne smiju goriti duže od tri sata. U protivnom se stvara opasna supstanca. Čađa.</para><para>Udisanje čađe može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Udisanje čestica čađe može uzrokovati respiratorne poteškoće. Bronhitis, astma, utječe i na rad srca.</para><para>Mirisne svijeće ne bi trebale dugo gorjeti, jer plamen u doticaju sa staklom stvara čađu. Lako je provjeriti kada je vrijeme da se ugasi. Čim se stvori crni sloj na čaši, vrijeme je da ju ugasite.</para><para/><para/>

Mama otkrila crni iscjedak u nosu bebe Meghan Budden pripremala se kako bi podojila svojeg malog sinčića. Ispuhala je svoj nos, a na maramici otkrila potpuno crni iscjedak.  
Brzo je shvatila što je uzrok. Prethodne večeri upalila je dvije mirisne svijeće. Grojele su oko 6 sati. Zgrabila je pakovanje u kojemu su kupljene kako bi pročitala što, zapravo, sadrže. Na pakovanju je, malim slovima, pisalo kako mirisne svijeće ne smiju goriti duže od tri sata. U protivnom se stvara opasna supstanca. Čađa.Udisanje čađe može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Udisanje čestica čađe može uzrokovati respiratorne poteškoće. Bronhitis, astma, utječe i na rad srca.Mirisne svijeće ne bi trebale dugo gorjeti, jer plamen u doticaju sa staklom stvara čađu. Lako je provjeriti kada je vrijeme da se ugasi. Čim se stvori crni sloj na čaši, vrijeme je da ju ugasite. OPASNE, A SIGURNO IH IMATE U KUĆI: 

OPASNE, A SIGURNO IH IMATE U KUĆI:

Mama otkrila crni iscjedak u nosu bebe

<para>
Čestice su nevidljive ljudskom oku i nastaju kada se istroše gume.</para>
<para>Istraživači su usporedili pluća mrtvih pušača koja su crna iznutra i efekte čađi na laboratorijskom mišu. Shvatili su da je ova akumulacija sitnih nanočestica čađe jednako opasna za naša pluća, jer su te čestice apsolutno nevidljive, a što su manje - to su otrovnije.</para>
<para>Ne samo što oštećuju pluća, već negativno utječu i na dio imunološkog sustava, što stvara oštećenja na genetskoj razini i kroničnu upalu pluća.</para>
<para>Čađa izaziva i pojavu emfizeme odnosno oštećenje pluća koje se manifestira putem nedostatka zraka i kratkih udisaja.</para>
<para>Zastrašuje i činjenica da, baš kao i kod crnih pluća pušača, ove nanočestice čađe se ne mogu ukloniti s pluća jednom kada do njih dođu.</para>
<para>Mondo/Magazin.hr</para>

Strašno je što istrošene autogume čine našim plućima Otkriveno je da nevidljivi zagađivač koji proizvode automobilske gume u velikoj mjeri oštećuje naša pluća. 

Čestice su nevidljive ljudskom oku i nastaju kada se istroše gume.
Istraživači su usporedili pluća mrtvih pušača koja su crna iznutra i efekte čađi na laboratorijskom mišu. Shvatili su da je ova akumulacija sitnih nanočestica čađe jednako opasna za naša pluća, jer su te čestice apsolutno nevidljive, a što su manje - to su otrovnije.
Ne samo što oštećuju pluća, već negativno utječu i na dio imunološkog sustava, što stvara oštećenja na genetskoj razini i kroničnu upalu pluća.
Čađa izaziva i pojavu emfizeme odnosno oštećenje pluća koje se manifestira putem nedostatka zraka i kratkih udisaja.
Zastrašuje i činjenica da, baš kao i kod crnih pluća pušača, ove nanočestice čađe se ne mogu ukloniti s pluća jednom kada do njih dođu.
Mondo/Magazin.hr NE ŠTETE SAMO PLINOVI: 

NE ŠTETE SAMO PLINOVI:

Strašno je što istrošene autogume čine našim plućima

<para>Predio Arktika znanstvenicima je posebno zanimljiv jer je tamo proces globalnog zatopljenja značajno ubrzana. U posljednjih 100 godina, površinska temperatura na Arktiku raste dva puta brže nego što je prosjek na Zemlji. </para>
<para>Nažalost, to ima veliki utjecaj na cijelu Zemlju te ubrzava proces globalnog zatopljenja. To je zbog toga što Arktik djeluje kao klimatizacijski uređaj Zemlje, zaključili su znanstvenica Patricia Quinn iz Nacionalnog zavoda za oceanografiju i atmosferu.</para>
<para>"Toplina ostalih dijelova planeta kreće se prema Arktiku pomoć zraka i oceanske vode te na taj način barem dio te topline isprava u svemir", rekla je Quinn.</para>
<para>Nadalje, snijeg i led na Arktiku djeluje kao gigantski reflektor koji šalje Sunčevu toplinu natrag u svemir. </para>
<para>Srećom, za razliku od ugljičnog dioksida koji se zadržava u atmosferi tijekom mnogih godina čađa se kratko zadržava u atmosferi. Znanstvenici su zamijetili da bi smanjenim emisijama čađe ovaj veliki uzročnik globalnog zatopljenja mogao biti brzo uklonjen. Čađu najčešće proizvode motori s unutarnjim izgaranjem kod automobila, zrakoplova i teretnih brodova kao i elektrane koje rade na fosilna goriva, spaljivanje šuma te korištenje peći na drvo i ugljen. </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201009160359006
arti-201101130100006
arti-201002220397006</para>

Što mijenja bijelu boju Arktika? Iako je ugljični dioksid najčešće spominjan kao zagađivač okoliša ipak tome najviše doprinosi takozvani 'crni ugljik' ili čađa. 
Predio Arktika znanstvenicima je posebno zanimljiv jer je tamo proces globalnog zatopljenja značajno ubrzana. U posljednjih 100 godina, površinska temperatura na Arktiku raste dva puta brže nego što je prosjek na Zemlji. 
Nažalost, to ima veliki utjecaj na cijelu Zemlju te ubrzava proces globalnog zatopljenja. To je zbog toga što Arktik djeluje kao klimatizacijski uređaj Zemlje, zaključili su znanstvenica Patricia Quinn iz Nacionalnog zavoda za oceanografiju i atmosferu.
"Toplina ostalih dijelova planeta kreće se prema Arktiku pomoć zraka i oceanske vode te na taj način barem dio te topline isprava u svemir", rekla je Quinn.
Nadalje, snijeg i led na Arktiku djeluje kao gigantski reflektor koji šalje Sunčevu toplinu natrag u svemir. 
Srećom, za razliku od ugljičnog dioksida koji se zadržava u atmosferi tijekom mnogih godina čađa se kratko zadržava u atmosferi. Znanstvenici su zamijetili da bi smanjenim emisijama čađe ovaj veliki uzročnik globalnog zatopljenja mogao biti brzo uklonjen. Čađu najčešće proizvode motori s unutarnjim izgaranjem kod automobila, zrakoplova i teretnih brodova kao i elektrane koje rade na fosilna goriva, spaljivanje šuma te korištenje peći na drvo i ugljen. 
Vezani članci:

arti-201009160359006
arti-201101130100006
arti-201002220397006 

Što mijenja bijelu boju Arktika?

<para>Vrijeme koje provedemo u prometu, bilo kao vozač ili kao pješak, na vrhu je popisa rizika koji dovode do srčanog udara. </para>
<para>arti-201102250052006Zagađeni zrak sadrži čestice prašine i čađu, čiji je promjer manji od 10 mikrona (jedan mikron je milijunti dio metra), koje dospijevaju u pluća i uzrokuju upale.</para>
<para>
 Jon Ayres, profesor okolišne i respiratorne medicine na Sveučilištu Birmingham, kaže: 'Čestice iz zraka povećavaju rizik od respiratornih problema, a čini se i da pogoršavaju krvnu sliku. U slučaju da imate srčanu bolest ovo može dovesti do srčanog udara.'</para>
<para>Zagađenje zraka nije samo povezano s moždanim i srčanim udarima te rakom – bitno utječe i na one koji pate od respiratornih problema. Ako je nekih dana zagađenje veće, astmatičari imaju veću šansu dobiti napad. </para>
<para>
 Kako smanjiti štetu i disati s lakoćom?
 1. U prometu
Krećite se sporednim ulicama u kojima je manji promet. U velikom gradu šećući glavnom prometnicom za samo 48 minuta pješak udahne zagađenje jednako onome kao da je popušio cigaretu. </para>
<para>Dizelski motori posebno su opasni jer ispuštaju vrlo sitne čestice. Izbjegavajte tunele i ceste koje su okružene visokim zgradama jer se tu zagađenje dulje zadržava i s vremenom postaje sve veće. </para>
<para>I ne trčite po prometnim ulicama.</para>
<para>
 2. U kući i na poslu
Kupite kućne biljke jer one pročišćavaju zrak. Ovo je vrlo važno jer većina ljudi provede 90 posto vremena u zatvorenom prostoru. No, razina zagađenja unutra može biti dva do pet puta veća nego vani. Ne koristite osvježivače zraka, sintetičke tepihe i namještaj od prerađenih materijala.</para>
<para>Najbolje je koristiti pravo drvo, vunu, pamuk i druge prirodne materijale. Mnogi umjetni materijali s vremenom ispuštaju opasne plinove koji se povezuju s pojavom raka. Osim toga, kod djece okružene namještajem sintetičkog porijekla ili napravljenim uz korištenje ljepila veća je vjerojatnost da obole od astme.</para>
<para>Umjesto osvježivača zraka jednostavno otvorite prozor i prozračite.
 
Fotokopirni aparati emitiraju veliku količinu opasnih sastojaka. Sjedite li blizu pomaknite stol ili fotokopirni aparat prebacite u hodnik, odnosno zasebnu sobicu.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-200910060391006
arti-200912080061006</para>

Glavni uzročnik srčanih udara nije ni napor ni stres Glavni razlozi srčanog udara nisu ni naporna tjelovježba ni stres. Najveći je krivac zagađenje zraka, tvrdi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet. 
Vrijeme koje provedemo u prometu, bilo kao vozač ili kao pješak, na vrhu je popisa rizika koji dovode do srčanog udara. 
arti-201102250052006Zagađeni zrak sadrži čestice prašine i čađu, čiji je promjer manji od 10 mikrona (jedan mikron je milijunti dio metra), koje dospijevaju u pluća i uzrokuju upale.

   Jon Ayres, profesor okolišne i respiratorne medicine na Sveučilištu Birmingham, kaže: 'Čestice iz zraka povećavaju rizik od respiratornih problema, a čini se i da pogoršavaju krvnu sliku. U slučaju da imate srčanu bolest ovo može dovesti do srčanog udara.'
Zagađenje zraka nije samo povezano s moždanim i srčanim udarima te rakom – bitno utječe i na one koji pate od respiratornih problema. Ako je nekih dana zagađenje veće, astmatičari imaju veću šansu dobiti napad.  

   Kako smanjiti štetu i disati s lakoćom?
   1. U prometu
Krećite se sporednim ulicama u kojima je manji promet. U velikom gradu šećući glavnom prometnicom za samo 48 minuta pješak udahne zagađenje jednako onome kao da je popušio cigaretu. 
Dizelski motori posebno su opasni jer ispuštaju vrlo sitne čestice. Izbjegavajte tunele i ceste koje su okružene visokim zgradama jer se tu zagađenje dulje zadržava i s vremenom postaje sve veće. 
I ne trčite po prometnim ulicama.

   2. U kući i na poslu
Kupite kućne biljke jer one pročišćavaju zrak. Ovo je vrlo važno jer većina ljudi provede 90 posto vremena u zatvorenom prostoru. No, razina zagađenja unutra može biti dva do pet puta veća nego vani. Ne koristite osvježivače zraka, sintetičke tepihe i namještaj od prerađenih materijala.
Najbolje je koristiti pravo drvo, vunu, pamuk i druge prirodne materijale. Mnogi umjetni materijali s vremenom ispuštaju opasne plinove koji se povezuju s pojavom raka. Osim toga, kod djece okružene namještajem sintetičkog porijekla ili napravljenim uz korištenje ljepila veća je vjerojatnost da obole od astme.
Umjesto osvježivača zraka jednostavno otvorite prozor i prozračite.
 
Fotokopirni aparati emitiraju veliku količinu opasnih sastojaka. Sjedite li blizu pomaknite stol ili fotokopirni aparat prebacite u hodnik, odnosno zasebnu sobicu.
Vezani članci:

arti-200910060391006
arti-200912080061006 

Glavni uzročnik srčanih udara nije ni napor ni stres

Postroll

Preroll

POŽAR KOD ZAPREŠIĆA: Gorjelo skladište puno plastike: 'Visok stup dima bio je crn poput čađe, ogavno! Tko zna što sad udišemo'

pozar

vatra

Hrvatska

Članak

Danas.hr

cadjaxoxo

Zdravlje

Magazin.hr

NE ŠTETE SAMO PLINOVI: Strašno je što istrošene autogume čine našim plućima

Automobilska guma

Znanost

Net.hr

čađa

#čađa

Gorjelo skladište puno plastike: 'Visok stup dima bio je crn poput čađe, ogavno! Tko zna što sad udišemo'

Gorjelo skladište puno plastike: 'Visok stup dima bio je crn poput čađe, ogavno! Tko zna što sad udišemo'

Mama otkrila crni iscjedak u nosu bebe

Mama otkrila crni iscjedak u nosu bebe

Strašno je što istrošene autogume čine našim plućima

Strašno je što istrošene autogume čine našim plućima

Što mijenja bijelu boju Arktika?

Što mijenja bijelu boju Arktika?

Glavni uzročnik srčanih udara nije ni napor ni stres

Glavni uzročnik srčanih udara nije ni napor ni stres