banner

Nesvjesni strah

LIJEČENJE FOBIJA: Podsvijest je možda najbolje mjesto za součavanje s vlastitim strahovima

Novo istraživanje tvrdi kako mozak može procesirati fobične slike i kontrolirati reakciju na strah ako ih primi nesvjesno.

Kada su znanstvenici pokazali grupi mladih odraslih žena slike pauka, ubačene između slijedova slika cvijeća, reakcije na strah bile su znatno blaže.

“Iako smo očekivali, i promatrali, aktivaciju neuralnih regija koje procesiraju strah, pronašli smo i aktivaciju u regijama koje reguliraju emocionalne i bihevioralne odgovore na strah, te smanjuju svjesno iskustvo straha”, izjavio je dr. Bradley S. Peterson, direktor Instituta za razvijenje uma u Dječjoj bolnici u Los Angelesu.

7 NAJBIZARNIJIH FOBIJA: U Hrvatskoj ovih dana puno ljudi pati od gefirofobije

Lakše se nosimo s nesvjesnim strahom

Proces dijeljenja ciljanih slika između neutralnih slika zove se obrnuto maskiranje. Slike cvijeća, koje su se prikazivae dulje vrijeme, maskiraju sliku pauka, koji je prikazan samo na kratko. Stoga gledatelji ne percipiraju svjesno fobičnu sliku, za razliku od njihovih mozgova.

Kratkotrajne slike paukova aktivirale su dijelove mozga povezane s trenutnim odgovorom na strah, ali su isto tako aktivirale dijelove mozga povezane s regulacijom straha.

mozak
Mozak nekad bolje radi bez našeg svjesnog sudjelovanjaFoto: Digital Vision./Thinkstock

Kada se slika pauka prikaže dovoljno dugo da ju se i svjseno primjeti, trenutačan odgovor na strah bio je veći, dok su područja mozga koja reguliraju strah ostala neaktivna.

“Suprotno logičkom predviđanju, izgleda da je naš mozak bolji u procesiranju stimulusa straha kada je suočen s njime bez aktivne svijesti osobe”, rekao je Paul Siegel, profesor psihologije na Državnom sveučilištu u New Yorku.

“Naša otkrića pokazuju kako bi fobični ljudi možda bili bolje spremni suočiti se sa svojim strahovima ako prvo nisu niti bili svjesni da se suočavaju.”

Znanstvenici vjeruju kako bi se njihova otkrića mogla koristiti za poboljšanje tretmana za poremećaje tjeskobe kod djece i adolescenata.

Studja je objavljena u časopisu Human Brain Mapping.

Povratak na Net.hr