Poznato je da životni stil koji uključuje nepravilnu prehranu, sjedilački način života, pušenje i prekomjernu težinu može dovesti do srčanih udara. No to mogu i kronični stres i neke mentalne bolesti poput depresije i anksioznosti.
Jedna je studija provedena u Općoj bolnici Massachusetts, čiji su rezultati objavljeni u poznatom znanstvenom časopisu Lancet, pokazala da stresom uzrokovana pretjerana aktivnost u amigdali, dijelu mozga koji regulira intenzivne emocije uključujući i strah, može potaknuti koštanu srž na pojačanu proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koja potom izazivaju upale krvnih žila i tako pridonose srčanom udaru.
One u početku ne daju nikakve simptome sve dok ne dođe do određenog stadija bolesti kada te naslage počnu spriječavati protok krvi.
Depresija i srce
Osim toga, liječnici danas znaju da anksioznost može pridonijeti nastanku srčanog udara jer, između ostalog, uzrokuje ubrzan srčani ritam i rast krvnog tlaka – što je jedan od glavnih faktora koji pridonose nastanku srčanog udara.
Osobe oboljele od depresije također su sklonije srčanom udaru dijelom zato što ova bolest potiče ponašanje koje pridonosi bolesti srca, od konzumiranja alkohola, pušenja, nepravilne prehrane i većeg kalorijskog unosa do umora i smanjene motivacije zbog kojih je teško voditi aktivni životni stil.
"Akutni i kronični stres je čimbenik rizika nastanka srčanog udara, osobito u današnjem svijetu sve većih zahtijeva postavljenih svakom pojedincu, ali zbog nesigurne egzistencije što povećava sklonost tjeskobi. Izloženost stresu, nažalost, ljude potiče na nezdrave životne navike: premalo sna, sjedilački način života, brza prehrana s puno zasićenih masti i ugljikohidrata, povećana konzumacija alkohola, pušenje duhana. Osim novijih otkrića o povezanosti kroničnog stresa i srčanog udara, poznati su slučajevi nastanka srčanog udara nakon jednokratnog intenzivnog stresnog događaja. Unatrag 30 godina prepoznat je jedan specifičan entitet, takotsubo kardiomiopatija ili sindrom slomljenog srca koji može nastati nakon jakog emocionalnog događaja. Obično nastaje nakon negativnog stresa, ali može ga uzrokovati i pozitivan. U 90 posto slučajeva javlja se kod žena i to većinom u menopauzi", ističe kardiologinja dr. Sonja Frančula Zaninović te navodi kako su simptomi sindroma slomljenog srca slični srčanom udaru, uključuju naglo nastalu bol u grudima, osjećaj zaduhe uz često popuštanje srca.
U sindromu slomljenog srca nema koronarne bolesti ili je ona neznačajna (bez značajnih suženja arterija). Većina pacijenata se oporavi u roku od nekoliko tjedana.
Nastaje oštećenje zidova krvnih žila i različitim mehanizmima dolazi do razvoja aterosklerotskih naslaga.
Srčani udari kod žena
Iako su žene donekle zaštićene od srčanog udara u reproduktivnoj dobi zbog djelovanja estrogena na elastičnost i prohodnost krvnih žila, izloženije su riziku od srčanog udara nakon menopauze. One ujedno češće pate od anksioznosti nego muškarci što je faktor rizika za srčani udar.
Ako se pritom uzme u obzir da žene mogu imati atipične simptome srčanog udara, koji mogu nalikovati na mučninu probavne smetnje, postoji veliki rizik da u slučaju srčanog udara neće na vrijeme primiti odgovarajuće liječenje.
"Ne zna se točan odgovor zašto su kod žena češće simptomi netipični srčanog udara. To je dijelom povezano s biološkim razlikama između muškaraca i žena. Žene su, s druge strane, sklone umanjivanju, pa i zanemarivanju svojih simptoma, osobito zbog pritiska kojem su izložene u svakodnevnom životu poput obiteljskih i poslovnih obaveza", kaže dr. Frančula Zaninović.
Kako bismo sačuvali zdravlje srca treba regulirati razine stresa. Osim zdrave prehrane i fizičke aktivnosti te adekvatnog liječenja već postojećih zdravstvenih stanja i bolesti, važno je paziti da dovoljno spavamo, primjenjujemo tehnike relaksacije te da nismo izolirani tj. da se uključujemo u socijalne interakcije koje umanjuju stres i pridonose općem blagostanju. A ako smo žene, kada je zdravlje u pitanju, trebamo staviti sebe na prvo mjesto te i pri najmanjoj sumnji na bolest srca potražiti liječničku pomoć.
