"Ne znam koliko puta sam odlučila prestati pušiti, ali sam to učinila tek kada sam ostala u drugom stanju", kaže majka dvoje djece iz Kölna. "Kad sam shvatila da sam odgovorna za drugo živo biće, osjećala sam da namećem nešto nezdravo i čak opasno nekome tko se ne može braniti. To mi je dalo snagu da ustrajem u svojoj odluci."
1. Odluka je obred
"To iskustvo mlade majke je zapravo odličan primjer zašto neka odluka uspije", kaže psiholog Jaki Sagi. Isto tako, kad u ovim danima, po tko zna koji put odlučujemo kako ćemo živjeti zdravije, baviti se sportom, prestati jesti meso ili čitati više knjiga, važno je to povezati sa svojevrsnim obredom. "Odluke ljudi su neka vrsta ceremonija i te ceremonije doista mogu na neki način promijeniti ljude."
Psiholog podsjeća: "Sjetite se trenutka kad netko kaže 'da' na vjenčanju. Ta odluka fizički ne mijenja osobe koje se vjenčaju, ali se ipak nešto mijenja u njihovim glavama."
To je uvelike povezano i s odrastanjem, na putu od djetinjastog ponašanja u svijet odraslih. Kod vjenčanja je to pitanje vjernosti: naravno da prsten na ruci nikoga ne sprječava da vrluda, ali mu svakako daje veći osjećaj krivice.
2. Svjedoci
Ali, jesu li potrebni trudnoća, vjenčanje ili neki drugi važan događaj u životu da ostvarimo svoju odluku? "Možete svakako reći da je manje šansi da iznevjerite svoju namjeru ako takvu odluku objavite publici od 500 ljudi, nego ako to kažete samo nekolicini prijatelja i poznanika", kaže Sagi.
Slično je to kao na vjenčanju s mnogo uzvanika, kada se stvori realnost u kojoj svoju odluku stavljate u čitav kulturni prostor svojih prijatelja i poznanika i glasno izgovarate kako prihvaćate određena pravila.
Na neki način je to onda slično zakonu, makar je razlika između zakona i osobne odluke ipak ogromna. Na vašu odluku vas nitko ne sili, niti postoje institucije koje će nadzirati držanje te odluke. Ali, važi i suprotno, kaže psiholog: osobna odluka može biti i snažnija od zakona.
3. Nakon izazova slijedi i zadovoljstvo
Nema tog zakona koji će nam zabraniti nezdravu hranu ili nas natjerati da smršavimo. Ali baš u tome leži i slaba i najjača strana u takvim odlukama: što je izazov teži, to je veće zadovoljstvo da smo uspjeli u našoj odluci. Sankcije za neuspjeh su samo u nama, ali su i one vrlo oštre: stid, sramota što se nije uspjelo ili makar duboko razočaranje zbog naše slabosti.
Nekoliko navika koje prakticiraju uspješni ljudi
Ali zašto nam je tako teško držati se svojih odluka? Odgovor je vrlo jednostavan, podsjeća psiholog: "Ljudi se jednostavno teško odriču zadovoljstva. A to odricanje je još teže ako je cilj samo stupanje u simboličan drugi socijalni krug gdje se rijetko kad odmah vide prednosti."
Kod dijeta to znači "ući u socijalni krug" mršavih koji nemaju problem pojaviti se u kupaćem kostimu. Taj cilj se pak čini nezamislivo dalekim kad navečer poželite nešto slatko. Ali taj socijalni krug postoji i to ne treba zaboraviti, piše DW.
4. Odricanje radi još većeg zadovoljstva
I to je slično kao kod djece kad ih za stolom učimo da ne jedu rukama: "Učimo ih koristiti nož i vilicu. Ona se tako moraju odreći svojevrsnog zadovoljstva, da prstima hvataju hranu u tanjuru. A što dobijaju zauzvrat? Mjesto u 'društvu odraslih'. Hvalimo ih, govorimo da su sad 'veliki' dečko ili djevojčica i to postaje njihovo novo zadovoljstvo", objašnjava psiholog.
Činjenica je da se mnogi od nas ne bave sportom, ne vode računa o prehrani, voze brže nego što je to dozvoljeno. Čini se da baš nismo previše skloni odreći se zadovoljstva da bi zauzvrat nešto dobili tek u tamo nekoj budućnosti. Ima li lijeka i protiv toga?
Tu svakako pomaže odrediti realan i prihvatljiv rok: "Kad netko kaže da će početi s dijetom za dva dana, to jedva da netko u njegovoj okolini uopće primi k znanju. Ali ako obeća da će to početi 'u novoj godini' onda ta izjava ima više težine. Nitko neće reći da će prestati pušiti za dva sata. Prije će reći da od sljedećeg mjeseca ostavlja cigarete", objašnjava Sagi.
Naravno da je bolje odluku uopće ne povezivati s rokom, nego ugasiti cigaretu i reći - to je bilo to. Ali, muke dolaze već sa sljedećom kavicom i željom da se ponovno zapali jedna…
Zato se sve uvijek svodi na isto pitanje, upozorava psiholog: "Koliko je velika naša želja da se odreknemo nekog zadovoljstva? Netko tko nije spreman platiti cijenu odricanja je onaj tko će vrlo vjerojatno prekršiti svoju odluku. Na kraju krajeva, uvijek se radi o tome da se odričemo jednog zadovoljstva kako bi dobili nešto drugo, nešto što želimo još i više od toga", zaključuje Jaki Sagi.
