Winston Churchill je mucao, ali je vježbao i svoj nedostatak pretvorio u prednost. Retorika, posebice ona poslovna, zapravo je kombinacija elokvencije, inteligencije i upornosti.
Retorički govor ujedinjuje volju, razum i osjećaje, a cilj mu je pridobiti osobu za neku ideju ili akciju. Iako je najčešće vežemo uz politiku, retorika je prisutna u svemu: od sastanka s novim klijentom do nagovaranja prodavača da vam stavi malo više salate u sendvič.
Na Visokoj poslovnoj školi Zagreb (VPŠZ) znaju i tome podučavaju da umijeće izražavanja, prenošenja informacija i javnog govora može biti presudan faktor u poslu. Zato se treba dobro pripremiti neovisno o vrsti nastupa.
Za početak, treba prikupiti podatke s kojima ćemo „popuniti“ priču.
Ako je to pozdravni govor na nekom događanju, moramo znati tko su sudionici, koliko traje i kakav je protokol. Kad se radi o prodajnom sastanku, trebali biste imati što je više moguće informacija o tvrtki, osobi s kojom ćete razgovarati, djelatnosti i proizvodima.
Slijedi raspoređivanje i sastavljanje.
Prikupljene podatke je potrebno posložiti po važnosti, pazeći na vrijeme koje imate na raspolaganju. Na samom početku odredite cilj govora i strategiju - je li riječ o informiranju, predavanju, uvjeravanju ili možda zabavljanju. Stavite se u poziciju slušatelja i servirajte one informacije koje biste i sami voljeli čuti. Pazite da vaš govor ne postane dosadan.
Sljedeći je korak učenje govora i izvedba.
Slijedite li poslovni bonton, svoj govor biste trebali naučiti napamet. Dobar govornik uvijek koristi kartice s bilješkama, ali nikada ne čita od riječi do riječi. Ovo pravilo ne vrijedi kad je riječ o imenima i prezimenima. Tada je preporučljivo da ih pročitate kako ne bi došlo do nesporazuma.
Posljednja faza pripreme je izvedba.
Ponavljajte na glas više puta kako biste govor lakše memorirali. Vježbajte pred ogledalom. Mnogi na važnim sastancima krenu zamuckivati i zaboravljati stvari, a rješenje tog problema stvarno je jednostavno - treba se slušati, gledati i vježbati. I onda još malo vježbati.
To je ono što svako izlaganje treba imati. Dobrim ćete uvodom zainteresirati sugovornika i stvoriti prvi dojam, a ujedno ga pripremiti za cilj prezentacije - temu zbog koje ste i došli. U sredini izlaganja objašnjavamo temu sastanka. Možete se poslužiti uzorcima, fotografijama ili dokazima. Na kraju izlaganja napravite rekapitulaciju.
Retorika nije toliko stvar talenta koliko vježbe i ustrajnosti. Govor i način komuniciranja nadopunjuje još i neverbalna komunikacija, koja je važan dio svakog našeg nastupa, poručuju stručnjaci s VPŠZ i tamošnje Katedre za komunikaciju.
