Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić osvrnula se u petak na aktualne slučajeve prijava spolnog uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu založivši se za uvođenje jasnih protokola postupanja u takvim slučajevima na fakultetima.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="548081da-b1c6-11eb-9594-0242ac130041"/>
<para>"Zalagat ću se da se i u Hrvatskoj, po uzoru na Finsku, već prilikom upisa na fakultet studenti upoznaju s osobom kojoj se mogu obratiti u ovom slučaju, kao i sa zakonodavnim okvirom koji štiti njihova prava", kazala je Selak Raspudić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.
</para>
<heading2>Studenti ne znaju kako postupiti</heading2>
<para>
Ističe da je osobit problem u postupanju u slučaju spolnog uznemiravanja na fakultetu činjenica da studenti nisu upoznati s jasnim protokolom kako postupiti u slučaju da su žrtve spolnog uznemiravanja.</para>
<para>"Ovdje je riječ o jednom od najvažnijih odnosa u razvoju mlade osobe, jer je povjerenje ovakvim postupanjem zloupotrijebljeno na najgori mogući način", ocijenila je Selak Raspudić.</para>
<para>Upozorila je također i na veliko nepovjerenje žrtava spolnog uznemiravanja da će institucije primjereno sankcionirati počinitelja, što dokazuje trend rasta anonimnih pritužbi.
</para>
<heading2>Sjednica na temu spolnog uznemiravanja na fakultetu</heading2>
<para>
Unatoč tome što je zaštita od spolnog uznemiravanja u našem zakonodavstvu osigurana kroz više zakona i propisa, njihovo implementiranje u praksi i dalje je nepremostiv problem, kazala je.</para>
<para>Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 11 mjeseci 2020. bilo je 50 žrtava spolnog uznemiravanja, a tijekom cijele 2019. 65 žrtava, navela je.</para>
<para>Kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova najavila je također sazivanje tematske sjednice na temu spolnog uznemiravanja na fakultetu i potrebi da institucije potiču prijavljivanje kaznenih djela spolnog uznemiravanja.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="57c83586-b1c6-11eb-9056-0242ac130022"/>

'Uvedite jasne protokole, onako kako je to u Finskoj' 

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić osvrnula se u petak na aktualne slučajeve prijava spolnog uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu založivši se za uvođenje jasnih protokola postupanja u takvim slučajevima na fakultetima.


"Zalagat ću se da se i u Hrvatskoj, po uzoru na Finsku, već prilikom upisa na fakultet studenti upoznaju s osobom kojoj se mogu obratiti u ovom slučaju, kao i sa zakonodavnim okvirom koji štiti njihova prava", kazala je Selak Raspudić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.

Studenti ne znaju kako postupiti

Ističe da je osobit problem u postupanju u slučaju spolnog uznemiravanja na fakultetu činjenica da studenti nisu upoznati s jasnim protokolom kako postupiti u slučaju da su žrtve spolnog uznemiravanja.
"Ovdje je riječ o jednom od najvažnijih odnosa u razvoju mlade osobe, jer je povjerenje ovakvim postupanjem zloupotrijebljeno na najgori mogući način", ocijenila je Selak Raspudić.
Upozorila je također i na veliko nepovjerenje žrtava spolnog uznemiravanja da će institucije primjereno sankcionirati počinitelja, što dokazuje trend rasta anonimnih pritužbi.

Sjednica na temu spolnog uznemiravanja na fakultetu

Unatoč tome što je zaštita od spolnog uznemiravanja u našem zakonodavstvu osigurana kroz više zakona i propisa, njihovo implementiranje u praksi i dalje je nepremostiv problem, kazala je.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 11 mjeseci 2020. bilo je 50 žrtava spolnog uznemiravanja, a tijekom cijele 2019. 65 žrtava, navela je.
Kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova najavila je također sazivanje tematske sjednice na temu spolnog uznemiravanja na fakultetu i potrebi da institucije potiču prijavljivanje kaznenih djela spolnog uznemiravanja.

 SELAK RASPUDIĆ U SABORU GOVORILA O SPOLNOM UZNEMIRAVANJU NA ADU: 

SELAK RASPUDIĆ U SABORU GOVORILA O SPOLNOM UZNEMIRAVANJU NA ADU:

'Uvedite jasne protokole, onako kako je to u Finskoj'

<para>
Na adresu Akademije dramskih umjetnosti do trenutka objave ovog teksta pristigle su tri neanonimne te osam anonimnih prijava za seksualno zlostavljanje, piše u petak <ulink url="https://www.jutarnji.hr/">Jutarnji list.</ulink>
</para>
<para>Pet se prijava odnosi na ukupno četiri profesora koji se i dalje nalaze u radnom odnosu s Akademijom, dok se ostale prijave odnose na tri umirovljena odnosno jednog bivšeg vanjskog suradnika Akademije. Jedna od prijavljenih je žena, navodi dnevnik.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="54a99318-b1c6-11eb-87a6-0242ac130041"/>
<heading2>Dio ih je još uvijek na radnim mjestima</heading2>
<para>
"Da, dio ih je još uvijek na radnim mjestima, sve dok ne dobijemo sve temelje za pokretanje zakonskih procedura. Pretpostavljam da ćemo ih imati najkasnije za desert do četrnaest dana", kaže dekanica Franka Perković Gamulin.</para>
<para>I to je u Hrvatskoj zasad prvi konkretni rezultat regionalnog Me Too pokreta nastalog nakon ispovijesti srbijanske glumice Milene Radulović.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5688f9a8-b1c6-11eb-bae6-0242ac14002c"/>
<heading2>Angažirali su i odvjetnicu</heading2>
<para>
U kratkom je roku na Akademiji formirana Radna skupina za prikupljanje podataka o eventualnim slučajevima zlostavljanja, kršenja načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije i uznemiravanja koji se odnose na studente i studentice ove ustanove.</para>
<para>Dekanica ADU Franka Perković Gamulin govori da su angažirali i odvjetnicu, a da će ponovno imati sastanak u ponedjeljak, kada će u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova donijeti odluke o modusima sankcioniranja navedenih prijava pa vidjeti koja je daljnja procedura, donosi Jutarnji list.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="548081da-b1c6-11eb-9594-0242ac130041"/>

'Dio ih je još uvijek na radnim mjestima' Dekanica ADU Franka Perković Gamulin govori da su angažirali i odvjetnicu, a da će ponovno imati sastanak u ponedjeljak 

Na adresu Akademije dramskih umjetnosti do trenutka objave ovog teksta pristigle su tri neanonimne te osam anonimnih prijava za seksualno zlostavljanje, piše u petak Jutarnji list.

Pet se prijava odnosi na ukupno četiri profesora koji se i dalje nalaze u radnom odnosu s Akademijom, dok se ostale prijave odnose na tri umirovljena odnosno jednog bivšeg vanjskog suradnika Akademije. Jedna od prijavljenih je žena, navodi dnevnik.


Dio ih je još uvijek na radnim mjestima

"Da, dio ih je još uvijek na radnim mjestima, sve dok ne dobijemo sve temelje za pokretanje zakonskih procedura. Pretpostavljam da ćemo ih imati najkasnije za desert do četrnaest dana", kaže dekanica Franka Perković Gamulin.
I to je u Hrvatskoj zasad prvi konkretni rezultat regionalnog Me Too pokreta nastalog nakon ispovijesti srbijanske glumice Milene Radulović.


Angažirali su i odvjetnicu

U kratkom je roku na Akademiji formirana Radna skupina za prikupljanje podataka o eventualnim slučajevima zlostavljanja, kršenja načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije i uznemiravanja koji se odnose na studente i studentice ove ustanove.
Dekanica ADU Franka Perković Gamulin govori da su angažirali i odvjetnicu, a da će ponovno imati sastanak u ponedjeljak, kada će u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova donijeti odluke o modusima sankcioniranja navedenih prijava pa vidjeti koja je daljnja procedura, donosi Jutarnji list.

 MEĐU ČETIRI PRIJAVLJENA ZA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE NA ADU I JEDNA ŽENA: 

MEĐU ČETIRI PRIJAVLJENA ZA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE NA ADU I JEDNA ŽENA:

'Dio ih je još uvijek na radnim mjestima'

<para>
Nakon što su se s mučnim pričama javile brojne studentice glume i glumice konkretno govoreći o seksualnim zlostavljanjima koje su doživjele na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, dekanica Franka Perković Gamulin otvorila je nekoliko sigurnih kanala za prijave zlostavljanja.</para>
<para>Gostujući <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3967694/dekanica-akademije-franka-perkovic-gamulin-za-direkt-lagala-bih-da-kazem-da-nisam-imala-pojma/">u RTL Direktu</ulink> kazala je da je dosad primljeno 17 prijava.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="54a99318-b1c6-11eb-87a6-0242ac130041"/>
<heading2>Većinom se javljaju bivše studentice i studenti</heading2>
<para>
"Neke se tiču istih nastavnika, od toga sedam potpisanih, a deset anonimnih. Dio prijava se odnosi na četvero nastavnika odnosno nastavnice koji su zaposleni na Akademiji, a ostali se odnose na umirovljene, čini mi se dvije prijave, a po jedna na pokojnog profesora i jednog bivšeg vanjskog suradnika", kazala je Perković Gamulin.</para>
<para>Većinom se, kaže, javljaju bivši studenti i studentice.</para>
<para>"Čini se da smo otvorili jedan dobar kanal, da ljudi imaju povjerenja u nas i da su tako spremni iznijeti svoje priče. A one su u rasponu koje ja, kao laik, mogu kategorizirati možda kao vjerojatno teško djelo u smislu seksualnog zlostavljanja do različitih oblika diskriminacije i uznemiravanja, a to možda i najčešće", rekla je.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="548081da-b1c6-11eb-9594-0242ac130041"/>
<heading2>'Mislim da će se neke stvari dogoditi'</heading2>
<para>
Na pitanje što će biti s tim prijavama, Perković Gamulin kaže da će učiniti sve ono što je zakonski omogućeno.</para>
<para>"Javila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Sutra imamo sastanak, dala nam je potpunu podršku, a ona nam je potrebna jer ne poznajemo sve pravne procedure dobro. Javila i gospođa iz policije. Osjećam da svi imaju potrebu da pomognu i podrže ovu akciju. Postoji problem pravosudnog sustava koji je takav kakav je, ali mislim da će se neke stvari dogoditi", smatra dekanica Akademije dramskih umjetnosti.</para>
<para>Odgovorila je i na izravno pitanje je li znala što se događa na Akademiji.</para>
<para>"Lagala bih da kažem da nisam imala pojma. Sjećam se kao studentica jedne priče. Ta priča sada nije prijavljena, bilo je to 90-ih i nikome od nas nije padalo da se takve stvari prijavljuju. Svi smo imali osjećaj da ćemo biti ismijani. Što se tiče seksualnog uznemiravanja, toga ima u svakom segmentu društva pa tako i kod nas. Mi nismo prisutne bile u tim trenucima da bismo mogle reagirati", kazala je.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="54848fbe-b1c6-11eb-9bc1-0242ac130041"/>
<heading2>'Načujemo nešto, ali ne možemo ništa'</heading2>
<para>
"Načujemo ili doznamo nešto, ali ne možemo ništa. Moramo imati konkretnu prijavu ime i prezime i osobu koja će stati iza te prijave. Temeljem "čula sam", a osoba ne želi se uključiti i reći, mi ne možemo ništa.", dodala je.</para>
<para>Dekanica Perković Gamulin vjeruje da će se inicijativa 'Nisam tražila' proširiti i na druge profesije.</para>
<para>"Javnost ima sliku o našem poslu kao oni se ponašaju manje prihvatljivo nego što to uobičajeno i iznenade se da to ipak nije tako. Sigurna sam da ovaj problem postoji i u korporacijama i u medijima, da postoji svugdje", kazala je dodajući da je priča o seksualnom zlostavljanju krenula od glumica jer one imaju poziciju u društvu i "vidljive" su pa i mediji odmah reagiraju.</para>
<para>Upitana hoće li se ovime nešto promijeniti, Perković Gamulin kazala je kako vjeruje da hoće.</para>
<para>"Ali pod uvjetom da se cijela ova akcija ne pretvori u linč. Treba biti jako pažljiv da sve radimo kako treba i jako je važno da stvari izguramo do kraja, da hrabre žene koje prijavile dobiju satisfakciju", zaključila je.</para>
<mediaobject>
 <videoobject>
 <videodata fileref="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/embed/video/vijesti/427626/12-prijava-za-seksualno-zlostavljanje-na-zagrebackoj-akademiji-dramskih-umjetnosti-i-stotine-mucnih-ispovijesti-na-stranici-nisam-trazila/"/>
 </videoobject>
</mediaobject>

'Lagala bih da kažem da nisam imala pojma' 'Načujemo ili doznamo nešto, ali ne možemo ništa. Moramo imati konkretnu prijavu, ime i prezime i osobu koja će stati iza te prijave. 

Nakon što su se s mučnim pričama javile brojne studentice glume i glumice konkretno govoreći o seksualnim zlostavljanjima koje su doživjele na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, dekanica Franka Perković Gamulin otvorila je nekoliko sigurnih kanala za prijave zlostavljanja.
Gostujući u RTL Direktu kazala je da je dosad primljeno 17 prijava.


Većinom se javljaju bivše studentice i studenti

"Neke se tiču istih nastavnika, od toga sedam potpisanih, a deset anonimnih. Dio prijava se odnosi na četvero nastavnika odnosno nastavnice koji su zaposleni na Akademiji, a ostali se odnose na umirovljene, čini mi se dvije prijave, a po jedna na pokojnog profesora i jednog bivšeg vanjskog suradnika", kazala je Perković Gamulin.
Većinom se, kaže, javljaju bivši studenti i studentice.
"Čini se da smo otvorili jedan dobar kanal, da ljudi imaju povjerenja u nas i da su tako spremni iznijeti svoje priče. A one su u rasponu koje ja, kao laik, mogu kategorizirati možda kao vjerojatno teško djelo u smislu seksualnog zlostavljanja do različitih oblika diskriminacije i uznemiravanja, a to možda i najčešće", rekla je.


'Mislim da će se neke stvari dogoditi'

Na pitanje što će biti s tim prijavama, Perković Gamulin kaže da će učiniti sve ono što je zakonski omogućeno.
"Javila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Sutra imamo sastanak, dala nam je potpunu podršku, a ona nam je potrebna jer ne poznajemo sve pravne procedure dobro. Javila i gospođa iz policije. Osjećam da svi imaju potrebu da pomognu i podrže ovu akciju. Postoji problem pravosudnog sustava koji je takav kakav je, ali mislim da će se neke stvari dogoditi", smatra dekanica Akademije dramskih umjetnosti.
Odgovorila je i na izravno pitanje je li znala što se događa na Akademiji.
"Lagala bih da kažem da nisam imala pojma. Sjećam se kao studentica  jedne priče. Ta priča sada nije prijavljena, bilo je to 90-ih i nikome od nas nije padalo da se takve stvari prijavljuju. Svi smo imali osjećaj da ćemo biti ismijani. Što se tiče seksualnog uznemiravanja, toga ima u svakom segmentu društva pa tako i kod nas. Mi nismo prisutne bile u tim trenucima da bismo mogle reagirati", kazala je.


'Načujemo nešto, ali ne možemo ništa'

"Načujemo ili doznamo nešto, ali ne možemo ništa. Moramo imati konkretnu prijavu ime i prezime i osobu koja će stati iza te prijave. Temeljem "čula sam", a osoba ne želi se uključiti i reći, mi ne možemo ništa.", dodala je.
Dekanica Perković Gamulin vjeruje da će se inicijativa 'Nisam tražila' proširiti i na druge profesije.
"Javnost ima sliku o našem poslu kao oni se ponašaju manje prihvatljivo nego što to uobičajeno i iznenade se da to ipak nije tako. Sigurna sam da ovaj problem postoji i u korporacijama i u medijima, da postoji svugdje", kazala je dodajući da je priča o seksualnom zlostavljanju krenula od glumica jer one imaju poziciju u društvu i "vidljive" su pa i mediji odmah reagiraju.
Upitana hoće li se ovime nešto promijeniti, Perković Gamulin kazala je kako vjeruje da hoće.
"Ali pod uvjetom da se cijela ova akcija ne pretvori u linč. Treba biti jako pažljiv da sve radimo kako treba i jako je važno da stvari izguramo do kraja, da hrabre žene koje prijavile dobiju satisfakciju", zaključila je.

   
      
   
 DEKANICA ADU-A OTKRILA - DOSAD 17 PRIJAVA, JEDNA I PROTIV PROFESORICE: 

DEKANICA ADU-A OTKRILA - DOSAD 17 PRIJAVA, JEDNA I PROTIV PROFESORICE:

'Lagala bih da kažem da nisam imala pojma'

<para>
Nakon što su zaredala javna svjedočanstva glumica iz čitave regije o seksualnim zlostavljanjima koja su trpjele od svojih učitelja glume, javni istupi nekih hrvatskih glumica govore da je sličnih zlostavljanja bilo i na Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) u Zagrebu.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="54741b20-b1c6-11eb-93fb-0242ac130041"/>
<heading2>Istražuju se navodi o zlostavljanjima na ADU</heading2>
<para>
Ondje je oformljena radna grupa čiji je zadatak da istraži te navode.</para>
<para>"Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju", kazala je <ulink url="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/na-akademiji-dramskih-umjetnosti-radna-skupina-prikuplja-svjedocanstva-zrtava---636875.html">za Dnevnik Nove TV</ulink> dekanica ADU-a Franka Perković.</para>
<para>Ona je pozvala sve studentice i studente koji su imali takva iskustva da se jave.</para>
<para>"To je zločin i nije bitno je li žrtvi trebalo 20 godina ili 2 godine da to prijavi ili nije to nikad procesuirala pa joj je uništilo život", smatra glumica Natalija Đorđević.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="548081da-b1c6-11eb-9594-0242ac130041"/>
<heading2>Nedovoljna svijest o seksualnom uznemiravanju</heading2>
<para>
 Urša Raukar kaže da je i sama imala takvo strašno iskustvo.</para>
<para>"I sama sam to prošla kada sam bila studentica, od jednog profesora na način da je pustio sve ostale studente da izađu, a mene je stisnuo u kut. Kako vidite, dovoljno sam velika pa sam se izvukla ispod njegove ruke, ali nikad više nisam došla na predavanje", kazala je.</para>
<para>"Mi nemamo dovoljno svijesti do koje mjere su prisutne te takozvane šale i vicevi na račun žena i njihovog izgleda, a to se zove seksualno uznemiravanje", dodala je Raukar.</para>
<para>"Učimo djecu da su dobra djeca ona koja su submisivna, ona koja su poslušna, ona koja ne stvaraju probleme, ona koja nemaju autentične potrebe", rekla je za Novu TV Jelena Veljača iz inicijative "Spasi me".</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="54848fbe-b1c6-11eb-9bc1-0242ac130041"/>

'Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju' 'Mi nemamo dovoljno svijesti do koje mjere su prisutne te takozvane šale i vicevi na račun žena i njihovog izgleda, a to se zove seksualno uznemiravanje', smatra glumica Urša Raukar 

Nakon što su zaredala javna svjedočanstva glumica iz čitave regije o seksualnim zlostavljanjima koja su trpjele od svojih učitelja glume, javni istupi nekih hrvatskih glumica govore da je sličnih zlostavljanja bilo i na Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) u Zagrebu.


Istražuju se navodi o zlostavljanjima na ADU

Ondje je oformljena radna grupa čiji je zadatak da istraži te navode.
"Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju", kazala je za Dnevnik Nove TV dekanica ADU-a Franka Perković.
Ona je pozvala sve studentice i studente koji su imali takva iskustva da se jave.
"To je zločin i nije bitno je li žrtvi trebalo 20 godina ili 2 godine da to prijavi ili nije to nikad procesuirala pa joj je uništilo život", smatra glumica Natalija Đorđević.


Nedovoljna svijest o seksualnom uznemiravanju

   Urša Raukar kaže da je i sama imala takvo strašno iskustvo.
"I sama sam to prošla kada sam bila studentica, od jednog profesora na način da je pustio sve ostale studente da izađu, a mene je stisnuo u kut. Kako vidite, dovoljno sam velika pa sam se izvukla ispod njegove ruke, ali nikad više nisam došla na predavanje", kazala je.
"Mi nemamo dovoljno svijesti do koje mjere su prisutne te takozvane šale i vicevi na račun žena i njihovog izgleda, a to se zove seksualno uznemiravanje", dodala je Raukar.
"Učimo djecu da su dobra djeca ona koja su submisivna, ona koja su poslušna, ona koja ne stvaraju probleme, ona koja nemaju autentične potrebe", rekla je za Novu TV Jelena Veljača iz inicijative "Spasi me".

 DEKANICA AKADEMIJE DRAMSKIH UMJETNOSTI: 

DEKANICA AKADEMIJE DRAMSKIH UMJETNOSTI:

'Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju'

<para>
Nakon ispovijesti srpske glumice Mirjane Radulović kojanje bila seksualno zlostavljana u školi glume Miroslava Aleksića, u Hrvatskoj se sličnim priznanjem oglasila i glumica Dora Lipovčan.</para>
<para>"Silovana sam puno prije nego što sam ušla u svoju profesiju (…). Nadam se da će svi sad izaći s imenima da bi se predatori maknuli s naših ulica, škola i akademija. Ja sam šutjela punih 15 godina prije nego sam otišla na policiju.. I ne, nisu ga zatvorili, bilo je prekasno i nije bilo dovoljno dokaza za sud, ali sam bar progovorila", objavila je Lipovčan.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5357b152-b1c6-11eb-bece-0242ac13002d"/>
<heading2>'Javljaju se kolegice s iskustvima koje su imale'</heading2>
<para>
 <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3966940/rtl-doznaje-povjerenstvo-akademije-zna-tko-su-zlostavljaci-profesori-da-imamo-imena/">RTL doznaje</ulink> da je u manje od 24 sata zagrebačka Akademija dramskih umjetnosti (ADU) zaprimila više od 10 prijava studentica o nasilju koje su pretrpjele od svojih profesora.</para>
<para>"Imamo naravno imena, imamo ih! Javljaju se i kolegice koje su završile akademiju s nekim svojim iskustvima od prije", rekla je Franka Perković Gamulin, dekanica Akademije za dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.</para>
<para>"Kod mene kao muškarca to izaziva jedan možda čak i negativan poriv da imam potrebu se na neki način pošaketat' s takvim tipovima", kazao je redatelj Zrinko Ogresta.</para>
<para>Iz akademije i dalje pozivaju studente da skupe hrabrost i prekinu šutnju - da prijave zlostavljače povjerenstvu u kojem sjedi i studentica filmske i televizijske režije Martina Marasović.</para>
<para>"Ono što je najvažnije za reći, i cure trebaju znati da se njihova anonimnost apsolutno zaštićuje na sve moguće načine. Imena od tih cura nikad neće izaći i sve će se napraviti da se anonimnost zaštiti", rekla je Marasović.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="53634832-b1c6-11eb-8e66-0242ac13002d"/>
<heading2>Dekanica: Osjećam odgovornost jer to nisam vidjela</heading2>
<para>
Istodobno raste broj svjedočanstava na Facebook stranici "NISAM TRAŽILA".</para>
<para>"Osjećam odgovornost kao dekanica i kao nastavnica koja je zaposlena ovdje preko 10 godina jer to nisam vidjela, jer to nisam znala", napisala je Perković Gamulin.</para>
<para>"To može završiti otkazom, suđenjem, ukorom - nemam pojma. Teško mi je unaprijed reći bilo što", izjavio je Zvonimir Jurić, prodekan za nastavu na ADU.</para>
<para>"Nisam imala takva iskustva, ali znam puno ljudi koji su imali tako da mislim da uvijek treba vjerovati ljudima koji imaju nekakva svjedočanstva", kazala je za RTL studentica dramaturgije Ema Kliman.</para>
<para>"Hvala Bogu da se napokon krenulo nešto oko toga pokretati, jer to očito traje već godinama i godinama unazad", poručio je student glume Vid Ćosić.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="54848fbe-b1c6-11eb-9bc1-0242ac130041"/>

'Da, imamo imena profesora-zlostavljača' 'Imamo naravno imena, imamo ih! 

Nakon ispovijesti srpske glumice Mirjane Radulović kojanje bila seksualno zlostavljana u školi glume Miroslava Aleksića, u Hrvatskoj se sličnim priznanjem oglasila i glumica Dora Lipovčan.
"Silovana sam puno prije nego što sam ušla u svoju profesiju (…). Nadam se da će svi sad izaći s imenima da bi se predatori maknuli s naših ulica, škola i akademija. Ja sam šutjela punih 15 godina prije nego sam otišla na policiju.. I ne, nisu ga zatvorili, bilo je prekasno i nije bilo dovoljno dokaza za sud, ali sam bar progovorila", objavila je Lipovčan.


'Javljaju se kolegice s iskustvima koje su imale'

   RTL doznaje da je u manje od 24 sata zagrebačka Akademija dramskih umjetnosti (ADU) zaprimila više od 10 prijava studentica o nasilju koje su pretrpjele od svojih profesora.
"Imamo naravno imena, imamo ih! Javljaju se i kolegice koje su završile akademiju s nekim svojim iskustvima od prije", rekla je Franka Perković Gamulin, dekanica Akademije za dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
"Kod mene kao muškarca to izaziva jedan možda čak i negativan poriv da imam potrebu se na neki način pošaketat' s takvim tipovima", kazao je redatelj Zrinko Ogresta.
Iz akademije i dalje pozivaju studente da skupe hrabrost i prekinu šutnju - da prijave zlostavljače povjerenstvu u kojem sjedi i studentica filmske i televizijske režije Martina Marasović.
"Ono što je najvažnije za reći, i cure trebaju znati da se njihova anonimnost apsolutno zaštićuje na sve moguće načine. Imena od tih cura nikad neće izaći i sve će se napraviti da se anonimnost zaštiti", rekla je Marasović.


Dekanica: Osjećam odgovornost jer to nisam vidjela

Istodobno raste broj svjedočanstava na Facebook stranici "NISAM TRAŽILA".
"Osjećam odgovornost kao dekanica i kao nastavnica koja je zaposlena ovdje preko 10 godina jer to nisam vidjela, jer to nisam znala", napisala je Perković Gamulin.
"To može završiti otkazom, suđenjem, ukorom - nemam pojma. Teško mi je unaprijed reći bilo što", izjavio je Zvonimir Jurić, prodekan za nastavu na ADU.
"Nisam imala takva iskustva, ali znam puno ljudi koji su imali tako da mislim da uvijek treba vjerovati ljudima koji imaju nekakva svjedočanstva", kazala je za RTL studentica dramaturgije Ema Kliman.
"Hvala Bogu da se napokon krenulo nešto oko toga pokretati, jer to očito traje već godinama i godinama unazad", poručio je student glume Vid Ćosić.

 AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI ZAPRIMILA DESETAK PRIJAVA ZLOSTAVLJANIH STUDENTICA: 

AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI ZAPRIMILA DESETAK PRIJAVA ZLOSTAVLJANIH STUDENTICA:

'Da, imamo imena profesora-zlostavljača'

<para>
Zagrebačka glumica Tara Thaller (21) nedavno se na društvenim mrežama pohvalila kako je upisala Akademiju dramskih umjetnosti u Sarajevu. Tvrdi kako se nije stigla prijaviti u Zagrebu, pa se na koncu odlučila za drugu alternativu, piše <ulink url="https://www.24sata.hr/show/tara-seli-u-sarajevo-primljena-sam-na-glumacku-akademiju-649932">24 sata</ulink>.</para>
<para>"Na kraju nisam odlučila hoću li se prijaviti na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu pa se nisam ni stigla prijaviti. Kad sam bila na filmskom festivalu u Sarajevu srela sam brojne studente koji su imali samo riječi hvale o njihovoj akademiji. Sinulo mi je da se imam vremena prijaviti, spremiti i da nemam što za izgubiti, što je na kraju tako i ispalo", rekla je za gore spomenuti portal.</para>
<para>Mlada glumica trenutno traži stan.</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/B1_wN1vhVhr/"/>
<heading2>Zabrana snimanja</heading2>
<para>
"Selim se u Sarajevo i to dosta brzo. Trenutno sam u traženju stana koji ću dijeliti s cimericom", kazala je.</para>
<para>Tara kaže kako će sve poslovne obveze staviti sa strane jer se želi potpuno posvetiti naobrazbi.</para>
<para>"Prve dvije godine imam zabranu snimanja, ali postoji opcija zamrzavanja godine. Sve ovisi o tome što se nudi. Da mi se sad ponudi uloga života, razgovarala bih s komisijom na Akademiji", objasnila je.</para>
<para>Tara je našoj publici najpoznatija po svom nastupu u showu "Zvijezde pjevaju" te iz serije "Uspjeh". Ovo ljeto boravila je u New Yorku kako bi snimila švicarski film "Hungry Saints".</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/B2uEwxnJedp/"/>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/B2Hi-p8JnKG/"/>

'Nemam što za izgubiti. Selim se u Sarajevo i to dosta brzo, trenutno sam u fazi traženja stana' Tara kaže kako će sve poslovne obveze staviti sa strane jer se želi potpuno posvetiti naobrazbi 

Zagrebačka glumica Tara Thaller (21) nedavno se na društvenim mrežama pohvalila kako je upisala Akademiju dramskih umjetnosti u Sarajevu. Tvrdi kako se nije stigla prijaviti u Zagrebu, pa se na koncu odlučila za drugu alternativu, piše 24 sata.
"Na kraju nisam odlučila hoću li se prijaviti na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu pa se nisam ni stigla prijaviti. Kad sam bila na filmskom festivalu u Sarajevu srela sam brojne studente koji su imali samo riječi hvale o njihovoj akademiji. Sinulo mi je da se imam vremena prijaviti, spremiti i da nemam što za izgubiti, što je na kraju tako i ispalo", rekla je za gore spomenuti portal.
Mlada glumica trenutno traži stan.

Zabrana snimanja

"Selim se u Sarajevo i to dosta brzo. Trenutno sam u traženju stana koji ću dijeliti s cimericom", kazala je.
Tara kaže kako će sve poslovne obveze staviti sa strane jer se želi potpuno posvetiti naobrazbi.
"Prve dvije godine imam zabranu snimanja, ali postoji opcija zamrzavanja godine. Sve ovisi o tome što se nudi. Da mi se sad ponudi uloga života, razgovarala bih s komisijom na Akademiji", objasnila je.
Tara je našoj publici najpoznatija po svom nastupu u showu "Zvijezde pjevaju" te iz serije "Uspjeh". Ovo ljeto boravila je u New Yorku kako bi snimila švicarski film "Hungry Saints".

 TARA THALLER ODLAZI IZ HRVATSKE: 

TARA THALLER ODLAZI IZ HRVATSKE:

'Nemam što za izgubiti. Selim se u Sarajevo i to dosta brzo, trenutno sam u fazi traženja stana'

<para>
 Koji je cilj studenata s ovom televizijom?
Radeći na fakultetu, vidim da mladi ljudi sa zebnjom gledaju na vrijeme kad će otići s fakulteta i uključiti se u profesionalno okruženje. Zato što imaju dojam da ih vani ne čeka ništa dobro, ne čeka ih zaposlenje ili, ako ih čeka, ono nije atraktivno, a ako je malo atraktivnije, sigurno je slabo plaćeno. Prema tome, oni za sebe ne vide puno dobrog i ono što im nudimo je, umjesto da čekaju i gledaju što će im se dogoditi, da u međuvremenu kod nas rade. Rad je uvijek bolji od iščekivanja i oni koji su nam se priključili prihvatili su tu ideju.</para>
<para>Mladi ljudi sa zebnjom gledaju na vrijeme kad će otići s fakulteta i uključiti se u profesionalno okruženje. Zato što imaju dojam da ih vani ne čeka ništa dobro, ne čeka ih zaposlenje. Mi im nudimo da umjesto da čekaju što će im se dogoditi, rade kod nas. Rad je uvijek bolji od iščekivanja.Hoće li Studentska TV biti televizija koja cilja samo na studentsku gledateljsku publiku? Stekla sam dojam tijekom konferencije za novinare da će to biti televizija koja će se obraćati široj gledateljskoj publici, da će nuditi filmove, snimke predstava...
Jedno je što ja zamišljam, a drugo je što će ta televizija na kraju biti. Imam neku svoju viziju kako bi studentska televizija trebala izgledati, ali vjerujem da se ona umnogome razlikuje od vizije studenata koji će je proizvoditi. I mislim da je između te dvije stvari bitno što misle oni, a ne ja. Njihova vizija možda nije do kraja osviještena i artikulirana, jednostavno zato jer im nedostaje iskustva. No, s druge strane, ja imam iskustva, ali nisam više student. Mi idemo prema toj sinergiji. Ja doista ne kanim praviti program studentske televizije, nego studenti.</para>
<para>
 Koja je to vizija studenata?
Oni nemaju viziju cijelog programa, imaju vizije nekih emisija. I mi cijelo vrijeme razgovaramo i mozgamo kakve bismo emisije htjeli raditi. Dolaze nam neke jako zgodne ideje, neke od njih su
prekomplicirane da ih proizvedemo u ovom trenutku, neke su taman takve kakve trebaju biti. Sada to nekako nastojimo formirati. Krenut ćemo s dvije emisije – jedna se zove <emphasis>Akademska četvrt</emphasis>, i to će biti dnevna, uvjetno rečeno, informativna, odnosno mozaička emisija, koja će govoriti o studentskom životu i temama koje zanimaju studente. To je ujedno i naša dnevna porcija informacija i televizijskih priča za njih. I radimo emisiju koja se zove <emphasis>Alter ego</emphasis>, a koja govori o alternativnim načinima života i na koji se način sve može uživati svijet oko sebe. To je također nešto što studente zanima – otvaranje novih mogućnosti. Očekujemo i da ćemo u skoro vrijeme imati i glazbene i debatne emisije, te humorističke emisije. Ali to je sve u procesu osmišljavanja.</para>
<para>
 Humorističke emisije u vlastitoj produkciji?
Da, zašto ne. To je realno.</para>
<para>
 Kad smo kod informativnog programa, koliko su studenti zainteresirani raditi političke emisije?
Ne previše, s tim da se to ne može primijeniti na apsolutno sve. Ali rekao bih da one nisu prve emisije koje će njima pasti na pamet. Nije novost ni ako konstatiram nakon mnogih drugih da je nova generacija prilično apolitična. Oni su odrastali u vrijeme koje je politički bilo dosta kaotično i mislim da je njihova nezainteresiranost za politiku posljedica i rezultat toga. Politike će na televiziji biti onoliko koliko oni budu htjeli. Jedino ono na čemu ću inzistirati je da to bude televizija koja će afirmirati aktivizam i djelovanje, a nasuprot onome što prevladava u ovom trenutku u društvu, a to su nepoduzimanje, kukanje, jalovo jadikovanje. Kao urednik, inzistirat ću da te nelijepe načine reagiranja na društvenu krizu ostavimo drugima, a mi ćemo pokušati odgovoriti na to time što ćemo raditi.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/TfGubpRwyTg"/>
<para>
 Koliko su studenti zainteresirani za aktivizam i na kojim područjima najviše?
Rekao bih dosta. Sama činjenica da se angažiraju oko svega ovoga vrlo je lijepa, zapravo. Prošli vikend je bio beskrajno uzbudljiv kod nas. Dok je ostatak zemlje imao neradni dan, mi smo četiri dana i noći bili na fakultetu, a neki studenti nisu uopće odlazili kući. Radili su dane i noći i stvarno dali i daju sve od sebe, s tim da nemaju nikakvu zadovoljštinu na koju smo mi inače navikli – nisu plaćeni i ne dobivaju nikakve druge beneficije. To je volonterski rad u najčišćem smislu te riječi. U tim studentima postoje pozitivna stremljenja za koja ja mislim da su pretpostavka bilo kakve ozbiljnije promjene u društvu. Zbog toga sam optimist, i što se tiče televizije i što se tiče drugih stvari. Jer ako imate generaciju koja je spremna na taj način nastupiti, možete očekivati štošta dobro.</para>
<para>
 Prije par dana bila je četvrta obljetnica prosvjeda na fakultetima, na kojima se artikulirao zahtjev za besplatnim obrazovanjem. Svjedočili smo prijašnjih godina i blokadama fakulteta i ukoliko se one ponove, vjerujem da bi ih studentska televizija i popratila. Otvara li se tu mogućnost za sukob interesa uprave fakulteta i studenata koji rade televizijski program, iako je dekan 
 Zakošek ustvrdio da se ni na koji način ne misli uplitati u televizijski program? Činjenica je ipak da se studentska televizija financira iz fakultetskog budžeta. 
O tome uopće nisam razmišljao. Predajem novinarstvo i vjerujem u ovu struku. Zapravo, vjerujem u mogućnost da se sve kaže na odgovoran i pametan način. I uopće mi nije padalo na pamet da bih ustrebao disciplinirati studente ili ih usmjeravati u tome što da govore. Mislim da se to neće dogoditi i da se na ovom fakultetu, gdje se stvarno primjenjuju najviši standardi političkog i odgovornog javnog djelovanja, također ne očekuje da netko pleše kako mi sviramo. To bi bilo malo jadno.</para>
<para>Nije novost ni ako konstatiram da je nova generacija prilično apolitična. Oni su odrastali u vrijeme koje je politički bilo dosta kaotično i mislim da je njihova nezainteresiranost za politiku posljedica toga. Politike će na televiziji biti onoliko koliko oni budu htjeli. Kako to da ste baš Vi odabrani za glavnog urednika? Je li Vam ponuđen rad na projektu?
Na ovom fakultetu predajem kao vanjski suradnik razne praktične predmete iz televizijskog novinarstva već tri godine. Kolegica Tena Perišin ovdje je duže, ona vodi cijeli taj smjer i njezina je ideja da se pokrene televizija. Ona je i predložila mene kao glavnog urednika. I premda sam se, zapravo, sa sobom davno bio dogovorio da je taj televizijski dio moje karijere okončan, ovo mi je zvučalo kao jedna uzbudljiva stvar, jer mi se činilo da može biti važna. Ako nam se posreći, mislim da ovaj projekt može biti jako važan. Ako nam se ne posreći, barem možemo reći da smo pokušali. Nemamo što izgubiti. Također, doživljavam da je moj angažman ovdje na limitirano vrijeme. Jer onog trenutka kad osjetim da više nisam potreban, da studenti mogu sami, bez mene, s veseljem ću se povući, prepustiti njima televiziju. Tako da ovo više doživljavam kao svoju obavezu prema novoj generaciji, kojoj već tri godine predajem, da joj pomognem da pokrene nešto svoje, negoli kao moj angažman uređivanja. Da, moja je funkcija glavnog urednika i to ću obavljati, ali s nadom da će je biti sve manje i manje. Sebe, zapravo, više doživljavam kao mentora i pomoćno osoblje, negoli kao glavnog urednika.</para>
<para>
 Primate li Vi kao glavni urednik ili Tena Perišin kao voditeljica projekta neku naknadu za to?
Da. Ja sam honoriran kao glavni urednik. Tena Perišin, osim plaće koju dobiva kao predavačica, ovdje nema drugih honorara, pa tako ni za ovaj projekt. Nekoliko kolega, iskusnijih honoraraca koji sudjeluju u projektu da bi mu pomogli, također rade bez ikakve naknade. Dakle, od starijih, ja sam jedini plaćen, te imamo još nekoliko studenata koji su simbolično honorirani za svoj angažman. Svi drugi rade volonterski.</para>
<para>
 Možemo li znati o kojem je honoraru riječ?
Ne.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/TfGubpRwyTg#t=04m38s"/>
<para>
 Financirate se iz budžeta Fakulteta političkih znanosti. Dekan je spominjao da se do sada za pokretanje projekta utrošilo već oko 300.000 kuna, te da će na godišnjoj razini fakultet moći izdvojiti od 300 do 500.000 kuna. Jeste li razmišljali o još nekim izvorima financiranja, hoćete li tražiti pomoć od države, aplicirati za novac iz europskih fondova?
Studio postoji već deset godina i on je i do sada bio opreman u dobroj mjeri raznim donacijama. Nadamo se da ćemo aplicirajući na razna vrata i na razne fondove, i unutar i izvan zemlje, dobiti još neka sredstva koja su potrebna da se projekt pomogne, a nadamo se i da će unutar privrede biti neki ljudi koji će prepoznati vrijednosti i kvalitetu ovog projekta, pa nam udijeliti koju kunu. Jer mi stvarno ne mislimo da je ovo televizija koja se može uspostaviti kao komercijalna. To joj na kraju krajeva nije ni cilj. I unatoč tome što smo svjesni da je u pitanju teška ekonomska situacija, nadamo se da će se podrška koju sada uživamo uspjeti i materijalizirati da kupimo još dvije kamere.</para>
<para>
 Mislite li da bi mogao postojati interes za reklamiranje na toj televiziji? Kako uopće studenti reagiraju na tu mogućnost?
Registrirani smo kao neprofitan medij, pa je naša mogućnost da reklamiramo limitirana zakonom. Ali ona postoji. Tu doista očekujemo da nam se pridruže studenti Ekonomskog ili srodnih fakulteta, te osmisle neki način na koji bismo mogli ovo malo mogućnosti koje imamo pretvoriti u novac. Ja sam cijelu svoju karijeru taj financijski dio posla kojim se bavim uspješno izbjegavao i moram priznati da nisam dobar u financijama. Tako da, zapravo, očekujem da nam netko tu pomogne i nadam se da će studenti sami u budućnosti osmisliti neki ekonomski model održivosti ove televizije.</para>
<para>U prvoj garnituri voditelja koji će nastupati kao lica naše televizije imamo više od 20 ljudi, zato što je naša ideja da želimo imati ne dva ili tri prepoznatljiva lica, nego puno njih, želimo pokazati masovnost. Među njima su ljudi s raznih fakulteta, koji su uglavnom preko novih medija doznali da raspisujemo audiciju, pa su se sami prijavili.Akademija dramske umjetnosti je u projektu predstavljena kao partner. Kako ste zamislili njenu ulogu u projektu?
Postoji nekoliko fakulteta ili akademija koje mogu sudjelovati u ovoj priči. Akademija dramske umjetnosti školuje umjetnike, ljude koji su u izvedbenim umjetnostima protagonisti ili izvođači u smislu da su snimatelji, montažeri i tako dalje. S druge strane, mi smo kao novinari ljudi koji smo naučili raditi brzo. Zaključili smo da bi logična podjela posla između nas bila da oni stvaraju sadržaj, a da mi omogućimo da se stvori platforma gdje će se taj sadržaj prezentirati. Odnosno, mi smo sebe doživjeli kao nekoga tko mora pokrenuti stvari, a njih vidimo kao one koji će stvarati najatraktivnije dijelove tog sadržaja. Mogućnosti su raznolike. Od toga da osmisle svoje emisije, do toga da mi preuzimamo njihove predstave, njihove filmove, drame koje oni rade kao dio nastavnog procesa. Spomenuli smo da se tamo školuju glumci, a glumci mogu biti voditelji. Zapravo, oni imaju ogromne resurse za stvaranje televizije i nadam se da će studenti Akademije prepoznati tu mogućnost i da će nam se pridružiti.</para>
<para>
 Mogu li Vam se studenti s drugih fakulteta, sami, bez posredništva fakulteta, obratiti za suradnju?
Kako da ne. Preko naše stranice na Facebooku se vrlo lako dolazi u kontakt s nama i to se događa gotovo svakodnevno. U prvoj garnituri voditelja koji će nastupati kao lica naše televizije imamo više od 20 ljudi, zato što je naša ideja da želimo imati ne dva ili tri prepoznatljiva lica, nego puno njih, želimo pokazati masovnost. Među njima su ljudi s raznih fakulteta, koji su uglavnom preko novih medija doznali da raspisujemo audiciju, pa su se sami prijavili. U početku se oslanjamo na studente našeg fakulteta jer nam je to praktičnije, njih poznajemo, ali, dapače, potpuno smo otvoreni za sve moguće oblike suradnje.</para>
<para>
 Program se emitira svakodnevno od podneva do ponoći. Ima li dovoljno materijala za popuniti taj prostor?
U početku ne. U početku ćemo puno reprizirati. Prvo zato što nemamo baš puno programa, a drugo zato što očekujemo da će ljudima trebati određeno vrijeme da steknu naviku – da nas nađu gdje smo, da shvate da smo na 106 kanalu Iskon TV-a, da shvate da nas mogu gledati online, te na mobilnim pametnim strojevima. Sve će to tražiti neko vrijeme i zato ćemo u početku ići s manje programa i češće ćemo ga ponavljati kako bismo omogućili da ga vidi veći broj ljudi. No, u budućnosti očekujemo da će se ta stvar razvijati.</para>
<para>Imamo viziju da ljudima koji su kao svoj životni poziv odabrali zanimanja koja su potrebna za pokretanje televizije omogućimo da na prvom koraku svoje profesionalne karijere naprave televiziju po svojoj ideji i po svojoj mjeri. Kamo će to odvesti, ne znam.Imate li već sada neke procjene koliku biste gledateljsku publiku mogli privući?
Nemam pojma. Uopće nisam o tome razmišljao. Meni je bitno da oni koje bi takav program mogao zanimati, znaju gdje ga mogu vidjeti, a to hoće li biti tisuću ili sto tisuća gledatelja, u krajnjem slučaju nije presudno.</para>
<para>Zato cijelo vrijeme govorim: ljudi, vi nećete gledati televiziju u klasičnom smislu te riječi, da ćete je upaliti u nedjelju u 4 popodne i gledati omiljenu seriju. Gledat ćete stvaranje televizije, projekt u kojem grupa mladih ljudi, s minimalnim iskustvom i minimalnim resursima, kreće u jednu avanturu s potpuno nepredvidivim krajem, u kojoj su odlučili napraviti najbolju televiziju novog doba. To je proces stvaranja koji će možda trajati dvije, možda sedam godina. U ovom trenutku to ne možemo reći. Imamo viziju da ljudima koji su kao svoj životni poziv odabrali zanimanja koja su potrebna za pokretanje televizije omogućimo da na prvom koraku svoje profesionalne karijere naprave televiziju po svojoj ideji i po svojoj mjeri. Kamo će to odvesti, ne znam.</para>

Napravit ćemo najbolju televiziju novog doba! 'Studentska TV nije televizija u klasičnom smislu te riječi. 

   Koji je cilj studenata s ovom televizijom?
Radeći na fakultetu, vidim da mladi ljudi sa zebnjom gledaju na vrijeme kad će otići s fakulteta i uključiti se u profesionalno okruženje. Zato što imaju dojam da ih vani ne čeka ništa dobro, ne čeka ih zaposlenje ili, ako ih čeka, ono nije atraktivno, a ako je malo atraktivnije, sigurno je slabo plaćeno. Prema tome, oni za sebe ne vide puno dobrog i ono što im nudimo je, umjesto da čekaju i gledaju što će im se dogoditi, da u međuvremenu kod nas rade. Rad je uvijek bolji od iščekivanja i oni koji su nam se priključili prihvatili su tu ideju.
Mladi ljudi sa zebnjom gledaju na vrijeme kad će otići s fakulteta i uključiti se u profesionalno okruženje. Zato što imaju dojam da ih vani ne čeka ništa dobro, ne čeka ih zaposlenje. Mi im nudimo da umjesto da čekaju što će im se dogoditi, rade kod nas. Rad je uvijek bolji od iščekivanja.Hoće li Studentska TV biti televizija koja cilja samo na studentsku gledateljsku publiku? Stekla sam dojam tijekom konferencije za novinare da će to biti televizija koja će se obraćati široj gledateljskoj publici, da će nuditi filmove, snimke predstava...
Jedno je što ja zamišljam, a drugo je što će ta televizija na kraju biti. Imam neku svoju viziju kako bi studentska televizija trebala izgledati, ali vjerujem da se ona umnogome razlikuje od vizije studenata koji će je proizvoditi. I mislim da je između te dvije stvari bitno što misle oni, a ne ja. Njihova vizija možda nije do kraja osviještena i artikulirana, jednostavno zato jer im nedostaje iskustva. No, s druge strane, ja imam iskustva, ali nisam više student. Mi idemo prema toj sinergiji. Ja doista ne kanim praviti program studentske televizije, nego studenti.

   Koja je to vizija studenata?
Oni nemaju viziju cijelog programa, imaju vizije nekih emisija. I mi cijelo vrijeme razgovaramo i mozgamo kakve bismo emisije htjeli raditi. Dolaze nam neke jako zgodne ideje, neke od njih su
prekomplicirane da ih proizvedemo u ovom trenutku, neke su taman takve kakve trebaju biti. Sada to nekako nastojimo formirati. Krenut ćemo s dvije emisije – jedna se zove Akademska četvrt, i to će biti dnevna, uvjetno rečeno, informativna, odnosno mozaička emisija, koja će govoriti o studentskom životu i temama koje zanimaju studente. To je ujedno i naša dnevna porcija informacija i televizijskih priča za njih. I radimo emisiju koja se zove Alter ego, a koja govori o alternativnim načinima života i na koji se način sve može uživati svijet oko sebe. To je također nešto što studente zanima – otvaranje novih mogućnosti. Očekujemo i da ćemo u skoro vrijeme imati i glazbene i debatne emisije, te humorističke emisije. Ali to je sve u procesu osmišljavanja.

   Humorističke emisije u vlastitoj produkciji?
Da, zašto ne. To je realno.

   Kad smo kod informativnog programa, koliko su studenti zainteresirani raditi političke emisije?
Ne previše, s tim da se to ne može primijeniti na apsolutno sve. Ali rekao bih da one nisu prve emisije koje će njima pasti na pamet. Nije novost ni ako konstatiram nakon mnogih drugih da je nova generacija prilično apolitična. Oni su odrastali u vrijeme koje je politički bilo dosta kaotično i mislim da je njihova nezainteresiranost za politiku posljedica i rezultat toga. Politike će na televiziji biti onoliko koliko oni budu htjeli. Jedino ono na čemu ću inzistirati je da to bude televizija koja će afirmirati aktivizam i djelovanje, a nasuprot onome što prevladava u ovom trenutku u društvu, a to su nepoduzimanje, kukanje, jalovo jadikovanje. Kao urednik, inzistirat ću da te nelijepe načine reagiranja na društvenu krizu ostavimo drugima, a mi ćemo pokušati odgovoriti na to time što ćemo raditi.


   Koliko su studenti zainteresirani za aktivizam i na kojim područjima najviše?
Rekao bih dosta. Sama činjenica da se angažiraju oko svega ovoga vrlo je lijepa, zapravo. Prošli vikend je bio beskrajno uzbudljiv kod nas. Dok je ostatak zemlje imao neradni dan, mi smo četiri dana i noći bili na fakultetu, a neki studenti nisu uopće odlazili kući. Radili su dane i noći i stvarno dali i daju sve od sebe, s tim da nemaju nikakvu zadovoljštinu na koju smo mi inače navikli – nisu plaćeni i ne dobivaju nikakve druge beneficije. To je volonterski rad u najčišćem smislu te riječi. U tim studentima postoje pozitivna stremljenja za koja ja mislim da su pretpostavka bilo kakve ozbiljnije promjene u društvu. Zbog toga sam optimist, i što se tiče televizije i što se tiče drugih stvari. Jer ako imate generaciju koja je spremna na taj način nastupiti, možete očekivati štošta dobro.

   Prije par dana bila je četvrta obljetnica prosvjeda na fakultetima, na kojima se artikulirao zahtjev za besplatnim obrazovanjem. Svjedočili smo prijašnjih godina i blokadama fakulteta i ukoliko se one ponove, vjerujem da bi ih studentska televizija i popratila. Otvara li se tu mogućnost za sukob interesa uprave fakulteta i studenata koji rade televizijski program, iako je dekan 
   Zakošek ustvrdio da se ni na koji način ne misli uplitati u televizijski program? Činjenica je ipak da se studentska televizija financira iz fakultetskog budžeta. 
O tome uopće nisam razmišljao. Predajem novinarstvo i vjerujem u ovu struku. Zapravo, vjerujem u mogućnost da se sve kaže na odgovoran i pametan način. I uopće mi nije padalo na pamet da bih ustrebao disciplinirati studente ili ih usmjeravati u tome što da govore. Mislim da se to neće dogoditi i da se na ovom fakultetu, gdje se stvarno primjenjuju najviši standardi političkog i odgovornog javnog djelovanja, također ne očekuje da netko pleše kako mi sviramo. To bi bilo malo jadno.
Nije novost ni ako konstatiram da je nova generacija prilično apolitična. Oni su odrastali u vrijeme koje je politički bilo dosta kaotično i mislim da je njihova nezainteresiranost za politiku posljedica toga. Politike će na televiziji biti onoliko koliko oni budu htjeli. Kako to da ste baš Vi odabrani za glavnog urednika? Je li Vam ponuđen rad na projektu?
Na ovom fakultetu predajem kao vanjski suradnik razne praktične predmete iz televizijskog novinarstva već tri godine. Kolegica Tena Perišin ovdje je duže, ona vodi cijeli taj smjer i njezina je ideja da se pokrene televizija. Ona je i predložila mene kao glavnog urednika. I premda sam se, zapravo, sa sobom davno bio dogovorio da je taj televizijski dio moje karijere okončan, ovo mi je zvučalo kao jedna uzbudljiva stvar, jer mi se činilo da može biti važna. Ako nam se posreći, mislim da ovaj projekt može biti jako važan. Ako nam se ne posreći, barem možemo reći da smo pokušali. Nemamo što izgubiti. Također, doživljavam da je moj angažman ovdje na limitirano vrijeme. Jer onog trenutka kad osjetim da više nisam potreban, da studenti mogu sami, bez mene, s veseljem ću se povući, prepustiti njima televiziju. Tako da ovo više doživljavam kao svoju obavezu prema novoj generaciji, kojoj već tri godine predajem, da joj pomognem da pokrene nešto svoje, negoli kao moj angažman uređivanja. Da, moja je funkcija glavnog urednika i to ću obavljati, ali s nadom da će je biti sve manje i manje. Sebe, zapravo, više doživljavam kao mentora i pomoćno osoblje, negoli kao glavnog urednika.

   Primate li Vi kao glavni urednik ili Tena Perišin kao voditeljica projekta neku naknadu za to?
Da. Ja sam honoriran kao glavni urednik. Tena Perišin, osim plaće koju dobiva kao predavačica, ovdje nema drugih honorara, pa tako ni za ovaj projekt. Nekoliko kolega, iskusnijih honoraraca koji sudjeluju u projektu da bi mu pomogli, također rade bez ikakve naknade. Dakle, od starijih, ja sam jedini plaćen, te imamo još nekoliko studenata koji su simbolično honorirani za svoj angažman. Svi drugi rade volonterski.

   Možemo li znati o kojem je honoraru riječ?
Ne.


   Financirate se iz budžeta Fakulteta političkih znanosti. Dekan je spominjao da se do sada za pokretanje projekta utrošilo već oko 300.000 kuna, te da će na godišnjoj razini fakultet moći izdvojiti od 300 do 500.000 kuna. Jeste li razmišljali o još nekim izvorima financiranja, hoćete li tražiti pomoć od države, aplicirati za novac iz europskih fondova?
Studio postoji već deset godina i on je i do sada bio opreman u dobroj mjeri raznim donacijama. Nadamo se da ćemo aplicirajući na razna vrata i na razne fondove, i unutar i izvan zemlje, dobiti još neka sredstva koja su potrebna da se projekt pomogne, a nadamo se i da će unutar privrede biti neki ljudi koji će prepoznati vrijednosti i kvalitetu ovog projekta, pa nam udijeliti koju kunu. Jer mi stvarno ne mislimo da je ovo televizija koja se može uspostaviti kao komercijalna. To joj na kraju krajeva nije ni cilj. I unatoč tome što smo svjesni da je u pitanju teška ekonomska situacija, nadamo se da će se podrška koju sada uživamo uspjeti i materijalizirati da kupimo još dvije kamere.

   Mislite li da bi mogao postojati interes za reklamiranje na toj televiziji? Kako uopće studenti reagiraju na tu mogućnost?
Registrirani smo kao neprofitan medij, pa je naša mogućnost da reklamiramo limitirana zakonom. Ali ona postoji. Tu doista očekujemo da nam se pridruže studenti Ekonomskog ili srodnih fakulteta, te osmisle neki način na koji bismo mogli ovo malo mogućnosti koje imamo pretvoriti u novac. Ja sam cijelu svoju karijeru taj financijski dio posla kojim se bavim uspješno izbjegavao i moram priznati da nisam dobar u financijama. Tako da, zapravo, očekujem da nam netko tu pomogne i nadam se da će studenti sami u budućnosti osmisliti neki ekonomski model održivosti ove televizije.
U prvoj garnituri voditelja koji će nastupati kao lica naše televizije imamo više od 20 ljudi, zato što je naša ideja da želimo imati ne dva ili tri prepoznatljiva lica, nego puno njih, želimo pokazati masovnost. Među njima su ljudi s raznih fakulteta, koji su uglavnom preko novih medija doznali da raspisujemo audiciju, pa su se sami prijavili.Akademija dramske umjetnosti je u projektu predstavljena kao partner. Kako ste zamislili njenu ulogu u projektu?
Postoji nekoliko fakulteta ili akademija koje mogu sudjelovati u ovoj priči. Akademija dramske umjetnosti školuje umjetnike, ljude koji su u izvedbenim umjetnostima protagonisti ili izvođači u smislu da su snimatelji, montažeri i tako dalje. S druge strane, mi smo kao novinari ljudi koji smo naučili raditi brzo. Zaključili smo da bi logična podjela posla između nas bila da oni stvaraju sadržaj, a da mi omogućimo da se stvori platforma gdje će se taj sadržaj prezentirati. Odnosno, mi smo sebe doživjeli kao nekoga tko mora pokrenuti stvari, a njih vidimo kao one koji će stvarati najatraktivnije dijelove tog sadržaja. Mogućnosti su raznolike. Od toga da osmisle svoje emisije, do toga da mi preuzimamo njihove predstave, njihove filmove, drame koje oni rade kao dio nastavnog procesa. Spomenuli smo da se tamo školuju glumci, a glumci mogu biti voditelji. Zapravo, oni imaju ogromne resurse za stvaranje televizije i nadam se da će studenti Akademije prepoznati tu mogućnost i da će nam se pridružiti.

   Mogu li Vam se studenti s drugih fakulteta, sami, bez posredništva fakulteta, obratiti za suradnju?
Kako da ne. Preko naše stranice na Facebooku se vrlo lako dolazi u kontakt s nama i to se događa gotovo svakodnevno. U prvoj garnituri voditelja koji će nastupati kao lica naše televizije imamo više od 20 ljudi, zato što je naša ideja da želimo imati ne dva ili tri prepoznatljiva lica, nego puno njih, želimo pokazati masovnost. Među njima su ljudi s raznih fakulteta, koji su uglavnom preko novih medija doznali da raspisujemo audiciju, pa su se sami prijavili. U početku se oslanjamo na studente našeg fakulteta jer nam je to praktičnije, njih poznajemo, ali, dapače, potpuno smo otvoreni za sve moguće oblike suradnje.

   Program se emitira svakodnevno od podneva do ponoći. Ima li dovoljno materijala za popuniti taj prostor?
U početku ne. U početku ćemo puno reprizirati. Prvo zato što nemamo baš puno programa, a drugo zato što očekujemo da će ljudima trebati određeno vrijeme da steknu naviku – da nas nađu gdje smo, da shvate da smo na 106 kanalu Iskon TV-a, da shvate da nas mogu gledati online, te na mobilnim pametnim strojevima. Sve će to tražiti neko vrijeme i zato ćemo u početku ići s manje programa i češće ćemo ga ponavljati kako bismo omogućili da ga vidi veći broj ljudi. No, u budućnosti očekujemo da će se ta stvar razvijati.
Imamo viziju da ljudima koji su kao svoj životni poziv odabrali zanimanja koja su potrebna za pokretanje televizije omogućimo da na prvom koraku svoje profesionalne karijere naprave televiziju po svojoj ideji i po svojoj mjeri. Kamo će to odvesti, ne znam.Imate li već sada neke procjene koliku biste gledateljsku publiku mogli privući?
Nemam pojma. Uopće nisam o tome razmišljao. Meni je bitno da oni koje bi takav program mogao zanimati, znaju gdje ga mogu vidjeti, a to hoće li biti tisuću ili sto tisuća gledatelja, u krajnjem slučaju nije presudno.
Zato cijelo vrijeme govorim: ljudi, vi nećete gledati televiziju u klasičnom smislu te riječi, da ćete je upaliti u nedjelju u 4 popodne i gledati omiljenu seriju. Gledat ćete stvaranje televizije, projekt u kojem grupa mladih ljudi, s minimalnim iskustvom i minimalnim resursima, kreće u jednu avanturu s potpuno nepredvidivim krajem, u kojoj su odlučili napraviti najbolju televiziju novog doba. To je proces stvaranja koji će možda trajati dvije, možda sedam godina. U ovom trenutku to ne možemo reći. Imamo viziju da ljudima koji su kao svoj životni poziv odabrali zanimanja koja su potrebna za pokretanje televizije omogućimo da na prvom koraku svoje profesionalne karijere naprave televiziju po svojoj ideji i po svojoj mjeri. Kamo će to odvesti, ne znam. 

Napravit ćemo najbolju televiziju novog doba!

<para>Ovaj operni biser, imat ćete prilike UŽIVO pratiti i na našem portalu u nedjelju, 27. 11., od 19:30 sati.</para>
<para>Studenti, njih čak 280 koji su šest mjeseci pripremali ovaj projekt, na scenu će postaviti modernu verziju slavne Bizetove <emphasis>Carmen</emphasis>, bez šarene suknje, toreadora i kiča. Ovaj put radnja će se odvijati na napuštenom stadionu Sevilla u predgrađu neimenovanog grada, glavnu riječ vodit će maloljetničke bande. Bit će tu i seksa, alkohola, krvi...</para>
<para>Scenografiju će činiti zidovi oslikani grafitima, istrošene automobilske gume, gajbe piva, kontejner za smeće i ulična lampa, a pjevači će pozornicom prešetavati u hlačama, majicama, prslucima i kožnim jaknama.</para>
<para>Ovo je, inače, treći zajednički projekt Likovne, Muzičke i Akademije dramske umjetnosti te Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Vrijedni su ti, talentirani i kreativni studenti već <emphasis>odradili </emphasis> Mozartovu Čarobnu frulu i oratorij Ivan Grozni Sergeja Prokofjeva.</para>
<para>Projekt Carmen odrađen je pod mentorstvom Vitomire Lončar, predstavu je režirao Krešimir Dolenčić, dok će dirigent biti Mladen Tarbuk. Scenografiju potpisuje Slavomir Drinković, a kostime Ivana Bakal.</para>

Carmen u koži i štiklama? Zašto ne! Jeste li spremni za Carmen u koži, među grafitima? 
Ovaj operni biser, imat ćete prilike UŽIVO pratiti i na našem portalu u nedjelju, 27. 11., od 19:30 sati.
Studenti, njih čak 280 koji su šest mjeseci pripremali ovaj projekt, na scenu će postaviti modernu verziju slavne Bizetove Carmen, bez šarene suknje, toreadora i kiča. Ovaj put radnja će se odvijati na napuštenom stadionu Sevilla u predgrađu neimenovanog grada, glavnu riječ vodit će maloljetničke bande. Bit će tu i seksa, alkohola, krvi...
Scenografiju će činiti zidovi oslikani grafitima, istrošene automobilske gume, gajbe piva, kontejner za smeće i ulična lampa, a pjevači će pozornicom prešetavati u hlačama, majicama, prslucima i kožnim jaknama.
Ovo je, inače, treći zajednički projekt Likovne, Muzičke i Akademije dramske umjetnosti te Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Vrijedni su ti, talentirani i kreativni studenti već odradili  Mozartovu Čarobnu frulu i oratorij Ivan Grozni Sergeja Prokofjeva.
Projekt Carmen odrađen je pod mentorstvom Vitomire Lončar, predstavu je režirao Krešimir Dolenčić, dok će dirigent biti Mladen Tarbuk. Scenografiju potpisuje Slavomir Drinković, a kostime Ivana Bakal. 

Carmen u koži i štiklama? Zašto ne!

Postroll

Preroll

SELAK RASPUDIĆ U SABORU GOVORILA O SPOLNOM UZNEMIRAVANJU NA ADU: 'Uvedite jasne protokole, onako kako je to u Finskoj'

<para>11.12.2020., Zagreb -Na konferenciji za medije Kluba zastupnika Mosta odrzanoj u Saboru o temi: "Novim zakonom o sjemenu unistit ce se domace sjeme" govorili su zastupnici Marija Selak Raspudic i Miro Bulj.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL</para>

Zagreb: Marija Selak Raspudić i Miro Bulj na konferenciji za medije

Hrvatska

Članak

HINA

MEĐU ČETIRI PRIJAVLJENA ZA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE NA ADU I JEDNA ŽENA: 'Dio ih je još uvijek na radnim mjestima'

<para>10.05.2018., Zagreb - Zgrada Akademije Dramskih Umjetnosti Sveucilista u Zagrebu .
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL</para>

DEKANICA ADU-A OTKRILA - DOSAD 17 PRIJAVA, JEDNA I PROTIV PROFESORICE: 'Lagala bih da kažem da nisam imala pojma'

dekanica

Danas.hr

DEKANICA AKADEMIJE DRAMSKIH UMJETNOSTI: 'Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju'

<para>10.06.2015., Zagreb - U kazalistu Kerempuh odrzana je tribina Sto je grad bez kazalista u sklopu 39. Dana satire Fadila Hadzica. Franka Perkovic Gamulin. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL</para>

#akademija dramskih umjetnosti

'Uvedite jasne protokole, onako kako je to u Finskoj'

'Uvedite jasne protokole, onako kako je to u Finskoj'

'Dio ih je još uvijek na radnim mjestima'

'Dio ih je još uvijek na radnim mjestima'

'Lagala bih da kažem da nisam imala pojma'

'Lagala bih da kažem da nisam imala pojma'

'Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju'

'Nažalost, imamo dva slučaja gdje se čini da se radi baš o seksualnom zlostavljanju'

'Da, imamo imena profesora-zlostavljača'

'Da, imamo imena profesora-zlostavljača'

'Nemam što za izgubiti. Selim se u Sarajevo i to dosta brzo, trenutno sam u fazi traženja stana'

'Nemam što za izgubiti. Selim se u Sarajevo i to dosta brzo, trenutno sam u fazi traženja stana'

Napravit ćemo najbolju televiziju novog doba!

Napravit ćemo najbolju televiziju novog doba!

Carmen u koži i štiklama? Zašto ne!

Carmen u koži i štiklama? Zašto ne!