Koronarne arterijske bolesti nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Zašto je to opasno? Jer rezultira otežanim snabdijevanjem srčanog mišića kisikom.
Infarkt je zapravo odumiranje manjeg ili većeg dijela srčanog mišića, a koje je nastalo zbog nedovoljne opskrbe krvlju.
Upravo spomenuta stanja u mnogim je slučajevima moguće spriječiti jednostavnim promjenama životnih navika. Pritom je važno naučiti izbjegavati neke čimbenike rizika.
Kolesterol
Hiperkolesterolemija ili povećanje količine kolesterola u krvi iznad 5,2 mmol/l faktor je koji znatno povećava sklonost infarktu jer se masnoća taloži u koronarnim arterijama, izaziva aterosklerozu žila, sužava ih i uzrokuje prije opisane posljedice. Važno je održavati niske vrijednosti kolesterola i triglicerida (moraju biti ispod 2,3 mmol/l). Zbog toga se treba držati dijete bogate vitaminima, voćem i povrćem, a siromašne mastima životinjskog podrijetla (od mesa valja jesti uglavnom perad i ribu). I prestanite koristiti margarin - on zbilja nije dobar za krvne žile. Čak je i maslac bolji od njega.
Cigarete
Kada bi cijeli svijet prestao pušiti, dramatično bi se smanjio broj infarkta. Pušač ima dva puta veće izglede da doživi infarkt od nepušača. Nikotin naše arterije čini starijima. Pušenje uzrokuje i rak pluća i želučani ulkus, pa i zbog toga treba prestati pušiti.
Povišeni krvni tlak
Povišeni tlak ili arterijska hipertenzija izuzetno je važan faktor rizika koronarne bolesti. Održavanje normalnih vrijednosti tlaka niskokaloričnom hranom i strogom kontrolom količine soli, dobar je način izbjegavanja infarkta miokarda.
Pretilost
Višak tjelesne težine prisiljava srce da više radi pa stoga održavanje težine koja odgovara našoj visini i građi smanjuje rizik pojave koronarne bolesti.
Dijabetes
Šećerna bolest oštećuje krvne žile, pa tako i koronarne, i znatno povećava opasnost pojave infarkta. Hiperuricemija (povećana količina mokraćne kiseline u krvi, što uzrokuje giht) nije sama po sebi čimbenik rizika, ali pojačava štetne učinke ostalih rizičnih faktora.
(Ne)kretanje
Tjelovježba, zdrava prehrana i opuštenost u svakodnevnim stresnim situacijama tri su osnovne preventivne mjere. S najmanje sat brzog hoda svakoga dana nadoknadit ćete to što pretežno sjedite. Možete i plivati ili se voziti biciklom po sat vremena svaki ili svaki drugi dan.
