Komorbiditet je prisutnost dvaju ili više stanja koja se javljaju kod osobe, istodobno ili sukcesivno (jedno stanje koje se javlja odmah nakon drugog). Stanja koja se opisuju kao popratne bolesti često su dugotrajna (kronična) stanja. Postoje mnoge različite vrste komorbiditeta, od istodobnih mentalnih bolesti i zlouporabe droga do istodobnih stanja poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Komorbidno stanje može uključivati tjelesnu bolest i mentalnu bolest (poput raka i velikog depresivnog poremećaja). Neke se vrste komorbiditeta često javljaju zajedno. Mnogo je bolesti koje se iz različitih razloga često događaju zajedno s drugima. Moguće je da su čimbenici rizika jednaki za dvije određene bolesti, pa je vjerojatnije da će osoba oboljeti od svake od njih.
Ako imate neku od bolesti iz ove četiri skupine, veći je rizik od komplikacija, pa čak i smrti!
Poznato je da pretilost predisponira ljude mnogim popratnim bolestima. Zapravo postoji približno 236 medicinskih problema (uključujući 13 vrsta karcinoma) povezanih s pretilošću, prema Udruženju liječnika za pretilost. Uobičajene popratne bolesti onih koji su pretili uključuju: inzulinsku rezistenciju, dijabetes tipa 2, hipertenziju, dislipidemiju, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, artritis, apneju u snu, bolest žučnog mjehura, hiperurikemiju, osteoartritis, određene vrste raka kao što su rak dojke i rak debelog crijeva, depresija.
Vrlo je često da ljudi s artritisom imaju i druga kronična (dugoročna) stanja (komorbiditet). Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), nešto više od 22% odraslih u Sjedinjenim Državama ima artritis, ali artritis je češći kod onih s drugim kroničnim stanjima. Od 2013. do 2015. godine prevalencija artritisa u odraslih s drugim dugotrajnim stanjima (stopa komorbiditeta) bila je 31% za one s pretilošću, 47% za one s dijabetesom, 49% za one sa srčanim bolestima.
Postoji nekoliko specifičnih popratnih bolesti koje su često povezane s dijabetesom. Važno je ne pomiješati popratne bolesti sa simptomima. Na primjer, dijabetes može otežati kontrolu krvnog tlaka, stoga visoki krvni tlak (hipertenzija) može biti simptom dijabetesa. Ali, očitanja visokog krvnog tlaka, zajedno s dijabetesom, ne smatraju se komorbiditetom ako osoba ne zadovoljava posebne kvalifikacije (kriterije) potrebne za formalnu dijagnozu hipertenzije. Prema smjernicama kliničke prakse za hipertenziju za 2020. godinu, osobi se dijagnosticira hipertenzija kada joj je krvni tlak 140/90 mmHg ili veći, nakon ponovljenog pregleda. Da bi se dijagnosticirao komorbiditet dijabetesa i hipertenzije, svako zdravstveno stanje mora biti dijagnosticiran samo za sebe.
Prema Nacionalnom istraživanju o uporabi droga i zdravlju uprave za zlouporabu opojnih droga i mentalno zdravlje (SAMHSA) za 2018. godinu, gotovo 9,2 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima komorbiditet koji uključuje zlouporabu supstancija i mentalnu bolest ili dvije vrste mentalnih bolesti poput anksioznosti i depresije. Neki od najčešćih poremećaja mentalnog zdravlja kod osoba s poremećajima upotrebe droga uključuju poremećaje raspoloženja i anksioznosti kao što su: poremećaji raspoloženja, velika depresija, distimija, bipolarni poremećaj, poremećaji anksioznosti, posttraumatski stresni poremećaj, panični poremećaj, društvena anksioznost, generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno kompulzivni poremećaj. Oni koji imaju stanja koja se smatraju ozbiljnom i trajnom mentalnom bolešću (SPMI) u najvećem su riziku od poremećaja mentalnog zdravlja i upotrebe supstancija. SPMI dijagnoze, koje se ponekad nazivaju i poremećajima mišljenja, uključuju: shizofreniju, shizoafektivni poremećaj (kronični poremećaj koji uključuje halucinacije, zablude i simptome poremećaja raspoloženja). Imajte na umu da se poremećaj upotrebe supstancija (koji uključuje zlouporabu alkohola ili droga i ovisnost o alkoholu ili drogama) smatra vrstom mentalne bolesti.
Najvažnija stvar koju treba imati na umu kod liječenja, kada je u pitanju komorbiditet, jest da često zahtijeva savjetovanje i planiranje između različitih pružatelja zdravstvenih usluga i organizacija. To se odnosi na one koji imaju više mentalnih zdravstvenih stanja, kao i na one s fizičkim komorbiditetima. Nakon hospitalizacije, ljudima s višestrukim zdravstvenim problemima često je potrebna pomoć i podrška organizacija kao što su kućne zdravstvene službe i socijalne službe, kako bi se riješile potrebe kao što su nesposobnost za rad zbog velike invalidnosti, stambene potrebe, fizička skrb i još mnogo toga. Kad je riječ o istodobnim poremećajima za one s ozbiljnom i trajnom mentalnom bolešću (SPMI), to su često okretna vrata između ustanova za liječenje, bihevioralnih zdravstvenih hospitalizacija, otpusta do kuće, pa natrag na liječenje ili ponovnog prijema u bolnicu. Osobe sa SPMI često žive u stambenim objektima koji im osiguravaju stanovanje i druge potrebe, jer često nisu u stanju zadržavati redovite poslove ili osigurati stabilno stanovanje. Možda će im trebati podrška i suradnja u skrbi za razne usluge kao što su strukovne vještine, pravna podrška, vještine roditeljstva i njege djece i još mnogo toga.
O čemu na konferencijama za novinare za vrijeme pandemijske krize koronavirusa govore predstavnici Stožera civilne zaštite? Prihvaćamo izraze komorbiditet, repatrijacija… i njihovo značenje vrlo često pogodimo u kontekstu cijele rečenice, ali na što zapravo misle Vili Beroš, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Davor Božinović, Goran Ivanović, Ljiljana Perić, Karlo Kožul…? Kada su u pitanju preminule osobe od koronavirusa, najčešće je kod istih bilo prisutno i drugih oboljenja, a tada vrlo često se upotrijebi izraz o postojanju značajnog komorbiditeta…