Kalorična hrana, nutritivne male vrijednosti te premalo kretanja najčešće se spominju kao glavni krivci epidemije pretilosti. No, čini se da bi na ovaj problem veliki utjecaj mogli imati i neki drugi faktori.
Kemikalija koja se naširoko koristi u industriji plastike već se duže vrijeme povezuje s oboljenjima od raka, a u Kanadi je čak obilježena kao toksična tvar. Ista kemikalija mogla bi, prema najnovijim istraživanjima, biti povezana i s prekomjernom težinom i dijabetesom, tvrdi Angel Nadal, stručnjak za BPA sa Sveučilišta Miguel Hernández u Španjolskoj, čije je posljednje istraživanje također potvrdilo da BPA utječe na gušteraču, organ koji stvara inzulin.
Unosimo BPA
Ozloglašeni bisphenol A (BPA) koristi se u mnogim industrijama – od gnojiva do plastičnih bočica za vodu. Prema izvještaju objavljenom u Plos Oneu, BPA zavarava tijelo dovodeći ga u stanje zbog kojeg stvara dodatne masnoće. Također, navodi se, može dovesti do povećane produkcije inzulina, čak i ako je BPA prisutan u jako malim količinama. A ukoliko se stvara previše inzulina, tijelo može postati 'imuno' na njegovo djelovanje, zbog čega može doći do povećanja težine, ali i pojave dijabetesa tipa 2.
Prema novim podacima, čini se da čak i mala količina ove kemikalije uzrokuje otpuštanje gotovo dvostruko veće količine inzulina od potrebne za razgradnju unesene hrane.
