Uzme li se u obzir činjenica da je tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj prije samo četiri godine vrijedilo svega 30-ak milijuna eura, jasno je da se Hrvati sve više okreću zlatu u potrazi za sigurnim i isplativim oblikom štednje i ulaganja.
Zlato bi moglo nadmašiti dionice
Usporedimo li veličinu hrvatskog tržišta investicijskog zlata s onom hrvatskog tržišta dionica, financijskog instrumenta koji je i dalje mnogima broj jedan kad se radi o ulaganju, možemo vidjeti kako bi uskoro veći dio kapitala u Hrvatskoj mogao završiti u zlatu nego u dionicama i fondovima izlistanima na Zagrebačkoj burzi (ZSE). Dok se promet na Zagrebačkoj burzi zadnjih godina kreće u relativno stabilnom intervalu između 300 i 500 milijuna eura, tržište investicijskog zlata naraslo je za više od 750% u svega pet godina, a trend rasta očekuje se i u budućnosti.
“Rast potražnje za investicijskim zlatom u fizičkom obliku treba promatratiu kontekstu rastućih neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu – od pandemije i visoke inflacije do geopolitičkih tenzija i ratova. Zlato se smatra tradicionalnom zaštitom vrijednosti imovine od takvih negativnih pojava i ne treba čuditi što ga sve više ljudi kupuje radi zaštite vrijednosti svog novca, ali i u nadi ostvarenja prinosa kojeg nije moguće ostvariti klasičnom štednjom u banci”, tvrdi Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata.
Visok prinos glavna motivacija ulagača
Upravo je visok povijesni prinos jedan od glavnih razloga zbog kojih ulagači i štediše biraju zlatnike i zlatne poluge. Naime, cijena zlata u eurima u proteklih je dvadeset godina u prosjeku rasla više od 8.5% na godišnjoj razini, što je više od mnogih drugih oblika ulaganja i štednje, ali i od prosječne stope inflacije u istom periodu.
“Visok rast cijene zlata u dugom roku posebno je privlačan u periodu inflacije, ali i recesije kada mnogi drugi oblici ulaganja poput dionica ili nekretnina imaju tendeciju pada. Zlato, s druge strane, često se ponaša kontraciklički, odnosno cijena mu najviše raste kada je stanje u gospodarstvu loše jer ga tada povećani broj malih, ali i velikih investitora kupuje radi zaštite imovine. S obzirom da mnogi očekuju novu recesiju u bližoj budućnosti koja se u Njemačkoj već i pojavila, nije nerealno očekivati rast cijene narednih godina”, pojašnjava Kokanović.
Rast tržišta zlata nije kratkoročni trend
Početak rasta tržišta investicijskog zlata u Hrvatskoj seže još u 2013. godinu kada je, nakon ulaska u EU, ukinut PDV na zlatne poluge i zlatnike čime je ovaj oblik ulaganja postao jedan od rijetkih koji je u potpunosti oslobođen svih poreza – kako prilikom prodaje, tako i prilikom kupnje. No, pravi razvitak tržišta uslijedio je tek od 2018. nadalje dolaskom novih konkurenata koji su snizili cijene na europski prosjek pa je postalo moguće povoljno i sigurno ulagati u žuti plemeniti metal.
“Unatoč velikom rastu tržišta, bitno je napomenuti kako smo u Hrvatskoj još uvijek daleko od prosjeka razvijenijih država poput Njemačke, Italije i SAD-a gdje znatno veći dio populacije ulaže u zlato i barem dio svoje štednje drži u obliku zlatnih poluga i zlatnika. Vjerujemo stoga kako porast potražnje nije samo kratkoročni trend uzrokovan pandemijom, inflacijom i ratom, već kako se nalazimo tek na početku jednog perioda u kojem će investicijsko zlato postati neodvojivi dio imovine velikog dijela hrvatskog stanovništva”, dodaje Kokanović.
