OPROST I EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Tko u životu traži izvana, sanja, tko traži unutra, budi se. (Carl Gustav Jung)
Tema 'oprost' me zaokuplja godinama, a moja istraživanja me učvršćuju u namjeri da u nastavim s radom u tom smjeru. Povratne informacije, rasprave i pitanja ljudi koji su koristili moju O-H metodu i uspjeli na taj način organizirati lakši i uspješniji život su najbolja potvrda da sam na pravom putu.
Popravljanjem međuljudskih odnosa, u obitelji, braku, na poslu, sa susjedima i svugdje gdje su ti odnosi poremećeni, stvaramo toliko potrebnu pozitivnu društvenu klimu.
Čovjek nije otok, nego je uvijek u nekom odnosu i međuovisnosti, pa u toj stalnoj interakciji utječe na druge ljude, a i drugi utječu na njega.
Budući da je ta tema bliska 'oprostu' (O-H metoda), proučavajući sam zaključila da oprost značajno utječe na našu emocionalnu inteligenciju. Psiholog Daniel Goleman je 1990. godine popularizirao opći naziv emocionalna inteligencija.
Bitno je istaknuti da je emocionalna inteligencija jedina inteligencija za koju je poznato da se učenjem povećava. Popravljajući međuljudske odnose primjenom već poznate O-H metode – oprostom, oslobađamo se starih emocionalnih blokada, akumuliranih u podsvijesti, reprogramiramo podsvijest, pa temeljem toga znanja i iskustva, naučimo da iste pogreške više ne ponavljamo, mirniji smo, prepoznajemo svoje emocije te vladamo tim emocijama.
Prepoznajemo i razumijemo tuđe emocije i sukladno tome i reagiramo, a to je ustvari emocionalna inteligencija. Dakle, emocionalna inteligencija je sposobnost da prepoznamo svoje emocije i vladamo njima, te da isto tako prepoznamo tuđe emocije i temeljem toga saznanja reagiramo pozitivno i na pravi način.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji učeći rade na povećanju svoje emocionalne inteligencije, mogu biti 60-70% uspješniji u međuljudskim odnosima, te samim tim i u ostalim sferama života.
OPROST
Oprosti da u sebi oslobodiš sile ljubavi, prvo prema sebi! (Martin Gray)
O oprostu postoje mnoge zablude, pa ljudi u pravilu teško opraštaju. Misle da opravdavaju onoga tko im je nanio nepravdu ako oproste te da i dalje moraju trpjeti i ništa ne poduzimati. Voljela bih da ljudi shvate da je oprost bezuvjetna ljubav prema sebi. Oprost nikako nije radi drugih, nego prvo radi nas, a onda radi drugih.
Oprost nije fizički čin, nego duhovni proces, duhovna radnja, alat kojim prvenstveno pomažemo sebi. Oslobađamo se negativnih emocija, prestajemo biti u vlasti osobe ili situacije o kojoj stalno mislimo, ljuti nas, rastužuje i imamo silnu potrebu pričati o tome i okrivljavati sve i svakoga.
Kada smo u takvom duševnom stanju, mislimo samo na nepravdu koja nam je nanesena i ne možemo izaći iz toga dok ne oprostimo i počnemo misliti drugačije i nađemo najbolje rješenje, prvenstveno za nas same.
Oprost znači razmisliti o tome koji su razlozi zbog kojih je došlo do toga, te koliki je moj udio u svemu tome.
Opraštajući drugima, opraštamo i sebi, ne odobravamo počinjeno, niti olako prelazimo preko toga.
Najvažnije je oprostom zadobiti mir, pa trezveno razmisliti i suočiti se s uzrokom nepravde koja nam je nanesena kako bismo iz toga izvukli iskustvo da se to više ne ponovi. Što znači da ćemo prepoznati takvu situaciju na vrijeme i poduzeti sve kako bismo raščistili i kako ne bismo dopustili da nas ponovo povrijede.
Voljela bih da ljudi shvate da je oprost bezuvjetna ljubav prema sebi. Oprost nikako nije radi drugih, nego prvenstveno radi nas, pa tek onda radi drugih.
Oprostom prvenstveno pomažemo sebi razumjeti svoje emocije i upravljati njima kako bismo razumjeli druge, ali ne odustajući od traženja pravde.
Oprost nije oprost ako se ne ispravi nepravda.
Oprostom možemo pomoći sebi i drugima da na svijetu bude više ljubavi, pa tako i sretnijih ljudi.
ZNAČENJE OPROSTA
Mi smo ono što često činimo. To znači da kvaliteta nije čin nego navika. (Aristotel)
Oprost znači izaći iz rešetaka zastrašujuće prošlosti. Opraštanje čisti um, a pročišćava srce i dušu. Oprostom si dopuštamo da ne kopamo po ranama da ponovno prokrvare. Oprostiti znači živjeti u sadašnjosti, slobodni od sjena prošlosti. Oprostiti znači osloboditi se bijesa, živjeti sretnije. Oprostom drugima pomažemo oprostiti sebi sve krivnje i sram. Oprostiti sebi i drugima upravo sada pristajemo na bolje sutra. Opraštanje je trajan proces, a ne nešto što ćemo učiniti jednom zauvijek. Opraštanje nas oslobađa bolne prošlosti. Opraštanje postaje lakše kada odlučimo da više nećemo biti žrtve. Kada oprostimo shvatimo da su naši problemi lakši nego što smo mislili da jesu. Nikada nije prerano niti prekasno oprostiti. Oprostiti drugom ne znači opravdavati njegove postupke.
EMOCIJE
Emocije su naše reakcije na neke događaje. Nisu ni loše ni dobre, nego nam ukazuju kako se osjećamo i ponašamo u određenim životnim situacijama.
Ljudski mozak je sposoban na različite načine prerađivati i upravljati emocionalnim iskustvima.
U posljednje vrijeme provedena su mnoga istraživanja od strane psihologa i neuroznanstvenika koji naglašavaju važnost učenja prepoznavanja i upravljanja emocijama.
Također tvrde da su izvori učenja u ranom djetinjstvu i pozitivnim iskustvima razmišljanja i razumijevanja emocija. Sposobnost brige o sebi, razumijevanja svojih osjećaja i svoga emocionalnog života, da učimo, svjesno donosimo odluke i spoznamo da činimo nešto dobro za sebe i ako naiđemo na pomoć i razumijevanje drugih osoba, koje su važne u našem životu, lakše uspijevamo u tome.
Emocionalno razumijevanje se razlikuje od jednostavne intelektualne spoznaje.
Emocionalno znanje je intuitivno uvjetovano sjećanjima, koja su duboko ugrađena u naše tijelo i osobnost još u ranom djetinjstvu, te postaju nesvjesna i jednako prirodna, kao kad naučimo pisati ne razmišljajući o slovima, nego o onome o čemu pišemo.
INTELIGENCIJA
Izraz inteligencija dolazi od latinskog glagola intelligere, a sastavljen je od riječi inter i ligere, što znači razabrati, izabrati ili razumjeti.
Postoje brojne definicije i hipoteze, kao i nazivi i objašnjenja o inteligenciji, koji se predlažu još od početka dvadesetog stoljeća.
Unutar psiholoških disciplina usvojeni su različiti pristupi i nazivi ljudske inteligencije, ali je uočena inteligencija i u životinja i biljaka.
Postoji još i umjetna inteligencija strojeva ili simulacija inteligencije u strojevima.
Za ovu prigodu sam odabrala pojednostavljeno objašnjenje inteligencije, kao i podjelu inteligencije, ne upuštajući se u znanstvena tumačenja s ciljem da sve bude razumljivo, jednostavno, a iznad svega prihvatljivo i primjenjivo. Nama je važno objašnjenje emocionalne inteligencije, jer je ona osnova za razumijevanje O-H metode.
OPĆA INTELIGENCIJA
Opća inteligencija se definira kao opća sposobnost čovjeka koja omogućava uspješnije rješavanje novih problema u složenim situacijama, apstraktno mišljenje, razumijevanje, zaključivanje, planiranje učenja i slično.
Opća inteligencija je biološki određena i stalna je od rođenja do smrti, pod uvjetom da nismo imali neku traumatsku ozljedu mozga ili zloupotrebljavali razne opijate, koji su doveli do oštećenja mozga.
Postoje različiti testovi kojima se određuje kvocijent inteligencije i označava se IQ.
Inteligentniji ljudi su intelektualno radoznaliji, rješavaju složenije zadatke, a nelagodu im mogu stvarati svakodnevni rutinski poslovi.
Zahvaljujući općoj inteligenciji pojedinih ljudi, izmišljena su i stavljena u upotrebu brojna pomagala, a samim tim čovječanstvo je napredovalo.
Nesreća je što i psihopatske i sociopatske osobe mogu imati tu sposobnost, odnosno osobinu, pa zahvaljujući njoj mogu ostvarivati nehumane i destruktivne ciljeve.
SOCIJALNA INTELIGENCIJA
Pojam socijalne inteligencije je vrlo isprepleten s emocionalnom inteligencijom i često je jednoznačan.
Daniel Goleman, kao i neki drugi psiholozi i neuroznanstvenici ih pak razlikuju.
Naime, socijalna inteligencija je prirođen dar, da razumijemo što osjećaju drugi i kako im pomoći.
Naprimjer: senzibilna medicinska sestra koja samo dodirom umiri uplakano bolesno dijete, a da pritom uopće ne razmišlja o tome što treba učiniti.
Dakle, socijalno inteligentna osoba ima dvije sposobnosti: 1. sposobnost prepoznavanja što osjeća druga osoba 2. sposobnost osvješćivanja, odnosno što treba učiniti s tom osviještenošću
Kao i sve u životu, ova sposobnost se može zloupotrijebiti na taj način da osoba koja zloupotrebljava ovu sposobnost, osjeti što drugi misle i osjećaju, pa to koristi za svoju potrebu i na taj način manipulira ljudima, a da izmanipulirani ljudi toga nisu svjesni.
Tim manipulacijama su se služili pojedini rukovoditelji za vrijeme industrijske revolucije radi svojih interesa, kao i u sirovom kapitalizmu, i to isključivo i samo za stjecanje profita, u čemu je čovjek beznačajan. Od takve prakse danas nisu imuni i neki suvremeni političari radi svojih probitaka, kao i tajkuni, koji radi svojih interesa i profita kupe tvornicu, a otpuste stotine radnika.
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Svjedoci smo da neki ljudi naprosto uspijevaju u životu, a neki ne. Tu osobinu uspješnosti neki nazivaju spretnošću, karizmom, darom ili drugačije.
Omiljeni su u obitelji, na poslu i uopće ljudi se rado druže s njima. Uspješniji su, bogatiji i sretniji.
Psiholozi i neuroznanstvenici su ispitivali tu osobinu i nazvali je emocionalnom inteligencijom.
I ona je, kao i svaka druga osobina, prirođena biološka osobina. Razlika je u tome što rođenjem možemo imati prosječnu emocionalnu inteligenciju, ali je tijekom života učenjem možemo povećavati.
Emocionalna inteligencija je sposobnost svakoga od nas da prepoznamo i razumijemo emocije drugih, ali i svoje emocije, sposobnost da upotrijebimo tu spoznaju kako bismo upravljali svojim emocijama i ponašanjem u odnosima s drugim ljudima. To je nešto u nama, što nam objašnjava kako se ponašamo, usmjerava nas da rješavamo zamršene društvene odnose, donosimo odluke da razumijemo druge, razumijemo i sebe i na taj način postižemo dobre rezultate.
Tako popravljamo međuljudske odnose, pa smo sretniji, zadovoljniji, uspješniji i zdraviji.
Opća inteligencija i emocionalna inteligencija su različite osobine koje svi imamo. Zajedno određuju način na koji razmišljamo i djelujemo.
Važno je napomenuti da je emocionalna inteligencija jedina promjenjiva i može se povećati učenjem.
Emocionalna inteligencija je osnova za svakodnevni život i utječe na sve što kažemo i učinimo. Smatra se da su ljudi s višom emocionalnom inteligencijom uspješniji za 60 do 70%.
Ustvari da bi čovjek danas bio uspješan i zadovoljan, mora učiti, a to uvjetuje obje inteligencije, i IQ i EI, dakle uz pomoć razuma i osjećaja postižemo najveće rezultate.
DUHOVNA ILI SUŠTINSKA INTELIGENCIJA
Zahvaljujući znanstvenicima koji se općenito bave temama ljudske inteligencije, utvrđeno je da postoji još i duhovna inteligencija, koja se označava sa SQ.
Mnogi znanstvenici iz područja psihologije, neurologije, antropologije te kvantne znanosti, kao i književnici i pjesnici smatraju da postoji ne samo duhovna inteligencija, nego da je ona temelj ostalima.
Neurolozi Persinger i Ramachandran su ispitivanjem zaključili da se u sljepoočnom režnju čovjeka nalazi specijalizirano živčano mjesto koje je zaduženo za duhovnost. Ono što je povezano s ljudskom potrebom, sa smislom, stvaranjem vizija i vrijednosti. Pomaže nam da sanjamo i upravljamo svojim životima i živimo prema svojim mjerilima.
Značajke duhovne inteligencije su samorazvoj, osjećaj za smisao i značenje samog života.
Kada se osjećamo povezani sa svojim osobnim, unutarnjim svemirom, kada smo zadovoljni sobom, spremni i otvoreni za učenje i prihvaćanje sebe i drugih, razumijevamo svoje talente i ostvarujemo svrhu dolaska na ovaj svijet.
Ako uspijemo živjeti život oslanjajući se isključivo tim unutarnjim, samo nama znanim vodičem, postajemo sretna i uspješna osoba.
Sretan život je onaj koji je u potpunosti u skladu s onim što smo mi i kako sami sebe doživljavamo, pri tome ne smetajući drugima da žive svoj život i ostvaruju svoje snove.
BOŽANSKA INTELIGENCIJA
Kao što smo vidjeli, znanstvenici su se bavili sposobnošću ljudi da uče, razumijevaju i shvaćaju, da se pitaju o smislu života. Te su urođene sposobnosti nazivali različitim vrstama inteligencija.
O ovoj sposobnosti se uvijek govorilo, razmišljalo i pisalo.
U posljednje vrijeme sve se više stručnjaka i znanstvenika iz različitih područja znanosti, poput psihijatara, neuroznanstvenika, neurobiologa, psihologa, filozofa, sociologa, teologa, bavi ovom temom. Jednoj od njih su dali ime božanska inteligencija.
Ustvari, stare kulture i religije su za nju oduvijek znale i različito je nazivale, kao naprimjer: Viša svijest, Nadsvijest, Ljubav, Stvaratelj svega, što je jednostavno Bog. Smatra se da božanska inteligencija s ljudima komunicira putem intuicije.
Intuicija je slušanje našeg nesvjesnog uma. Te spoznaje događaju se izvan naše svjesne kontrole. Znamo da znamo!
Intuitivno znanje je ono znanje kojem ne treba nikakva provjera, vjerujemo, te ne tražimo ni dokaze, a rezultati govore. Mnogi uspješni ljudi svjedoče da su uspješni upravo zato što su slušali taj svoj unutarnji glas iako je na prvi pogled izgledalo nemoguće.
Usudili su se vjerovati da ih tamo čeka uspjeh i baš to se pokazalo uspješnim.
Primijećeno je da su ti intuitivni bljeskovi najčešći kod rješavanja poslova kojima se često bavimo i o kojima smo dugo razmišljali.
Sva ranija znanja se objedine i daju nam pravi odgovor i rješenje problema.
Smatra se da je naš poznati znanstvenik Nikola Tesla, kao i mnogi drugi, na taj način riješio i osmislio sve svoje izume, koji su pomogli u napretku čovječanstva.
Kad god umirimo svjesni um, a upitamo božansku inteligenciju za put, uvijek dobijemo pravi odgovor kamo i kako treba ići.
Sažetak: 1. Opća inteligencija nam pomaže uočiti da imamo problem i kako ga riješiti.
2. Socijalna inteligencija nam pomaže da razumijemo što osjećaju drugi, te svijest o tome što treba učiniti s tom osviještenošću tuđih emocija.
3. Emocionalna inteligencija je sposobnost da razumijemo emocije drugih, ali i svoje emocije, te kako upravljati njima.
4. Duhovna inteligencija nam omogućava da se pitamo: želim li uopće biti u toj situaciji?, a isto tako, jedino ja mogu situaciju promijeniti.
5. Božanska inteligencija je sposobnost umiriti um, slušati svoj unutarnji glas – intuiciju, spoznati odgovor izvan naše svjesne kontrole. Na taj način ćemo dobiti odgovor trebamo li biti u nekoj situaciji i kako je riješiti.
