Naše tijelo sadrži gotovo 60 posto vode, ali čim se temperatura podigne pokušava se ohladiti znojenjem. Pretjerano znojenje može dovesti do opasnosti, posebno kod djece. Gubitkom vode i soli u opasnost se dovodi normalna funkcija krvi i drugih tjelesnih tekućina kao i održavanje normalnog krvnog tlaka. Osim tekućine gubitkom soli nedostaju nam nužni elektroliti.
Povećanim mokrenjem, povraćanjem, proljevom, znojenjem pa čak i izdisanjem iz plića tijekom normalnog disanja gubi se voda.
Zašto nam sve treba voda? Naše tijelo sadrži gotovo 60% vode, a samo mozak sadrži oko 85 vode. Zbog toga je ispijanje šest do osam čaša vode na dan nužno za normalno funkcioniranje organa. Ako bi izgubili samo 10 posto tjelesne tekućine ne bi mogli stajati, a kamoli hodati.
Tijekom napornog fizičkog rada gubi se dosta vode no čak i lagani posao u vrtu, hodanje ili vožnja na biciklu mogu rezultirati značajnim gubitkom tekućine i to u vrlo kratkom roku. Ovo se značajno povećava ukoliko je klima topla i vlažna.
Opasnost za najmlađe Bebe i mala djeca utjecaj vrućine osjećaju ozbiljnije nego odrasli. iznimno je opasno ukoliko se nalaze u automobilu jer se u vozilu temperatura brzo povisuje. Ostaviti dijete čak i na par minuta u automobilu ukazuje na krajnji nemar jer time doslovno ugrožavate život najmlađih. Nikad ne ostavljate dijete u parkiranom automobilu.
Najveći rizik od dehidracije imaju bebe mlađe od godinu dana, posebno ukoliko pate od proljeva ili povraćaju.
Stupnjevi dehidracije: Rani stupnjevi dehidracije uglavnom su bez simptoma no možda osjećate suhoću usta ili žeđ. Pri blagoj dehidraciji može doći do suhe, tople kože, vrtoglavice ili grčeva u rukama i nogama. S većom dehidracijom dolazi i do: - zajapurenosti lica - ubrzanog pulsa - tamnožutog urina - manje količine urina nego je to normalno - upalih očiju - kod djece može doći do uleknuća meke točke na vrhu glave - koža gubi elastičnost i ne vraća se brzo na normalnu poziciju nakon što je dotaknemo - nervoza i umor - iracionalno ponašanje - izostanak suza prilikom plakanja
Ako ste u društvu osobe, posebno djeteta, koja odjednom postane nesuvisla ili slaba zbog vrućine brzo je sklonite u hlad. nadoknadite izgubljenu tekućinu hladnom vodom i ohladite je hladnim tušem. Potražite liječničku pomoć ako dođe do pogoršanja simptoma ili traju duže od sata.
Ukoliko netko ima suhu kožu, crvenu kožu, brzi puls, izgleda zbunjeno ili u deliriumu ili se osjeća jako vruće pred vama je osoba koja treba hitnu medicinsku pomoć. Vi joj pružite prvu pomoć kao što je prethodno navedeno. U krajnje ozbiljnim slučajevima dehidracija može izazvati šok i smrt.
Kako izbjeći dehidraciju u vrućim danima? Često pijte vodu, i to prije nego ožednite. S druge strane ne zaboravite da gazirani sokovi, kava i alkohol nisu nadoknada za vodu. Iako sadrže vodu u sebi mogu imati i tvari koje uzrokuju dehidraciju.
Svakih pola sata trebate piti najmanje malo više od jedne šalice vode. Pola sata prije nego se upustite u aktivnosti poput vrtlarenja ili sporta popijte barem šalicu i pol vode. I tako svakih pola sata.
Ostale mjere prevencije: - izbjegavajte direktno izlaganje suncu u periodu od 10 do 16 sati - mažite se kremama i nosite šešir koji pokriva cijelo lice i vrat. Opekline ometaju normalno hlađenje. - nosite tanku prozračnu odjeću koja omogućava dobru ventilaciju - prepoznajte znakove dehidracije i odmah poduzmite protumjere
T.T.
arti-201005200027006 arti-200906240381006
