Samo liječnik može postaviti dijagnozu. Svaka osoba može imati drugačije simptome, različite težine. Ali ovo je nekoliko upozoravajućih znakova na koje treba pripaziti...
Zaboravljivost i gubitak pamćenja
Najuobičajeniji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja. Samo zato što ponekad zaboravite gdje ste ostavili ključeve ili ste nazvali unuka krivim imenom, ne znači da imate Alzheimera. Svatko može zaboraviti detalje razgovora, ali rani znakovi Alzheimera učinit će da potpuno zaboravite razgovor koji ste netom vodili. Bolest prvo napada kratkotrajno pamćenje, što znači da osobe prvo zaborave informaciju koju su nedavno primile. Imaju problema s pamćenjem važnih datuma i događaja. Postavljaju isto pitanje nekoliko puta. Mogu čak zaboraviti kako izgleda član obitelji.
Nedostatak koncentracije i zbunjenost
Izgubljenost u vremenu i prostoru uobičajeni su znakovi Alzheimerove bolesti. Vašoj mami ili tati treba puno više vremena da naprave nešto što su i prije radili. Ljudi s Alzheimerom zaboravljaju gdje su ili kako su tamo dospjeli. Možda teško shvaćaju da se nešto dogodilo u prošlosti ili da se nešto tek treba dogoditi. Izgubili su nit prolaznosti vremena.
Gubljenje stvari
Osobe s Alzheimerom stavljaju stvari na neobična mjesta. Primjerice, svatko može zagubiti ključeve, ali ako pronađete ključeve u hladnjaku, to upućuje na Alzheimera. Oboljela osoba može gubiti stvari, te joj je teško rekonstruirati situaciju kako bi ih pronašla. Zaklinje se da je predmet stavila na neko mjesto i optužuje druge za krađu ako stvar nije na mjestu na kojem ga očekuje.
Poteškoće u izvršavanju poznatih zadataka
Alzheimer utječe na sposobnost izvršavanja normalnih, uobičajenih zadataka. Ljudi zaboravljaju voziti, kuhati omiljena jela, igrati omiljenu igru. Počinju se oslanjati na supružnike ili članove obitelji da umjesto njih obavljaju stvari u kojima su nekad sami uživali.
Problemi s govorom
Osobe s Alzheimerom imaju problem sjetiti se prave riječi.
Problemi s jednostavnom matematikom
Osobe u ranoj fazi bolesti mogu imati problema pri baratanju s brojevima, uključujući jednostavne matematičke radnje. Alzheimerova bolest može utjecati i na sposobnost vezanu uz vid, poput percepcije dubine ili viđenja boja.
Loše odluke
Pogledajte promjene u donošenju odluka, racionaliziranju i prosudbi. Osobe koje donose loše odluke cijeli život možda nemaju Alzheimera. Ali ako je osoba uvijek donosila logične odluke i vagala sve opcije, a odjednom pokazuje znakove loše prosudbe, to može biti znak.
Promjene osobnosti i raspoloženja
Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.
Nebriga o izgledu
Iznenadni nemar za osobnu higijenu – ne peru se, stalno nose istu odjeću, ne peru zube – može upućivati na bolest. Kada osoba koja je cijeli život dom držala besprijekornim odjednom prestane čistiti i tjednima iza sebe ostavlja nered, to bi mogao biti znak za zabrinutost.
Otuđivanje od prijatelja i obitelji
Oboljela osoba mogla bi izbjegavati obitelj, prijatelje ili aktivnosti u kojima je nekad uživala. Umjesto da obrate pozornost na rupe u pamćenju ili komunikacijske probleme, one izbjegavaju situacije u kojima trebaju biti okružene drugima. Obično se srame jer ne mogu komunicirati ili izvoditi zadatke koje su nekad radile. Depresija povezana s Alzheimerom uzrokuje povlačenje iz društvenih situacija.
Liječnici će dijagnosticirati Alzheimerovu bolest ili demenciju samo ako su dvije ili više funkcije mozga – poput pamćenja i jezičnih vještina – znatno smanjene, bez gubitka svijesti.
