Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Aktivno putujte na posao

SAMO NE AUTOM: Kako najbolje putovati na posao, ako je vjerovati znanosti

Putovanje na posao i natrag utječe i mijenja vaše psihičko zdravlje, vaše fizičko zdravlje, pa čak i način na koji razmišljate o drugim ljudima. Ali te promjene idu dublje nego što možda mislite.

Prosječni čovjek putuje na posao i natrag oko sat vremena dnevno, ali ih ima dosta koji na to potroše i do tri sata. Ti silni sati koje provodimo u autu mogu jako utjecati na nas. Sve je veći broj istraživanja koja pokazuju da postoje i veći problemi povezani s takvom vožnjom od onih za koje ste vjerojatno čuli.

Povezano s time, drugi znanstvenici pokazuju kako ‘aktivni’ odlasci na posao, poput hodanja ili vožnje biciklom mogu učiniti vaš život boljim.

Vožnja je najstresniji način dolaska na posao

Sigurno – vožnja je stresna. Prometna gužva je stresna. Kasniti je stresno. To je već svima dobro poznato, ali znanstvenici su otkrili da specifične vrste putovanja na posao stvaraju različite količine stresa. U kolovozu je tim znanstvenika sa Sveučilišta McGill objavio rad koji je postavio naizgled jednostavno pitanje – Koji tip odlaska na posao izaziva najviše stresa – hodanje, javni prijevoz ili vožnja automobila?

Njihovo je proučavanje uključilo gotovo 4.000 subjekata koji putuju na posao ili školu u Montrealu, a odvijalo se krajem duge zime, kada je još uvijek dosta hladno. Rezultati su pokazali nešto zanimljivo – čak iako je još trajala hladna montrealska zima, hodačima je bilo najmanje stresno. Drugi su bili putnici u javnom prijevozu, iako su i oni rekli da im je najbolji dio puta hodanje do ili od vlaka ili autobusa.

Nema svatko luksuz živjeti blizu radnog mjesta, ali i oni koji su putovali javnim prijevozom, i dalje su najviše uživali u hodanju.

Daleko je najstresniji način putovanje vožnja automobila.

Dok se vozite javnim prijevozom stignete se i opustiti, pod uvijetom da nije prevelika gužvaFoto: Thinkstock

Loše je i za vaše zdravlje

Vjerojatno se pitate možemo li stvarno vjerovati putnicima koji sami odgovaraju na pitanja iz istraživačkog rada. Samoocjenjivanje je ipak izrazito neprecizna metoda.

Istina, ali postoje istraživanja koja nude i daleko objektivnije dokaze. Naprimjer, 1998. dva su znanstvenika s Floride, Steven M. White i James Rotton, odlučili testirati kako putovanje na posao djeluje na krvni pritisak i ritam srca. Ljudi koji su sami vozili automobile imali su znatno viši krvni pritisak i srce im je brže udaralo, dok im je granica tolerancije na frustraciju bila znatno niža, u odnosu na ljude koji su putovali autobusom.

Od ondase  nakupilo još dokaza o zdravstvenim problemima prouzročenim vožnjom na posao. Godine 2012. praćeno je zdravlje preko 4.200 vozača u gradovima u Teksasu tijekom nekoliko godina. Znanstvenici su tjedno mjerili zdravlje vozača, sve od nivoa glukoze do kolesterola i metaboličkih nivoa, te indeksa tjelesne mase.

Time su dobili jasni sliku o tome kako je duljina puta na posao povezana sa zdravljem – što je veći put vozač morao prijeći, to mu je bilo lošije kardiorespiratorno stanje, te viši krvni tlak i indeks tjelesne mase.

Druge studije pokazuju iste rezultate – svaki sat koji provedete za volanom povećava za 6% šanse da ćete biti pretili. Svaki kilometar koji propješačite smanjuje opasnost za 5%.

Loše je i za vašu vezu, kao i za zajednicu

Da je vožnja fizički i psihički stresna radnja nikoga ne iznenađuje. Ali ovo bi moglo – izgleda da vožnja automobilom utječe na društveno i gospodarsko zdravlje cijelog grada tako što smanjuje vaše povjerenje u druge ljude i potiče vas da se društveno ne angažirate u zajednici.

Nedavno proučavanje preko 21.000 ljudi u švedskom gradu Scaniji, otkrilo je da ljudi koji na posao idu autom nisu samo manje društveni, te posjećuju manje društvenih događaja, obiteljskih okupljanja ili javnih događaja, već da imaju i nižu opću razinu povjerenja, a većina vozača rekla je da ne mogu vjerovati ljudima.

U međuvremenu oni koji aktivno putuju na posao, hodaju ili voze bicikl, pa čak i korisnici javnog prijevoza, iskazuju daleko viši stupanj sudjelovanja u društvu i više vjeruju drugima.

Rezultati pokazuju da putovanje automobilom šteti stvaranju ‘društvenog kapitala’, društvenih odnosa koji vode ka izgradnji zajednice i gospodarskom razvoju.

Autori tvrde kako loše urbano planiranje šteti gospodarskom i društvenom razvoju ljudi. Kada dizajniramo gradove zbog kojih su duge vožnje na posao nužne, štetimo društvenom razvoju toga grada. Aktivno putovanje, s druge strane, ne vodi samo do zdravijeg pojedinca. Vodi do zdravijih gradova.

Hodanje na posao čini vas sretnijimFoto: Thinkstock

Hodanje i vožnja bicikla do posla čini vas zdravijim i sretnijim

Jedna često citirana studija koju je provelo Sveučilište East Anglije na oko 18.000 odraslih u Britaniji prošle godine pokazuje da prelazak sa vožnje automobila na hodanje (ili bicikliranje) rezultira boljim raspoloženjem i boljom koncentracijom među bivšim vozačima. I čak ako na posao idu vlakom ili autobusom, još su uvijek sretniji od vozača.

“Iznenađujuće je bilo otkriće da su se ljudi osjećali bolje kada su putovali javnim prijevozom, u usporedbi s vožnjom automobila. Mislili bi ste da će stvari poput poremećaja u uslugama ili gomile drugih ljudi na malome prostoru prouzročiti veći stres. Ali autobusi i vlakovi isto tako pružaju ljudima malo vremena da se opuste, čitaju, druže, a najčešće i hodaju do postaje. Sve to izgleda popravlja raspoloženje ljudima.

Povećan broj ljudi koji hodaju u kvartu može čak i povećati vrijednost nekretnina. Hodanje je najjednostavniji i troškovno najučinkovitiji način da se poboljša gradsko gospodarstvo i okoliš.

O tome kako je vožnja biciklom zdrava već je puno toga napisano, tako je i u Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports objavljeno kako je 14 od 16 studija dokazalo zdravstvenu korist od vožnje biciklom na posao, od smanjenja rizika od raka debelog crijeva i pretilosti, do poboljšanja kardiovaskularnog stanja.

thinkstockphotos-486674344
Vožnja biciklom do posla i natrag smanjuje stresFoto: Thinkstock

…I koristi daleko nadmašuju rizike

Postoji jedan veliki argument protiv vožnje biciklom na posao koji često čujete, te jedan mali.

Prvi se odnosi na fizičku opasnost vožnje biciklom po gradu, a drugi je opasnost udisanja ispušnih plinova automobila dok se vozite gradskim ulicama. Mnogi tvrde da, iako je hodanje i bicikliranje fizički i emocionalno zdravije, ne žele riskirati da završe u prometnoj nesreći.

Ali u Nizozemskoj je provedeno istraživanje stope smrtnosti grupe od preko 500.000 odraslih Nizozemaca koji su preši sa automobila na bicikle. Koristeći statističke podatke i podatke o zagađenju zraka, fizičkom vježbanju i prometnim nesrećama, otkrili su da je prijelaz sa automobila na bicikle dodao između tri i četrnaest mjeseci očekivanom trajanju života. Ali to je u Nizozemskoj, koja je daleko bolje pripremljena za biciklistički promet.

Uz znanstvene dokaze o koristima aktivnog putovanja na posao, postoje i teže konkretno dokazivi dokazi.

“Uvjeren sam da su to uvjeti za koje smo u stvari i evoluirali: cijelo vrijeme pod umjerenom smrtonosnom prijetnjom, mozak i tijelo potpuno integrirani, apsolutno usredotočeni na okoliš. To je situacija u kojoj smo potpuno živi”, napisao je Tim Kreider. Uostalom, naša su tijela dizajnirana da budu u pokretu, pa nije ni čudo da se osjećamo bolje kada se krećemo.

Da li je moguće pasti ili se sudariti dok smo na biciklu, ili dok hodamo na posao? Apsolutno. Ali je isto moguće da ćemo polako padati pod neku dugotrajnu bolest koju donosi redovita vožnja.
Gizmodo/Magazin.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr