Zimsko računanje vremena počet će u noći sa subote, 29. listopada, na nedjelju, 30. listopada, kada će se kazaljke pomaknuti za jedan sat unatrag, izvijestili su iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
Ljetno računanje vremena završava 30. listopada u tri sata ujutro, kada će se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme računati kao dva sata.
Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a završava se posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.
Europski parlament podržao je još u ožujku 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
No to je pitanje zapelo na Vijeću EU pa se i 2022. godine nastavlja po starom - kazaljke se pomiču jedan sat unatrag sa subote na nedjelju.
Čini se da u okolnostima posljednjih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor država članica EU-a o tom pitanju nije prioritet.
Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava.
O geografskom položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko vrijeme.
Primjerice, kad bi sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati.
U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.
Kako je počelo?
Političar Benjamin Franklin je 1784. godine prvi došao na ideju pomicanja vremena. On je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije. Nije bio jedini koji je tako razmišljao.
George Vernon Hudson, novozelanski entomolog i astronom, je 1895. predložio da se kazaljke pomiču čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao skupljati kukce. Tako je razmišljao i Britanac William Willet, graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. Mislio je da bi pomicanje kazaljke unaprijed omogućio ljudima da više vremena provode u prirodi.
Ideja je realizirana
Tako je tijekom Prvog svjetskog rata njegova ideja realizirana. Razlog je bila ušteda energetskih resursa tijekom ratovanja. U Europi je to prvo napravila Njemačka, a zatim i Velika Britanija, Rusija i SAD.
Zadnjeg vikend u listopadu počinje zimsko računanje vremena, a završava posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.
