Ovo je pitanje postavio u svojem članku u znanstvenom časopisu 'BioEssays' doktor Carlo Maley s kalifornijskog Sveučilišta u San Francisu. "Bakterije koje se nalaze u crijeva su manipulatori. Postoji cijeli niz različitih interesa koje imaju mikrobi, od kojih su neki usklađeni s našim prehrambenim ciljevima, a neki ne."
Ako vam zvuči nevjerojatno da bi oblici života - premali da bi bili viđeni golim okom - mogli upravljati našim ponašanjem, sjetite se samo da bakterija koje se nalaze u tijelu ima barem deset puta više od naših stanica (prema nekim procjenama omjer je 100:1 u korist bakterija).
Naša crijeva prepuna su različitih bakterijskih vrsta od kojih svaka ima svoju omiljenu hranu. I dok cijenimo to što one imaju moć usitnjavanja hranjivih tvari koje mi sami ne možemo, ovoj simbiotskoj vezi ne nedostaje napetosti. Naime najzdravija prehrana za neke vrste bakterija nije uvijek dobra za nas ili ostale 'članove' našeg unutarnjeg ekosustava.
Postavlja se pitanje mogu li te bakterije utjecati na ono što jedemo, kako bi one uživale. Maley i njegova kolegica i suautorica članka, dr. Athena Aktipis, vjeruju da je odgovor potvrdan, jer smatraju da te bakterije u naš probavni sustav otpuštaju molekule koje se prenose imunološkim, endokirinim i živčanim sustavom kako bi signalizirali mozgu koja hrana mu treba. Na neki način, to je kao da bakterije svojevoljno narčuju brzu hranu, jer im se prohtijelo, a vaše tijelo im to i osigurava.
Autori preporučuju da se testira njihova teza da bakterije 'šefuju' našom prehranom, te navode primjer Japana. Tamo su naime alge dio prehrane, pa su kod ljudi uobičajeno pronađene bakterije koje su specijalizirane za njihovo probavljanje. Ako se te iste bakterije presele u probavu nekog Zapadnjaka, hoće li on odjednom početi žudjeti za algama? Istodobno, može biti da su se te bakterije udomaćile kod Japanaca zato što su alge dio ondašnje kuhinje, pa su se bakterije tek prilagodile uvjetima.
Na sreću, nismo prepušteni na milost i nemilost malim moćnicima nego možemo pružiti otpor, ističe dr. Maley. "Naša prehrana ima golem utjecaj na bakterijsku populaciju u našem probavnom sustavu. To je čitav ekosustav koji se konstantno razvija tijekom minuta." Tako da ako unutar 24 sata potpuno promijenite prehranu, znajte da će se i unutar vas dogoditi značajne promjene, jer će se broj onih bakterija koje se najviše mogu okoristiti vašom novom prehranom ubrzano povećati.
Ovo objašnjava i zbog čega probiotici pozitivno utječu ne samo na naše zdravlje, nego i raspoloženje. "Neravnoteža sastava crijevnih bakterija može se lako promijeniti uz prebiotike, probiotike, antibiotike i promjene u prehrani, a neravnoteža u tom sastavu nudi novi pristup ispitivanju problema pretilost i nezdrave prehrane", zaključili su autori.
