Istraživanja su već pokazala da slušanje glazbe ublažava tjeskobu i depresiju, poboljšava raspoloženje te može popraviti kognitivne funkcije. Međutim dosad se nije proučavao način na koji slušamo glazbu. Primjerice jesu li kognitivne koristi očite dok slušamo glazbu i obavljamo neki posao i utječe li na kognitivne sposobnosti određeni tip glazbe koju volimo?
Nova studija Applied Cognitive Psychology pokazuje da slušanje glazbe koju osoba voli ne pomaže u izvođenju zadatka ništa više nego slušanje glazbe u kojoj osoba ne uživa.
Znanstvenici su istražili 'irelevantan efekt zvuka' tražeći od sudionika da se sjete određenih podataka u tišini, uz glazbu koju vole ( npr. Rihanna, Lady Gaga, Stranglers i Arcade Fire), uz glazbu koja ih iritira ( "Thrashers" od Death Angel), uz jednolični elektronski zvuk i onaj koji varira. Sposobnost prisjećanja bila je otprilike ista i uglavnom loša dok su slušali glazbu. Najtočnije su se prisjećali dok su zadatak obavljali u tišini ili uz jednolični elektronski zvuk koji se ponavlja. Slušanje glazbe, bez obzira volimo li je ili ne, kao i slušanje elektronskog signala koji ima varijaciju umanjilo je njihovu sposobnost prisjećanja.
Voditelj istraživanja Nick Perham objašnjava: "Loša memorija koja je uočena uz slušanje glazbe posljedica je akustičnih varijacija u okolini."
Iako glazba općenito može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, moramo li se usredotočiti i pažljivo prisjećati određenih podataka glazba može ometati koncentraciju.
T.T.
Prethodni članci:
arti-201007210394006 arti-201003160049006
