Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPASAN, A SVEPRISUTAN

ŠOKANTNI NALAZ UNICEFA: Olovo potiho truje trećinu djece; simptomi se pojavljuju tek kada je prekasno

Metal ulazi u organizam udisanjem i probavnim traktom, širi se na mozak, jetru, bubrege i kosti, a osobito je opasan za djecu jer i manje doze mogu trajno oštetiti živčani sustav

Trećina djece u svijetu, njih gotovo 800 milijuna, otrovano je olovom zbog onečišćenja zraka i vode, objavili su Ujedinjeni narodi u četvrtak o toj  “masovnoj i do sada nepoznatoj” sanitarnoj krizi.

Prema izvješću koje su objavili UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) i nevladina udruga Pure Earth (Čista zemlja), “gotovo polovina te djece živi u jugoistočnoj Aziji” i žrtve su onečišćenja izazvnog nestručnim recikliranjem olovnih automobilskih baterija.

Vrlo malo ranih simptoma

“S vrlo malo ranih simptoma, olovo potiho razara zdravlje i razvoj djece, a posljedice mogu biti fatalne”, navodi u priopćenju Henrietta Fore, direktorica UNICEF-a i zvoni na uzbunu zbog saturnizma (otrovanje olovom). Prema izvješću, “svako treće djece – do 800 milijuna djece u svijetu – ima postotak olova u krvi jednak ili veći od 5 mikrograma po decilitru” krvi (µg/dL), a to je “razina zbog koje moramo krenuti u akciju”.  “Nestručno recikliranje koje nije usklađeno sa standardima za olovne baterije jedno je od glavnih uzročnika trovanja olovom djece koja žive u državama niskih i srednjih primanja, a u kojima je broj vozila utrostručen od 2000. godine”, navodi se u izvješću.

“Radnici koji nestručno izvode opasnu reciklažu često protuzakonito otvaraju kućište baterija, izliju kiselinu i olovnu prašinu na tlo te zatim otapaju olovo na otovrenom zbog čega se otrovan dim slobodno ispušta i truje okolnu zajednicu”, objašnjava UNICEF. Među drugim izvorima izlaganja djece olovu stručnjaci navode “olovo u vodi koje potječe iz olovnih vodovodnih cijevi”, zatim “eksploataciju u rudniku” te korištenje opasnih i “boja i pigmenata na bazi olova”.

Djeca posebno osjetljiva

UN ističe da je olovo otrovna tvar. Taj metal ulazi u organizam udisanjem i probavnim traktom, širi se na mozak, jetru, bubrege i kosti.  Akutno i kronično izlaganje povišenim razinama olova izaziva probavne smetnje, poremećaj rada bubrega, oštećenja živčanog sustava i poremećaje u reproduktivnom sustavu. U djece je živčani sustav u punom razvoju i ona su zato vrlo osjetljiva na to trovanje, a k tomu manja djeca često prinose ustima predmete, pa tako i one koji sadrže olovo i zbog toga su izloženija.

Povratak na Net.hr