Global Government Jam, događaj u okviru globalne inicijative u kojoj su dionici javne uprave, zaposlenici državnog i privatnog sektora te studenti diljem svijeta istovremeno radili na rješavanju izazova i dizajnu usluga iz domene javnog sektora, po prvi put se održala u Hrvatskoj u Zagrebu od 5. do 7. lipnja 2018. godine
Organizacijom prvog Zagreb Government Jama, Zagreb i Hrvatska stavljeni su na mapu s više od 30 ostalih lokacija u svijetu, na kojima su se problemi javnog sektora rješavali na inovativan i uključiv način.
Tajna tema ovogodišnjeg Government Jama bila je obznanjena tek u utorak 5. lipnja, točno u 15 sati, kako bi svi sudionici diljem svijeta imali jednake startne pozicije, nakon čega su imali na raspolaganju 48 sati da osmisle rješenje i 'prodrmaju javni sektor'. Na Zagreb Government Jamu generirano je više od 70 grubih ideja, podijeljenih u kategorije poput edukacije, energetike, transporta, upravljanja otpadom, zdravstva, pravnog sustava te se 30-ak prisutnih sudionika podijelilo u grupe kako bi razvijali 3 finalna koncepta, svaki s ciljem osmišljavanja inovativnih rješenja za poboljšanje sveukupne kvalitete života građana. Rješenja su razvijana koristeći „design thinking“ metodologiju, a sam rad na rješenjima sastojao se od kratkih teorijskih blokova te praktičnog rada, pod budnim očima konzultantica za korisničko iskustvo poduzeća Radilica, Petre Ravlić, Marine Milić Kravar, Katarine Pranjić i Tee Zavacki. Započevši terenskim istraživanjem kroz intervjue i promatranje, sudionici su prepoznali uzorke i konkretizirali probleme koje žele rješavati, koristeći alate poput persone i mape empatije. Nakon samostalnog razmišljanja i nekoliko tehnika grupnog brainstorminga te mnoštva ideja, svaki tim je odabrao onu s najviše potencijala te je izradio prve verzije prototipa.
Zagreb Government Jam otvorio je satiričar NewsBara Borna Sor, kako bi na zanimljiv i duhovit način potaknuo sudionike na promišljanje o javnim uslugama. U sljedeća dva dana slijedili su i inspirativni govori Marka Krištofa, ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, koji je predstavio kako je i uz malo resursa, a puno entuzijazma zaposlenika, moguće učiniti puno na približavanju statistike građanima, s ciljem podizanja transparentnosti korištenja podataka u kreiranju javnih politika; Ivana Bare, digital transformation manager, s iskustvom rada na projektu e-Građani koji je 2015. osvojio nagradu za najbolji europski projekt u kategoriji „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“ te je podijelila sa sudionicima najbolje i najlošije prakse; Valna Bastijančić Erjavec, prof. zamjenica gradonačenika grada Bjelovara, koja je predstavila grad Bjelovar kroz Smart City, niz multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanog područja Grada, s ciljem postizanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života građana. Također je sa sudionicima zanimljive uvide iz javnog sektora podijelila i Tamara Puhovski.
Prvi Zagreb Government Jam okupio je 30-ak sudionika različitog profila, od zainteresiranih građana, zaposlenika u svim segmentima javne uprave, do članova neprofitnih organizacija, dizajnera i studenata koji su kroz eksperimentiranje, suradnju i prijateljsko natjecanje razvili nove usluge inspirirane zajedničkom temom:
- Sunny Money je koncept ugradnje solarnih panela usmjeren prema mladim vlasnicima prvih nekretnina koji povezuje sve tri uključene strane - privatni sektor, javni sektor te civilni sektor, a podrazumijeva financiranje putem npr. etične banke, pri čemu država podupire inicijativu sufinanciranjem montaže i funkcijom "solarnog savjetnika" koji kao stručnjak pomaže građanima u cijelom procesu.
- Info2go je platforma digitalizacije javne administracije, koncept koji centralizacijom dostupnih informacija i usluga u sklopu "studomata za život" omogućuje korisniku rješavanje većine zahtjeva na jednom mjestu, odnosno ubrzava rješavanje zahtjeva koje za sada nije moguće riješiti online.
- Posljednji, pobjednički koncept naziva My Study, je platforma koja omogućuje studentima kreiranje studijskog programa prema njihovim potrebama, od odabira kolegija i praksi, preko povezivanja s mentorima i kolegama, sve do profesionalnog savjetovanja.
Takav pristup rješavanju problema u skladu je s globalnim trendovima u kojima sve veću važnost ima service design, odnosno dizajn usluga.
DODATNE INFORMACIJE O SERVICE DESIGNU:
Zašto service design? Dizajn kao pristup postoji još od industrijske revolucije, no izazovi u kojima se primjenjuje drastično se mijenjaju. Usluge zauzimaju sve više mjesta u ponudi, a postaje ih nemoguće odvojiti od samih proizvoda. Dizajnerski se izazovi pomiču - primjerice od dizajniranja udobnog automobila prema dizajniranju bolje mobilnosti u urbanim područjima.
Usluge su svugdje oko nas i u razvijenim zemljama čine više od 70% BDP-a. No, svjesno dizajnirane usluge koje u fokus stavljaju korisnika predstavljaju novost te su često ona ključna razlika koja je izvor konkurentske prednosti. Aktivni service designer Marc Fonteijn opisao je to riječima: Uzmite situaciju u kojoj imate jedan do drugoga dva ista kafića koji prodaju identičnu kavu po istoj cijeni.Dizajn usluga ono je zbog čega ćete ući u jedan, a ne drugi. Zbog njega ćete se često vraćati u taj lokal te pričati prijateljima o njemu.
Service design u središte stavlja ljude. Brojne inovacije dožive neuspjeh jer jednostavno ne ispunjavaju ljudske potrebe. Inovacije u području dizajna usluga stoga započinju empatijom i razumijevanjem ljudi. Povezujući potrebe ljudi s tehnološkim mogućnostima te poslovnom logikom, u konačnici stvaramo usluge koje ne samo da su profitabilne, već i zaista bitne ljudima.
