Nogometaši Dinama u petak navečer osigurali su 20. naslov hrvatskog prvaka. Međutim na službenoj klupskoj stranici ta se brojka nigdje se ne spominje. Oni imaju na pameti jednu drugu. "Dinamo osigurao 30. naslov državnog prvaka", "Gojak proparao mrežu za Dinamov 30. naslov prvaka!", poručuju Modri.
"Dolazi nam treća zvjezdica na dres i jako smo sretni zbog toga, naglasio je Dinamov branič, vezist, krilni napadač, maksimirska "katica za sve", Mario Šitum, podsjećajući da će ovaj, 30. naslov državnoga prvaka ujedno značiti i novi estetski dodatak glavnom dresu – treću zvjezdicu", hvale se prvaci.
Međutim postavlja se pitanje legitimnosti te brojke. Naime, jedan 'naslov prvaka' posebno izaziva kontroverze.
Jedni igrali nogomet, drugi gubili živote
Kako stoji u tekstu posvećenom povijesti kluba Dinamo je pod imenom Građanski svoje prvo prvenstvo, kao i prvenstvo Jugoslavije, osvojio 1923. godine pod vodstvom engleskog trenera Arthura Gaskella, zatim 1926. i 1928. pod vodstvom trenera Imre Pozsonyija. Nadalje, pod vodstvom trenera Martona Bukovija uzeli su naslove 1937., 1940. i 1943. Upravo je taj posljednji sporan jer je osvojen u NDH. Poznato je da je to bila kvislinška tvorevina nastala dogovorom ratnih zločinaca Hitlera i Mussolinija.
U takvoj "državi" pod vodstvom ustaškog zločinca Ante Pavelića tadašnji Građanski osvajao je naslove dok je tisuće ljudi gubilo život zbog pogrešnog imena i prezimena. Postavlja se pitanje zašto Dinamo i danas taj naslov ubraja kao legitiman s obzirom na to u kakvim je uvjetima odigrano to prvenstvo. Dakle ta tvorevina nije bila niti nezavisna, niti država, niti Hrvatska. Nešto o tome piše i u Ustavu RH.
"Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
"u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943)...."
Sport u Jasenovcu
A što je nogomet značio tadašnjoj NDH najbolje je opisao Ivo Goldstein u knjizi 'Jasenovac'.
"U Logoru III Ciglana ustaše su “natjerali logoraše da obrazuju ‘diletantsku grupu’, jednu muzičku i jednu nogometnu sekciju”. Za odbojku je uređeno igralište na “bulevaru slobode”, a na “trgu pure” uređeno je primitivno i neravno nogometno igralište. Tu su se svake nedjelje igrale utakmice za prvenstvo logora. Gotovo svaka radna grupa imala je svoju nogometnu momčad. No, nije to bio neki nogomet - čak je i nogometna reprezentacija sastavljena od igrača iz svih radnih grupa bila vrlo slaba. Momci su u načelu bili izgladnjeli, ali su čak i takvi morali jednom nastupiti protiv momčadi ustaške posade".
Nakon Drugog svjetskog rata Modri su pod imenom Dinamo četiri puta bili prvaci Jugoslavije, a potom još 20. puta Hrvatske.
