Nismo svjedočili ovakvom povećanju cijena materijala, sirovina, energenata te istodobnom smanjenju ekonomske aktivnosti koja je u kombinaciji sa smanjenom produktivnosti rada dovela do značajne inflacije koja ugrožava gospodarski rast i razvoj te realizaciju provođenja značajnih infrastrukturnih projekata.
Upravo građevinski sektor nosi stratešku važnost za domaće gospodarstvo jer sa svojim projektima čini oko 5% udjela domaćeg BDP-a i preko 9% udjela BDP-a čitave EU, a ne dođe li do realizacije projekata prijeti nam usporenje rasta bruto domaćeg proizvoda, koje uz daljnje inflatorne pritiske dovodi do razdoblja stagflacije iz kojeg je izlazak bolan i dugotrajan. Građevinski sektor u Republici Hrvatskoj posebno je važan za oporavak potresom pogođenih područja, a s obzirom da na njega otpada gotovo polovica ukupne potrošnje energije, važno je adekvatno odgovoriti na izazove koji pred ovim sektorom stoje kako ga ne bismo dodatno ugrozili.
Građevinski sektor sa svojim projektima čini oko 5% udjela domaćeg BDP-a i preko 9% udjela BDP-a čitave EU. Stagnacijom graditeljstva i usporenjem rasta BDP-a uz daljnje inflatorne pritiske gospodarstvu prijeti razdoblje stagflacije iz kojeg je izlazak bolan i dugotrajan.
Graditeljstvo se trenutno nalazi u nezavidnoj poziciji jer mu, usprkos pozitivnim pokazateljima na tržištu u vidu povećanja potražnje kod obnove od potresa i velikih infrastrukturnih projekata sufinanciranih iz instrumenata Europske unije, prijete milijunski gubici zbog faktora koje nije bilo moguće predvidjeti niti ih je sada moguće kontrolirati. Broj izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od šest godina (2015. – 2021.) gotovo se udvostručio, a procijenjena vrijednost građevinskih radova porasla je za 10 milijardi kuna u istom razdoblju. Unatoč tome, radi poremećaja u dobavljačkim i opskrbnim lancima, cijene građevinskih materijala i proizvoda (PVC cijevi, čelik, drvo, opeka) otišle su u nebo, a danas ne postoji nikakvo jamstvo isporuke od strane dobavljača, a s time ni planiranje radova niti budućih troškova. Dodatni mjesečni trošak izvođačima po ugovoru dosegao je astronomske iznose i približio se jednoj milijardi kuna. Time su potencijalno ugroženi mnogi projekti zbog nepriznavanja povećanja troška po cijenama pojedinih materijala, a javni naručitelji nisu imali referentnu točku oko formiranja cijena čime je otežano i opravdati potrošena sredstva iz EU fondova.
„Trenutno nemamo zaustavljenih projekata, iako je na više projekata usporena dinamika realizacije. Ugovori o građenju kojima smo pristupali uglavnom nisu sadržavali klizne skale ili neki modalitet korekcije jediničnih cijena, što se kod ovakvog enormnog rasta cijena i dugih rokova realizacije velikih projekata pokazalo poražavajuće i neizdrživo. Danas smo u situaciji da nam je korekcija cijena na ključnim stavkama ugovora nužna za dovršetak projekata i, rekao bih, za "preživljavanje" mnogih tvrtki iz sektora. Gledajući sa strane Investitora, ove korekcije su nužne za uspješnu realizaciju projekata, posebice onih sufinanciranih iz sredstava EU, te je zaključak da su mogućnosti korekcije postojećih ugovora od interesa za sve sudionike. Ono što će u budućnosti biti nužno, a i do sada je trebalo biti, jest pravedna podjela rizika između ugovornih strana koja nama donekle donosi sigurnost od bitnih korekcija tržišnih uvjeta, a Investitoru povećanu sigurnost da će se projekt realizirati i privesti konačnoj funkciji u za to predviđenim vremenskim okvirima“, poručio je dipl. ing. građ. Sanjin Purić, predsjednik uprave GP Krk, građevinske tvrtke koja posluje preko 60 godina i ima više od 800 zaposlenika.
Jedinstvena usluga HGK za članice u sektoru graditeljstva
Hrvatska gospodarska komora, svjesna nepovoljne situacije na tržištu za svoje članice, uvela je stoga jedinstvenu tržišnu uslugu i uspostavila metodologiju za izračun indeksa kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala. Indeksi koje je komora pripremila omogućit će naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe projekata, sukladno zaključku Vlade o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda.
HGK indeksi uključuju i izvješća o proizvođačkim cijenama industrije i kretanja cijene sirovina na svjetskim burzama materijala u referentnom periodu od listopada 2020. do danas. Kroz indekse se analiziraju materijali i proizvodi koji su prikupljeni od strane najvećih izvođača radova u Hrvatskoj i označeni kao oni kojima se cijena najdrastičnije mijenjala. Analiza podataka, odnosno cijena, temelji se na metodi prosječne vrijednosti veleprodajnih cijena na hrvatskom tržištu. Podaci se prikupljaju od odabranih dobavljača sa značajnim udjelom na tržištu u Hrvatskoj kako bi uzorak za analizu bio relevantan. Indeks cijena svakog proizvoda dobiva se kao prosječna vrijednost dobivenih realnih cijena od tri do pet dobavljača.
Zainteresirane članice mogu potražiti ovu uslugu na web stranicama Komore ili se obratiti svom voditelju poslovnog odnosa koji će im pružiti izravnu pomoć i stručan savjet.
