Gljive obiluju vlaknima, anitoksidansima, proteinima i mineralima. Prema najnovijim saznanjim kraljice šume jako dobro djeluju na ljudski mozak. Istraživanje provedeno na Nacionalnom sveučilištu Singapur otkrilo je da konzumacija gljiva može sačuvati zdravlje mozga u starijoj životnoj dobi.
Osobe koje uvrste gljive u svoju prehranu, čak i u malim količinama, imaju manji rizik za pojavu oštećenja mozga koja za posljedicu nerijetko imaju Alzheimerovu bolest.
Upitali smo nutricionistkinju Zrinku Šmuljić za stručni komentar ove teme. "Gljive jesu posebna grupa biljaka i s njima dijele brojna zajednička svojstva. Karakterizira ih niska energijska vrijednost, visok udio vode, nizak udio jednostavnih ugljikohidrata uz obilje vlakana poput beta glukana i hitina, nizak udio masti i mnoštvo različitih hranjivih tvari, poput vitamina B skupine, vitamina D, bakra, kalija, kalcija i željeza.
(FOTO: Pexels)
Uz dokazano protektivno djelovanje u liječenju povišenog krvnog tlaka, snižavanja masnoća u krvi i boljoj regulaciji glikemije, nova znanstvena istraživanja daju dokaze u korist konzumacije gljiva u svrhu sprječavanja smanjenja kognitivnih sposobnosti koje prethode nastanku Alzheimerove bolesti, za koju se smatra da će do 2020. godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pogađati 42 milijuna ljudi", objašnjava nam nutricionistkinja Zrinka Šmuljić.
Što to gljive imaju u sebi, a da dobro djeluje na ljudski mozak? "Takav utjecaj pripisuje se spoju ergotioneinu koji ima snažna antioksidativna i antiupalna svojstva, ali i drugim spojevima za koje se smatra da povoljno utječu na zdravlje mozga", otkriva nam nutricionistkinja te dodaje kako se gljive neminovno redovito trebaju naći na našim jelovnicima zbog sve više dokaza o zdravstvenim prednostima gljiva za naš organizam, dostupnosti tijekom cijele godine i cjenovne pristupačnosti.
Iduće pitanje koje se prirodno nameće je koliku količinu povrća, uključujući i gljive, trebamo pojest na dan? "Svakodnevna konzumacija vitamina, mineralnih tvari i fitokemikalija kojima obiluje voće i povrće jedan je od zaštitnih faktora u razvoju kroničnih bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti pa čak i karcinoma. Količina povrća, time i gljiva, koju se preporuča konzumirati u sklopu ručka ili večere je količina koja pokriva polovicu tanjura, što je, prema istraživačima, i više nego dovoljno za ostvariti protektivna svojstva", savjetuje nutricionistkinja te naglašava vrlo bitnu stvar u pripremi gljiva, a to je termička obrada.
"Svakako treba imati na umu da ih treba konzumirati dobro termički obrađene u svrhu lakše probavljivosti i smanjenja pesticida te teških metala koje nakupljaju zbog velike poroznosti, što svakako ovisi o karakteristikama vrste, tlu na kojem rastu, vanjskim i unutarnjim čimbenicima te njihovoj interakciji", objašnjava Zrinka Šmuljić.
I na koncu, ne manje bitno - koliko gljiva je preporučljivo pojesti na tjedan? Preporuka je konzumirati ih nekoliko puta tjedno, a veličina jednog serviranja odgovara veličini serviranja drugog povrća, prosječno oko 150 grama.
Pročitajte još:
- 'Okinawa' prehrana: Japanci znaju kako uz ugljikohidrate doživjeti 100 godina
- Kontroverzna ketogena dijeta pomaže liječiti jedno ozbiljno zdravstveno stanje?
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
