gumena patkica ili kosilica za travu?

Vjerojatno mislite da je točan odgovor "kosilica", ali zapravo su i jedan i drugi predmet jednako glasni. Promet (svejedno je jeste li vozač ili pješak), sušila za kosu i drugi kućanski aparati ili akcijska scena nekog filma u kinu – sve su to izvori zvuka koji dugotrajnim izlaganjem mogu oštetiti sluh.

Što je buka i kako nas „truje“?

Definirana kao nepoželjan zvuk, buka je svakodnevni nusproizvod modernog industrijskog društva koji direktno utječe na vaše zdravlje i kvalitetu života. Buka je svugdje, na radnom mjestu, u kafićima i klubovima, na utakmicama, koncertima i sličnim mjestima i događanjima. Neugodna je, povremeno i bolna za naše uho koje je vrlo sofisticiran i osjetljiv organ, ali je uglavnom ne primjećujemo i ne razmišljamo o njoj.

U određenim situacijama buka može prijeći i prag boli što rezultira škakljanjem u uhu, zatim svrbeži, a potom i jakom boli. 120 decibela smatra se prosjekom praga boli za zdravu osobu, ali ta granica razlikuje se od pojedinca do pojedinca.

Prosječna glasnoća pojedinih zvukova iz naše okoline (približne vrijednosti, u decibelima):

Pasivno slušanje i posljedice buke?

Kao i kod pasivnog pušenja, pasivno slušanje nametnuto je bez našeg pristanka, protiv naše volje i najčešće na mjestima gdje provodimo većinu svog dana. Utjecaj buke na čovjeka je, blago rečeno, negativan:

• oštećenje sluha i otežana komunikacija,
• nemiran san,
• povećan rizik od demencije,
• kardiovaskularne smetnje,
• smanjena sposobnost koncentracije i razdražljivost,
• gubitak samopouzdanja
• povlačenje iz okruženja, tj. gubitak odnosa s obitelji i prijateljima

Upravo povlačenje iz okruženja najviše šteti jer osoba oštećena sluha gubi sposobnost sudjelovanja u svakodnevnom životu, radnu sposobnost, a time gubi i samopouzdanje. Važno je napomenuti da se oštećenje sluha razvija postupno, tj. oštećenje slušnih stanica prirodno dolazi s godinama. To je proces koji se razvija sporo, zbog čega nam treba i nekoliko godina da primijetimo nepovratno oštećenje sluha. Statistike su neumoljive: čak trećina građana od 65 i više godina u pravilu ima značajno oštećenje sluha na oba uha.

Koji su znakovi oštećenja sluha, tj. zatrovanja bukom?

Oštećen sluh može nam uskratiti mnoštvo zvukova koji s vremenom "nestanu" iz naše percepcije i otežati nam komunikaciju u različitim situacijama. Pjev ptica i šuštanje lišća, vlastito disanje i zvuk kiše, razgovor u kafiću i u vožnji automobilom, često izgovaranje "Molim?" i "Daj ponovi" – samo su neki od primjera gubitka ne samo sluha, već i kvalitete života.

Što poduzeti kad je sluh oštećen i kako „izmjeriti“ sluh?

Rješenje za oštećeni sluh su slušni aparati. Današnja napredna tehnologija omogućuje quad-core processing zbog kojeg su slušni aparati izuzetno efikasni u rješavanju problema gubitka sluha. Zbog njihove nevidljivosti i snage, danas nagluhe osobe više ne prežu od posjeta otoakustičaru i društvene predrasude prema slušnim aparatima polagano nestaju. Kod nas postoji nekoliko tvrtki čiji otoakustičari uglavnom nude besplatno savjetovanje oko očuvanja sluha te pomažu kod nagluhosti.

Svijet je zagađen preglasnim zvukovima - problem koji će se s vremenom samo povećavati. Kako biste izbjegli oštećenje sluha i ostale negativne posljedice buke, najvažnije je da ustanovite gubitak sluha na vrijeme i čuvate sluh! Stoga, izbjegavajte slušalice dok slušate glazbu, stavite čepiće protiv buke dok kosite travu i barem jednom godišnje posjetite otoakustičara koji će vam besplatno napraviti audiometriju (snimanje sluha). Tako ćete biti sigurni da ste na vrijeme ustanovili u kakvom je stanju vaš sluh. Snimanje sluha ne boli, traje 5-6 minuta i odmah dobijete korisne savjete što poduzeti. Sluh je važno osjetilo koje treba čuvati kako bi nas što dulje služilo i omogućilo nam lijep i ugodan život!