Biti neurotičan možda ipak nije toliko loše, barem ako je vjerovati najnovijoj studiji. Naime, studija znanstvenika sa Sveučilišta u Edinburghu i Sveučilišta u Southamptonu pokazala je da neurotični ljudi zapravo možda žive dulje od onih koji to nisu, piše Redbook Magazine.
Znanstvenici su proučavali ovaj fenomen tijekom šest godina, na uzorku većem od 500 tisuća Britanaca (starosti između 37 i 73 godine), a tijekom te je studije, koja je objavljena u magazinu Psychological Science, umrlo 4.500 sudionika.
Svaki od sudionika morao je proći test kako bi se utvrdilo u kolikoj se mjeri može smatrati 'neurotičnim', a znanstvenici su zatim od svakog pojedinog sudionika tražili da i sam procijeni koliko je zdrav (ili nije). Prema definiciji Collinsova riječnika engleskih riječi, neurotična osoba je ona koja je često uplašena i zabrinuta, većinom oko nečega što ostali smatraju potpuno nebitnim.
Na početku su rezultati bili potpuno obrnuti
U prvotnoj analizi, kad su u obzir uzeli isključivo godine i spol, znanstvenici su otkrili kako je nešto veća stopa smrtnosti kod osoba koje se smatra neurotičnima. Ipak, kasnije su u obzir uzeli i procjene samih sudionika o tome koliko dobrim ili lošim smatraju svoje trenutno zdravstveno stanje, i tad se pokazalo da su stope smrtnosti manje kako stopa neurotičnosti kod pojedinca raste.
Voditeljica studije, Catherine Gale, za Harper's Bazaar je izjavila da su rezultati ovisili o tome koliko su dobrim ili lošim sudionici ocijenili vlastito zdravlje. "Kod ljudi koji su svoje zdravlje ocijenili odličnim nije bilo povezanosti između stope smrtnosti i neurotičnosti, ali kod onih koji su vlastito zdravlje ocijenili lošim, što je viša bila stopa neurotičnosti, ona je tim više mogla biti povezana s manjim obrambenim efektima (kad je u pitanju smrtnost)", tvrdi Gale te dodaje kako su ljudi, koji su generalno neurotičniji, često skloni svoje zdravlje ocjenjivati lošim.
Više su zaštitnički nastrojeni i oprezni kad je u pitanju zdravlje
A zašto su onda točno neurotičniji ljudi i dugovječniji? Odgovor zapravo možda leži u činjenici da su, na neki način, više zaštitnički nastrojeni prema vlastitu zdravlju i općenito oprezniji, zato što neprestano previše brinu.
Gale i njeni kolege također su otkrili kako su ocjene koje su za svoje zdravlje dali sami ispitanici bile nevažne kad su u obzir uzeli pojedine dijelove stručnih testova neurotičnosti. "Također smo otkrili kako su ljudi, koji su na testu ocjenjeni kao ranjiviji i generalno zabrinutiji, pod nižim rizikom smrtnosti, neovisno o tome kako su sami ocijenili svoje zdravlje", objašnjava.
Klone li se onda za zdravlje riskantnih ponašanja? Ne baš
A taj dio testa neurotičnosti znanstvenici su mjerili pitanjima: 'Je li vas lako povrijediti? Osjećate li se često krivima za nešto?' te 'Jeste li generalno često zabrinuti?'
Zanimljivo je i to da ovakvi neurotičniji pojedinci, koji više brinu o tome kakvog su zdravlja, zapravo nisu živjeli zdravije te se klonili za zdravlje riskantnih načina ponašanja kao što su pušenje ili konzumacija alkohola, iako to možda, vođeni nekom logikom, u početku očekujemo. "Mislili smo da će ljudi voditi zdraviji život što su više zabrinuti oko svog zdravlja, kako bi barem malo pokušali smanjiti šansu od smrtnosti, no pokazalo se da nije tako", dodaje Gale.
