Martin objašnjava kako aktivnost na društvenim mrežama dobro funkcionira kao alat psihološke analize jer otklanja neke probleme povezane sa samoočitovanjem pacijenta, prenosi CBS News.
"Na primjer, upitnici obično ovise o sjećanju osobe, koje može ali i ne mora biti točno", objašnjava Martin.
Njezina je ekipa angažirala više od 200 studenata da ispune upitnike u kojima su procijenili svoju razinu ekstrovertiranosti, paranoje, uživanja u društvenim odnosima i prihvaćanja neobičnih uvjerenja. Studenti su zamoljeni da odu na Facebook i blokiraju neke podatke i aktivnosti na svojim profilima prije no što im profile pregledaju znanstvenici. Na taj su način znanstvenici mogli utvrditi kako se ispitanici prirodno izražavaju.
"Čak i one aktivnosti na Facebooku koje su odlučili sakriti otkrile su aktivnosti i njihovom psihološkom stanju", kaže Martin.
Istraživanje je pokazalo da ispitanici koji ne uživaju u društvenim interakcijama redovito imaju manje prijatelja na Facebooku, dijele manje fotografija i rjeđe komuniciraju na toj mreži. Oni koji su odlučili blokirati više aktivnosti i podataka na svom profilu skloniji su prihvaćanju čudnih uvjerenja te pokazuju veći stupanj paranoičnosti.
