Svaka druga žena je u svom životu napipala kvržicu na grudima barem jednom. Dosadašnja iskustva bez obzira na to pokazuju kako je tek jedna od deset slučajeva opasna, točnije, razlog za uzbunu. Kvržice na dojkama se mogu pojaviti oko bradavica ili na vanjskom dijelu dojke.
Općenit naziv za bolnost dojki ili kvrgavost naziva se fibrocistična promjena ili fibrocistična bolest. Ciste i bolnost mogu se pojavljivati odvojeno ili zajedno. Većina uzroka nastanka fibrocistične promjene nije povezana s povećanom opasnošću od raka dojke, tako da uglavnom ne morate paničariti čim ste pronašli kvržicu.
Najčešće promjene na dojkama se događaju uslijed:
- nastanka fibroadenoma - to su bezbolne kvržice koje se mogu opipati kao mali, glatki kamenčići. Često se pojavljuju kod mlađih žena i adolescentica te se mogu zamijeniti s nastankom raka. Ovo su dobroćudne promjene, pokretne su i ograničene. Jednostavni fibroadenom neće povećati rizik od nastanka raka dojke, dok bi složeni mogao, ali neznatno
- traume stijenke prsnog koša ili napetosti mišića - ova bol se može pojaviti nakon teže tjelovježbe ili podizanja teških stvari, a zapravo se ne može povezati s bolestima dojke. Ako je došlo do tupe ozlijede može doći do ograničenosti masti što može stvoriti nenaglašene bolne kvržice ali duboko unutar tkiva dojke
- hormonskih promjena - predmenstrualni ili postmenstrualni ciklički simptomi uključivat će povećanje, napetost ili bol u dojkama, pa se često može osjetiti i kvržica koja uglavnom prođe u roku nekoliko dana nakon što se ustabile hormoni
- infekcije dojke ili mastitis - upala dojke izaziva simptome kao što su crvenilo, bol i edem, ali se može stvoriti i nenaglašena masa. Ovakve infekcije su rijetke, a uglavnom se događaju kod žena koje doje u prva tri mjeseca nakon poroda, iako se može pojaviti u kasnijem periodu, točnije, za čitavo vrijeme dok žena doji.
- nastanka galaktokele - to su okrugle, pomične ciste ispunjene mlijekom koje se uglavnom pojavljuju od šest do deset mjeseci nakon prestanka dojenja. Ovakve se ciste rijetko inficiraju.
Kod nekih žena mogu biti osjetljive cijele dojke, a to je posebno često prije početka menstrualnog ciklusa. Osjetljivost cijelog područja može povećati stres, pušenje cigareta, pretjeran unos kofeina ili soli. Kod nekih žena može se pojaviti kvržica koja je izvana tvrda, a iznutra mekana i u tom slučaju je uglavnom riječ o cisti. Najčešće se javljaju kod žena od 35 do 50 godina. Uglavnom su benigne i mogu se drenirati.
Jedan od simptoma raka dojke je tvrda kvržica koja se ne može pomaknuti. Ovo dakako ne znači da je svaka takva pojavnost znak raka, ali je sigurno razlog za odlazak liječniku. Zadebljane kvržice koje su tvrde i ne mogu se pomaknuti ne sadrže vodu i masti kao one benigne. Ako ste osjetile nešto slično kvržici, odmah se obratite svom liječniku jer je rak dojke izliječiv u čak 99% slučajeva ako se neka abnormalnost otkrije na vrijeme.
Uz postanak kvržice na dojkama, može se pojaviti i zadebljana koža, bolovi u grudima i oko njih, osjetljivost bradavica, iscjedak iz bradavice te kronična bol. Oko bradavica se može pojaviti nekoliko kvržica i to na obje dojke, ali čak ni ovo stanje uglavnom nije razlog za paniku.
Samopregled dojki je pola zdravlja
Redovit samopregled nužnost je svake žene, posebice kod mladih žena koje imaju hormonalne probleme. Najbolje bi bilo pregledavati se barem jednom mjesečno, jer samopregled jako kratko traje i lako ga je izvesti. Za vrijeme predmenstrualnog ciklusa ili za vrijeme menstruacije nema potrebe da provjeravate grudi jer ćete tada vjerojatno osjetiti neke kvržice i zadebljanja koji bi vas mogli zabrinuti, a zapravo se radi o uobičajenim promjenama uzrokovanih hormonima.
Za samopregled bi bilo najbolje da stanete ispred ogledala i pogledate grudi te pregledavate razlike u boji, veličini te promjene na bradavici. Nakon toga podignite ruke iznad glave i pogledajte donji dio dojke. Uz to se možete i podbočiti rukama na bokovima pa se lagano nagnuti prema ogledalu gurajući ramena i laktove naprijed. Ponovno gledajte rub dojki i tražite promjene. Nakon toga podignite lijevu ruku i pipajte lijevu dojku jagodicama prstiju. Nemojte jako pritiskati već nježno činite krugove oko dojke od vanjskog ruba prema bradavici. Uz to možete i nježno pritisnuti bradavicu da vidite pojavljuje li se iscjedak. Ponovite to s desnom rukom za desnu dojku.
Prilikom pregleda nemojte zaboraviti pregledati obje dojke, a za svaku promjenu koja vas brine duže vrijeme, obratite se svom liječniku.
