Hrvatska je najgora u Europskoj uniji po izdvajanjima za sport i rekreaciju. Sa sportašima se često volimo hvaliti, kada se slavi, političari su im blizu, ali kada se pogleda država, Hrvatska je svojim sportašima - maćeha.
"Imamo rupe na atletskoj stazi i moramo paziti gdje stajemo", kaže Lovro Pešić iz Zagreba.
A rekli su nam i što im se još ne sviđa.
"Ne sviđa mi se što nemamo svlačionice pa moramo ostavljati stvari i presvlačiti se tu, na ovim tribinama", kazala je Klara Kapac, također iz Zagreba.
"Ne sviđa mi se to što kada pada kiša, nemamo treninga", rekla je Tonka Šinko iz Zagreba.
A Pauli se ne sviđa to što nema zahoda.
"Ne sviđa mi se to što nema zahoda i što nemamo gdje popiti vode", kazala je Paula Pešić iz Zagreba.
I sve to u 2019. U Zagrebu. U atletskom klubu. Dobro došli u Dinamo-Zrinjevac. Istražili smo što sve tamo zapravo nije u redu. Atletska staza po kojoj je naša reporterka hodala je dotrajala. Zadnji put je obnovljena prije 20 godina za Vojne igre 1999.
"Ovo je već prastaro doskočište koje je kupljeno prije 15-ak godina, dotrajalo je skroz. Uglavnom, ništa tu nije onako kako bi trebalo biti", kazao je trener AK Dinamo-Zrinjevac Mladen Kršek.
U Hrvatskoj se za sport ne izdvaja dovoljno
Jer ono što se u Hrvatskoj izdvaja za sport i rekreaciju očito nije dovoljno. Iz državnog proračuna, ali i iz blagajni općina, gradova i županija samo 0,2 posto novca odlazi na sport i rekreaciju, po čemu smo uvjerljivo na posljednjem mjestu u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata iz 2017. najviše od svih ulaže susjedna Mađarska - 2,5 posto, odnosno čak 12 puta više od Hrvatske.
Gledati Hrvatsku na posljednjem mjestu ne sviđa se ni nekadašnjem svjetskom i europskom prvakuGordanu Kožulju koji se danas bavi poslovnim savjetovanjem.
"Poticanje sporta i rekreacije može uvelike utjecati na životne navike i kvalitetu života naših građana. Druga dimenzija je promocija Hrvatske. Treća dimenzija je da je sport nažalost postao zadnji bastion nacionalnog zajedništva. Stoga, ako nam je sport iz te tri dimenzije toliko važan, onda se trebamo zapitati trebamo li izdvajati više od 0,1 ili 0,2 posto iz državnog proračuna", rekao je bivši plivačGordan Kožulj.
U ovoj, predolimpijskoj godini iz državne blagajne za sport je izdvojeno nešto više od 336 milijuna kuna.
"Ako uzmemo u obzir da je polazna točka 2016. bilo izdvajanje od 200 milijuna kuna, sada smo već na 336, u 2020. će se to povećanje nastaviti nekakvim realnim i održivim trendom u odnosu na stvarne mogućnosti proračuna", rekao je zamjenik državne tajnice Središnjega državnog ureda za šport Krešimir Šamija.
Na samom smo dnu i po ulaganjima po stanovniku
Ali u usporedbi s ostatkom Europske unije na samom smo dnu i kada se promatraju ulaganja po stanovniku.
Izdvajamo uvjerljivo najskromnijih 13,3 eura po stanovniku. Ispred nas su i Bugari sa 16 eura po stanovniku, Slovaci s 23 pa i Rumunjska s 25. Mađarska primjerice izdvaja 150 eura po stanovniku, Njemačka 100. A na samom vrhu su Švedska i Finska s više od 200 eura po stanovniku te Luksemburg s čak 492 eura po stanovniku.
"Mislim da izdvajanje i sam iznos nisu cilj. Cilj je imati zdravu, aktivnu naciju i cilj je u svakome malom mjestu, u svakoj općini i svakom gradu da sport što je više moguće bude podjednako dostupan", objasnio je Šamija.
"Sama ta analiza do koje je došao Eurostat i koje smo mi svjesni može biti dobra točka da se osvijestimo i krenemo prema dalje, da se tom problemu, ako kažemo da je problem, više posvetimo. Mislim da možemo napraviti bolje, mislim da hrvatski sport to zaslužuje i da će se višestruko vratiti", kazao je Kožulj.
Od 24 sportska objekta ove godine je završeno samo šest
Ove godine obnavljaju se ili grade 24 sportska objekta, a do sada ih je završeno samo šest. Da će jednog dana radovi početi i na Sveticama, ovdje u to samo rijetki vjeruju.
"Isto kako ljudi žele da im bude što ugodnije raditi posao, tako i mi želimo. Želimo da se ovdje nešto promijeni na bolje. Mi bismo nešto i sami napravili međutim ni to ne možemo jer smo spriječeni svakakvim dozvolama, a kad se pita da se nešto napravi, tu dolazi do problema", rekao je bivši svjetski junorski prvak u bacanju diska Martin Marković.
"Godine prolaze, a ništa se nije dogodilo i zapravo sve ovo, na neki način, propada", zaključio je trener AK Dinamo-Zrinjevac.
I nije jedino.
