Sada je jasno zašto većina milenijalaca mrzi ostavljati glasovne poruke, posebno ako se radi o onima ljubavne prirode.
Ovo proturiječi prijašnjim istraživanjima po kojima su mail i SMS porukama nedostajale emocije.
"Na kraju se svodi na to da je poruka poslana elektroničkom poštom puno bolji izbor kada želite nekome predati neku informaciju o kojoj je potrebno malo i razmisliti", kaže jedan od autora istraživanja, Alan Dennis sa Sveučilišta u Indiani.
Dennis i suautor Taylor Welles, profesor na Kalifornijskom sržavnom sveučilištu u Sacramentu, željeli su naučiti koji je naš emocionalni odgovor na mailove.
Proučavajući navike 72 tinejdžera, znanstvenici su otkrili da su oni koji su slali romantične mailove bili više emocionalno uzbuđeni te koristili jače i promišljenije izraze od onih koji su ostavljali glasovne poruke.
Istraživanje je provedeno stavljanjem senzora na lica subjekata kako bi se izmjerili pokreti mišića povezani s pozitivnim i negativnim emocijama te na stopala kako bi se izmjerila uzbuđenost.
Subjektima je nasumice određivano da pošalju glasovnu poruku ili mail, kao i da pošalju praktičnu ili romantičnu poruku.
"Kada su pisali romantične poruke, subjekti su svjesno ili podsvjesno dodavali pozitivni sadržaj u svoje poruke, moguće da bi kompenzirali nemogućnost medija da prenese ton glasa", napisali su u radu o razultatima istraživanja.
"Mail omogućuje pošiljateljima da mijenjaju sadržaj tijekom sastavljanja poruke kako bi bili sigurni da je napisana u skladu s potrebama situacije. To nije moguće kod glasovnih poruka", dodali su. "Pošiljatelj snimi glasovnu poruku, koja zatim može biti poslana ili odbačena pa ponovo ispočetka snimljena, ali se ne može preuređivati."
"Zbog toga pošiljatelj provede više vremena stvarajući poruku koja se šalje elektroničkom poštom pa može i dublje razmišljati o riječima koje će napisati. Taj dodatni proces može povećati uzbuđenje."
Slanje maila više je pobudilo uzbuđujuće psihofiziološke reakcije nego slanje glasovne poruke, bez obzira bila poruka praktiče ili romantične prirode.
Istraživanje je pokazalo da to vrijedi podjednako i za muškarce kao i za žene.
Ovo je u suprotnosti s takozvanom teorijom prirodnosti medija, koja tvrdi da što se više udaljavamo od komunikacije licem u lice, to ona postaje manje prirodna i manje učinkovita.
"Puno teorija tvrde kako mailovi i SMS poruke nisu pretjerano učinkoviti", kaže Dennis. "Možda bi se trebali malo odmaknuti od stereotipnih pretpostavki koje baš i ne djeluju kada dublje pogledamo kako ljudi djeluju fiziološki."
Tijekom promatranja, znanstvenici se nisu susreli s puno smajlija u mailovima. Umjesto toga su otkrili da, kada pišu mailove, subjekti dodatno paze kako bi dobro izabrali riječi te kako bi poruka prenijela puno značenje.
