Mi smo kao društvo konstantno pod stresom, zbog posla, plaćanja računa, loše prehrane, dehidracije, premalo sna... Svaki put kad je tijelo pod stresom, kortizol se oslobađa. Kronično visok nivo kortizola je izuzetno štetan. Povezan je s pojavom adrenalne groznice, hormonske neravnoteže, srčanih bolesti, povišenog kolesterola, dijabetesom, osteoporozom…
Još jedan neželjeni efekat visokog nivoa kortizola je višak tjelesne masti i snižavanje razine testosterona što dovodi do padanja libida i smanjenje količine mišićnog tkiva.
Kortizol se u normalnim okolnostima izlučuje po rasporedu.
Najviši nivo je u osam sati ujutro kada kortizol signalizira tijelu da je vrijeme za ustajanje. Tijekom dana nivo kortizola postupno opada i najniži nivo je između osam i deset sati uvečer. Kronični stres, kako fizički, tako i psihički remeti ovaj ritam a to vodi nesanici. Osim što škodi zdravlju, kortizol škodi i izgledu. Ako često patite od anksioznosti, osjećate simptome depresije, kronično ste umorni ili patite od probavnih tegoba, vrlo vjerojatno je razina kortizola previsoka. Kortizol će povećati apetit i želju za hranom, uzrokovati smanjenje mišićne mase, gustoće kostiju i libida. Istraživanja su pokazala da povećava rizik od nastanka depresije i gubitka pamćenja.
No postoji i prirodni načini za snižavanje nivoa pogubnog hormona
1.Prehrana čini čuda
Koristite prirodne dodatke koji smanjuju nivo kortizola: bosiljak, magnoliju, glutamin, vitamin C. I folna kiselina te vitamin B5 mogu smanjiti nivo kortizola. Mogu se naći u hrani poput ribe, mahunarkama, integralnim žitaricama i sjemenkama suncokreta.
2.Bez gladovanja
Jedite u regularnim razmacima tijekom dana. Izbjegavajte preskakanje obroka jer dovodi do oslobađanja kortizola.
3.Pazite na GI
Hranite se zdravo, sa dosta voća i povrća. Hrana sa niskim glikemijskim indeksom kao što su jaja će smanjiti nivo kortizola dok će hrana od cijelovitog zrna žitarice kontrolirati proizvodnju kortizola u tijelu.
4.Izađi i prošeći
Koristite tehnike za smanjenje stresa: joga, meditacija, hipnoza. Čak i jednostavno ležanje na podu sa gledanjem u jednu točku pri čemu se koncentrirate na disanje može pomoći. Kad god je moguće, izađite i prošećite.
5.Lakše s kavom
Izbjegavajte stimulanse. Klonite se energetskih pića koja sadrže mnogo šećera i kofeina. Stimulansi navikavaju organizam na dominaciju simpatikusa. Stimulansi također mogu ometati ritam spavanja. Ako morate popiti kavu, nemojte da to bude u poslijepodnevnim satima.
6.Odmor poslije vježbe
Ne preterujte sa vježbanjem. Treniranje od više od dva dana u nizu će poremetiti vaš ritam i povećati nivo kortizola. Ako vam se tijelo ne oporavi od prethodnog vježbanja, odmarajte se još jedan dan od ili to radite manjim intenzitetom.
7.San nije gubitak vremena
Idite na vrijeme u krevet. Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres: Odmarajte se. Ranije odlazite na spavanje. Možda će Vam trebati 9 sati sna, čak i više – nema veze. San nije trošenje vremena. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.
8.Smijeh je panacea
Smijte se! Smijeh je najbolji lijek. Gledajte komedije – ako treba, svaki dan! Birajte društvo optimističnih osoba. Smanjite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i internetu.
9.Gutljaj po gutljaj
Lagano vježbajte: Hodanje, joga, tai chi, rastezanje, vježbe disanja povoljno djeluju na rad nadbubrežnih žlijezda. Izbjegavajte iscrpljujuće vježbe. Pijte dovoljno vode.
10.Minerali su ključ
Pripazite da unosite dovoljno kalija. Kalij je od posebne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju prehranu mrkvu, kukuruz, avokado, rajčicu, špinat, jabuke, breskve, banane, naranče, kruške, jagode i alge. Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je takođe važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga integralne žitarice, leća, grah, cvjetača, brokule, rajčica, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete sa kompleksom B vitamina, koje sadrže najmanje 50mg vitamina B5. Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina. Neke biljke (astragalus, ginseng, sladić,) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu. KoDren.com/Magazin.hr
