Ako još niste darivali krv, sigurno imate puno pitanja o tome kako, gdje i zašto dobrovoljno davati krv. Pronašli smo odgovore na najčešća pitanja koja vas muče.
1. Kako se daruje krv?
Prije vađenja krvi, liječnik će vam provjeriti količinu željeza u krvi laganim ubodom u jagodicu prsta. Uz to će provjeriti vaše dosadašnje i sadašnje zdravstveno stanje, krvni tlak i rad srca. Bit ćete postavljeni na krevet za darivanje krvi te će vam iskusni tehničar pronaći venu u lakatnoj jami i uvesti iglu u venu. Igla je povezana s vrećicom u koju se prenosi krv.
2. Tko može darivati krv?
Krv može darivati svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja od 18 do 65 godina. Ako krv dajete prvi put, morate imati do 60 godina. Osoba mora imati tjelesnu težinu iznad 55 kg, proporcionalno visini te tjelesnu temperaturu do 37°C. Krvni tlak treba biti regularan, kao i željezo.
U Hrvatskoj, muškarci smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.
3. Koliko dugo traje darivanje krvi?
Darivanje krvi od trenutka uboda u venu traje od 8 do 12 minuta. Sveukupno vam može uzeti maksimalno 30 minuta vašeg vremena.
4. Šteti li zdravlju?
Darivanje krvi ne šteti zdravlju ukoliko se provedu svi propisani postupci. Zdrav organizam darivatelja jako brzo i u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi i to već unutar 24 sata. Eritrociti se potpuno nadoknade unutar 4 do 6 tjedana. Darivatelj pri postupku gubi oko 200 mg željeza koje organizam nadoknađuje u roku 1 do 2 mjeseca.
5. Zašto se neki darivatelji ne osjećaju dobro nakon darivanja krvi?
Zdravi darivatelji podnose gubitak 450 mL krvi bez ikakvih nuspojava. Moguće su nuspojave, ali su vrlo rijetke, samo u 3-5% slučajeva. Ako se pojave, osjećat ćete nervozu, zabrinutost, ubrzano ili duboko disanje, bljedoću, znojenje, te u najrjeđim slučajevima - magljenje, mučninu i povraćanje. Najčešći uzrok nastajanja tih nuspojava je umor i neispavanost prije darivanja krvi.
Krv
6. Mogu li se darivanjem krvi zaraziti nekom bolesti?
Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze. Sav pribor koji se koristi za uzimanje krvi kao što su igle, plastične vrećice i ostali materijal, sterilni su i koriste se samo jednokratno. Onemogućeno je ponovno korištenje pribora.
7. Zašto se odmah nakon darivanja krvi ne smije pušiti?
Jedna od rjeđih neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje krvnih žila u mozgu. Ako se odmah nakon darivanja krvi puši, nerijetko može doći do vrtoglavice, omaglice i mučnine.
8. Kada mogu darivati krv?
Krv možete darivati na svakodnevno organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi.
9. Gdje mogu darivati krv?
U Hrvatskoj se održavaju redovite akcije, a vrijeme i mjesto održavanja najavljuju se putem javnih glasila. U Zagrebu darivatelji krvi mogu dati krv svakog dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, u Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka od 7:30 - 19:00, a subotom od 7:30 - 15:00 sati.
10. Koje su informacije potrebne?
Prije nego pristupite darivanju krvi zaposlenici će vas tražiti osobnu iskaznicu kako bi provjerili vaše ime i prezine, mjesto rođenja, OIB, adresu stanovanja, mjesto zaposlenja, broj telefona te knjižicu darivatelja krvi na kojoj se vidi broj dosadašnjih darivanja krvi.
11. Tko organizira dobrovoljno darivanje krvi?
Organizaciju u većini zemalja provode humanitarne organizacije poput Crvenog križa i Zelenog polumjeseca, transfuzijske službe ili razni klubovi dobrovoljnih darivatelja krvi. U Hrvatskoj to provode Hrvatski Crveni križ i Transfuzijska služba Hrvatske na načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti.
Eto, sve informacije su tu, nadamo se da ćete već danas učiniti dobru stvar i darovati krv nekome kome je ona upravo u ovom trenutku potrebna.
