Maslinovo ulje je važan dio mediteranske prehrane. A iako je kalorijska vrijednost ovoga ulja jednaka kalorijskoj vrijednosti drugih biljnih ulja, iznosi oko 9 kcal po gramu, čini se da manje pridonosi opasnosti od pretilosti nego druga biljna ulja.

Naime, šestogodišnje istraživanje provedenom na skupini od 2.000 osoba u Španjolskoj pokazalo je da je učestalost pretilosti bila značajno niža u osoba koje su pretežito konzumirale maslinovo ulje. Osim toga, kod osoba koje su pretežito koristile maslinovo ulje kao izvor masnoće izmjerena je viša razina jednostruko nezasićenih masnih kiselina što je ukazalo da su osobe istinito iskazale svoj izvor masti u prehrani.

Mehanizam povoljnog djelovanja?

Mehanizam ovog povoljnog djelovanja maslinovog ulja još uvijek nije sasvim razjašnjen, a moguća objašnjenja kriju se u specifičnom djelovanju oleinske masne kiseline koja prevladava u maslinovom ulju te u sadržaju fenolnih tvari. Oleinska masna kiselina ima selektivni utjecaj na sitost putem povećanja postprandijalne oksidacije, poticanja lipolize u adipocitima, a ujedno posjeduje i termogenički učinak. Dodatno, maslinovo ulje ima snažno protuupalno i antioksidativno djelovanje. Također, istraživanja na životinjama pokazala su kako fenolne tvari – poput kafeinske kiseline i oleuropeina potiču oksidaciju masti te se toga čini kako maslinovo ulje može imati višestruka povoljna djelovanja na održanje adekvatne tjelesne mase, bez obzira na visoku kalorijsku vrijednost.

Ipak, kao i u svim korisnim namirnicama bogatim energijom, i u maslinovom ulju treba uživati umjereno i uvijek birati ekstra djevičansko maslinovo ulje jer samo takva, visokovrijedna ulja imaju povoljna djelovanja na zdravlje.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

http://www.vitamini.hr/

arti-201107010549006 arti-201108110288006