Masnoće se u razvijenim zemljama smatraju najvećim neprijateljem zdravlja. A bez ravnoteže unosa svih nutrijenata, pa i masnoća nema zdravlja.
Unos nezasićenih masnih kiselina je iznimno važan u razdoblju trudnoće i dojenja i to je razlog zašto sve češće multivitminski pripravci namijenjeni trudnicama i dojiljama sadrže omega-3 kiseline.
Što su to omega kiseline? Zašto nam trebaju, čemu služe? Naš je organizam izgrađen od stanica, a one funkcionraju zasebno, kao cjelina zahvaljujući staničnoj opni ili membrani, koja je izgrađena od masnoća, lipida. Ti lipidi su građeni od masnih kiselina. Postoji veliki broj masnih kiselina, a koja će se ugraditi u staničnu membranu ovisi o unosu, hranom ili pripravcima.
Masne se kiseline razlikuju po broju ugljikovih atoma i po broju dvostrukih veza među atomima. I upravo o tome ovise njihove funkcije u organizmu. Što znače brojevi na kraju rijeći omega (3,6,9..). Ti brojevi označavaju koliko se daleko od zadnjeg ugljikova atoma u lancu nalazi dvostruka veza. Naša današnja prehrana je bogata omega-6 i omega-9 kiselinama, ono što nam nedostaje su omega-3 kiseline. Sve su nam one potrebne za normalno funkcioniranje stanice, ali je bitna i njihova ravnoteža.
Neke masne kiseline naše tijelo ne može stvoriti, moramo ih unositi. Kada su otkrivene, tridesetih godina dvadesetog stoljeća nazivale su se vitaminom F (jer i vitamine ne možemo stvoriti), ali masne kiseline nisu vitamini.
Znanstvena istraživanja su dokazala da dodavanje omega-3 kiselina prehrani tijekom trudnoće poboljšava vidne i kognitivne funkcije djeteta, a smanjuje i rizik od prijevremenog poroda, preeklampsije i postpartalne depresije kod majke.
Preporuča se povećani unos ribe iz hladnih mora koja najviše sadrži upravo tih masnih kiselina. Biološki najaktivnije omega-3 kiseline su eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) čijom primjenom se značajno utječe na razvoj fetusa. Razvoj mozga fetusa se ubrzava u drugoj polovini trudnoće i ta stopa rasta se zadržava u prvoj godini života te traje prvih nekoliko godina.
Preporuka je uzimanje najmanje 200 mg DHA dnevno. Preporuča se uzimanje omega-3 kiselina i u periodu laktacije jer se pokazalo značajno povišenje u psihomotornim karakteristikama u djece čije su majke uzimale dodatne količine DHA u razdoblju dojenja, ali se smanjio i rizik od alergija.
Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
