Ovaj popularni citat najbolje sažima važnost brige o srcu, jednom od najvažnijih organa, koji svaki dio našeg tijela opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima. No mnogi, nažalost, nisu toga svjesni te nezdravim navikama i nebrigom ugrožavaju zdravlje, ali i život. Od kardiovaskularne bolesti, naime, godišnje u svijetu umire više od 17 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj, oko 23.000 osoba, što čini 50 posto svih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Neki od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca su pušenje, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizička aktivnost. Kako biste zaštitili zdravlje srca, važni su preventiva i zdrave navike:
redovita tjelovježba, dovoljno sna, izbjegavanje stresa, nepušenje te zdrava prehrana. Mediteranska prehrana trebala bi biti osnova, namirnice koje se posebno preporučuju za zdravlje srca su orašasti plodovi, chia sjemenke, borovnice, zeleni čaj, avokado, naranče, losos, koji je bogat omega-3 kiselinama, a koje smanjuju trigliceride, rizik od aritmije i arterioskleroze.
Proizvodi Omegol linije prate najnovije nutricionističke trendove te su namijenjeni svima koji izrazitu pažnju pridaju prehrani i aktivnom načinu života. Bogati su ALA omega-3 masnom kiselinom, koja doprinosi održavanju normalnog nivoa kolesterola u krvi. Sadrže optimalan odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina, a prirodan su izvor vitamina E. Cijela linija OMEGOL proizvoda nositelj je znaka V lable, europske veganske oznake.
Danas, u doba kad medicina raspolaže izuzetno temeljitim i savršeno preciznim dijagnostičkim metodama, poznata stara izreka "bolje je spriječiti nego liječiti" točnija je nego ikad. Evo pregleda koje bi nakon 25. godine bilo dobro obaviti jednom godišnje, a koji će pomoći preventivi srčanih bolesti.
Tlak mjerite barem jednom godišnje: To treba učiniti nakon zalaska sunca (optimalno doba dana za mjerenje), u sjedećem položaju, i ponoviti tri puta kako biste bili sigurni u rezultat mjerenja. Pritom nemojte govoriti i nastojte biti što opušteniji. Prvo se mjerenje ne uzima u obzir, već se računa prosjek sljedeća dva mjerenja.
Napravite analizu krvi: Ovom se pretragom mjeri kvaliteta i količina krvi – koliko je u njoj krvnih zrnaca, koliko vode te njezina gustoća (normalne vrijednosti su od 12 do 13 g hemoglobina te hematokrit 40 do 45%). Osim toga, važni su pokazatelji i vrijednosti ukupnog kolesterola i glikemije, vrijednosti kreatinina, odnosno sadržaja proteina: trebao bi biti između 0,8 i 1,2 mg/ml, vrijednosti elektrolita, odnosno sadržaja natrija (141 do 143 mlE/l) i kalija (4 do 5 mlE/l) u krvi.
Najvažnije pretrage za zdravlje srca
Kako bi se smanjili mogući rizici, indikaciju za određeni kardiološki postupak treba dati internist kardiolog, koji točno zna što očekuje od pretrage. Ovo su najbolji savjeti kako se pripremiti za najvažnije pretrage za zdravlje srca.
EKG ili elektrokardiogram je obavezan dio kardiološkog pregleda koji daje grafički zapis električnih potencijala srca. Daje važne informacije o poremećajima ritma i provođenja u srcu, strukturnim poremećajima srca. Za snimanje nije potrebna priprema, a postupak traje manje od minute. Pretraga se obavlja u ležećem položaju. Potrebno se razodjenuti do pojasa, a potom medicinska sestra ili liječnik postavi elektrode na ruke, noge i grudni koš te se obavi snimanje.
HOLTER EKG-a je 24-satno snimanje EKG-a, odnosno ritma srca na magnetskoj traci. Njime se dobiva uvid u rad srca tijekom duljeg razdoblja. Muškarci, koji su dlakaviji, trebali bi prije depilirati prsa jer dlake ometaju snimanje. Medicinska sestra postavi na prsa pacijenta electrode, koje su žicama povezane s malom kasetom, tj. aparatom u torbi koja se objesi preko ramena. Preko elektroda se tada navlači odjeća. Tijekom nošenja aparata obavljaju se uobičajene dnevne aktivnosti, ali aparat se ne smije izlagati vodi ni mehaničkim oštećenjima. Pacijent ispunjava dnevne aktivnosti, bilježi eventualne subjektivne tegobe i vrijeme njihova pojavljivanja. Nakon 24 sata, medicinska će sestra skinuti aparat s elektrodama.
HOLTER TLAKA radi se o malom uređaju koji mjeri krvni tlak i puls svakih pola sata. To je 24-satno praćenje krvnog tlaka i pulsa, a za pretragu nije potrebna posebna priprema. Medicinska sestra postavi manžetu tlakomjera na jednoj nadlaktici, a uređaj koji mjeri tlak smješten je u torbici koja se prebaci preko ramena. Dok aparat mjeri tlak (osjeti se pumpanje manžete, a i zvučno se oglasi), treba se smiriti i ruku na kojoj je manžeta spustiti uz tijelo. Tijekom ovog mjerenja također treba voditi bilješke aktivnosti i subjektivnih tegoba.
UZV SRCA ILI EHOKARDIOGRAFIJA ultrazvučna je pretraga koja pokazuje strukture i funkciju srca, veličinu srčanih šupljina, debljinu stijenki, morfologiju i funkciju srčanih zalistaka. Daje dragocjene podatke o srcu i trebala bi biti dio standardnoga kardiološkog pregleda uz EKG. Prije provođenja TEE pretrage treba biti natašte (šest sati se ne smije jesti ni piti, a jutarnja se terapija može uzeti uz mali gutljaj vode); ako bolesnik nosi zubnu protezu, treba je izvaditi. Postavi se venski put radi eventualnog injiciranja kontrasta ili terapije u krvotok. Ždrijelo se pospreja lokalnim anestetikom i postavi štitnik u usta da se sonda (gumena je i fleksibilna) ne bi oštetila zubima. UZV pretrage srca u prosjeku traju 30-ak minuta. Tijekom snimanja (kardiolog cijelo vrijeme snima i mjeri strukture srca na ekranu) prati se rad srca putem EKG-a. Nakon TEE pretrage tri sata se ne preporučuje jesti ni piti (zbog djelovanja anestetika u ustima koji ometa gutanje).
ERGOMETRIJA ILI TEST OPTEREĆENJA kontinuirano je snimanje KG-a pri doziranom opterećenju. Test se izvodi nakon kardiološkog pregleda i na indikaciju internista kardiologa. Taj je test veoma važan za procjenu i dijagnostiku mnogih kardiovaskularnih bolesti, kao i za procjenu uspjeha terapije.
Na dan testiranja treba popiti uobičajenu terapiju, osim ako kardiolog ne odredi drugačije. Također, taj dan treba izbjegavati pušenje, kavu i alkohol, a dva sata prije testiranja ne smije se jesti. Odjeća i obuća trebaju biti udobne kako bi se izbjegle ozljede pri hodanju, tj. vožnji bicikla. Test se izvodi hodanjem na pokretnoj traci ili vožnjom sobnog bicikla. Tijekom izvođenja testa provjerava se krvni tlak, kontinuirano se snima EKG. Teoretski maksimum opterećenja određuje se za svakog bolesnika prema težini, visini i godinama starosti. Prilikom testiranja bolesnik treba predočiti medicinsku dokumentaciju.
Nakon pretrage bolesnik se u čekaonici odmara u sjedećem položaju još 30-ak minuta (zbog mogućih subjektivnih tegoba koje se mogu javiti nakon testiranja).
KORONAROGRAFIJA je pretraga kojom se prikazuju krvne žile srca (koronarne arterije), a obavlja se u bolnici; hospitalizacija traje od dva do pet dana. Riječ je o invazivnoj metodi jer se izvodi postavljanjem dugačkih tankih katetera u srce, koji se u organizam uvode kroz arteriju u preponi ili ruci iznad ručnog zgloba. Prolaz katetera do srca prati se rendgenskim uređajem. Potom se kroz kateter ubrizgava kontrastno sredstvo koje prikazuje srčane šupljine i srčane arterije. Prije zahvata bolesnik treba potpisati pristanak, a potom se obavljaju određene pretrage: laboratorijska analiza krvi, snimanje EKG-a, RTG srca i pluća te UZV srca. Šest sati prije zahvata bolesnik treba biti natašte i ne smije pušiti. Ujutro prije pretrage depiliraju se obje prepone i treba se istuširati. Kardiolog će napomenuti koje lijekove bolesnik treba popiti iz uobičajene terapije, ali i koji su lijekovi potrebni za ovaj zahvat. Indikaciju za ovaj test postavlja kardiolog ako posumnja na koronarnu bolest. Otkriju li se tijekom snimanja suženja u koronarnim arterijama, ona se mogu proširiti malim balonom; nakon toga se postavljaju proteze, odnosno mrežice (engl. stent). Snimanje obično traje od 30 do 60 minuta.
