Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) danas je predstavio Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove, koji je namijenjen informiranju i edukaciji građana kako bi se mogla rasteretiti hitna služba, budući da na njoj završi čak 71 posto pacijenata koji i nisu hitni slučajevi.
"Razlikovanje hitnih i ne-hitnih stanja može znatno smanjiti priljev pacijenata i pritisak na hitnu službu i na taj način omogućiti hitnu zdravstvenu zaštitu onima kojima je zaista ugrožen život, a često čekaju u redu zajedno s pacijentima kojima hitna medicinska pomoć uopće nije potrebna. Kada građani nisu sigurni je li njihovo stanje hitno ili ne, preporuka je da nazovu svog obiteljskog liječnika koji im u slučaju ne-hitnih stanja može dati najbolji savjet i pružiti najbolju skrb te ih naučiti kako postupiti kada se njihova bolest pogorša", rekla je v.d. ravnateljice HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec na konferenciji za novinare.
Prenđa Trupec kazala je da vodičem žele apelirati na solidarnost kod pacijenata, jer svatko može biti hitan slučaj koji čeka intervenciju dulje nego što je potrebno upravo zbog zbrinjavanja banalnih, ne-hitnih stanja. Ubodi komaraca, nadutost poslije obilnog roštilja, obična prehlada, samo su neki od slučajeva zbog kojih neki građani dolaze vikendom u hitnu službu, naveli su liječnici.
Dr. Zoran Maravić, specijalist obiteljske medicine i inicijator izrade vodiča, rekao je da su u vodiču navedeni neki najčešći primjeri hitnih stanja koja bi mogla postati opasna po život ako se ne pruži pravovremena pomoć - gubitak svijesti, zastoj rada srca i disanja, gušenje stranim tijelom i ostalo. Tu je i sadržaj kućne ljekarne sa svim potrebnim lijekovima i priborom za samoliječenje, pa je tako u kućnoj ljekarni preporučljivo imati: lijekove za snižavanje temperature, sredstvo protiv kašlja, tablete protiv bolova, repelente, sredstva za zaštitu od sunca, toplomjer i ostalo.
"Samoliječenje je važna sastavnica zdravstvenih sustava u modernim razvijenim zemljama. To podrazumijeva i višu razinu znanja o zdravlju i bolesti, pa se edukaciji pacijenata počinje poklanjati sve više pozornosti. Samoliječenje kao trend postaje sve raširenija pojava i u nas, jer se pomoću lako dostupnih bezreceptnih lijekova mogu vrlo jeftino i brzo sanirati manje zdravstvene tegobe. No, ne smije se zaboraviti ni vlastita odgovornost prema zdravlju i bolesti, kao ni odgovornost kad je posrijedi korištenje bezreceptnih lijekova", poručio je Maravić.
U vodiču su navedeni bezreceptni lijekovi prema organskim sustavima i terapijskom djelovanju: lijekovi protiv bolova, za snižavanje temperature, antireumatici, lijekovi za želučane tegobe, upalne bolesti usne šupljine, bolesti kože, oka, uha, lijekovi za alergiju itd., a pri kupnji takvih lijekova potrebno je savjetovati se s ljekarnikom.
U HZZO-u su ponovili da se osiguranici koji se zateknu izvan mjesta svojeg prebivališta ili boravišta, mogu u slučaju akutnih stanja javiti bilo kojem ugovornom liječniku primarne zdravstvene zaštite. Na pitanje novinara što kad obiteljski liječnik vikendom nije dežuran ili radnim danom pacijent osjeti tegobe izvan smjene svog liječnika, Prenđa Trupec odgovorila je kako je HZZO krenuo s novim modelom povezivanja privatne prakse pa su tako, primjerice u Karlovcu, povezane 24 ordinacije obiteljske medicine i imaju organizirana dežurstva subotom, pa i nedjeljom.
No, dodala je, ako postoji i najmanja sumnja na stanje ili bolest koja životno ugrožava, treba odmah otići k liječniku, jer svatko sam najbolje poznaje svoje tijelo.
Vodič za samoliječenje izradio je HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu i za desetak dana naći će se u ugovornim ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim hitnim ambulantama, kao i u ljekarnama širom Hrvatske.
