Glavica salate s tržnice ili listići već narezane i oprane salate u vrećici?
Jedna je izrasla na malenom poljoprivrednom zemljištu poput onoga
Željka Bolkovca, a druga na znatno većem koji je
dio industrijskog pogona. Njihov pristup uzgoju i obrada konačnog
proizvoda u mnogome se razlikuju. A zajedničko im je, uz ostalo,
korištenje pesticida, kojima štite biljku od bolesti i
nametnika.
Poljoprivrednik Željko Bolkovac živi od ova dva hektra zemlje, a
na svom zemljištu tek ponekad koristi pesticide. S druge strane,
industrijska proizvodnja je površinski i sadržajno mnogo veća.
Korištenje pesticida - regulirano.
"Bitno je da se s pesticidima uvijek ide na kraju, u
najkritičnijem trenutku. Dakle, kada više nikakve agrotehnološke
metode i monitoring niti išta drugo ne može pomoći, onda se
koriste zaštitna sredstva. Uvijek u dozi i koncentraciji koju
propisuje proizvođač", kaže voditeljica proizvodnje bobičastog
voća, Jasminka Goger Perić.
Pesticidi su, iako sami po sebi otrovni, dopušteni i u
kontroliranoj upotrebi ne bi trebali ugrožavati zdravlje. Oboje
proizvođača svijetli su primjer odgovornih poljoprivrenika.
Mirjana Tonković, prehrambena biotehnologinja, u svojoj se
dugogodišnjoj praksi susretala s mnogo težim oblicima korištenja
kemikalija – od 40 do 60 puta prskanja istog ploda.
"Namirnicama koje su tako obrađene, produžuje se rok trajanja.
Onda nema procesa truljenja, a ljudi su već naučili da kupovati
namirnice, odnosno voće i povrće koje dulje traje. Jer ako je
prirodno, strnut će za par dana", kaže prehrambena
biotehnologinja Mirjana Tonković.
Salata koja je ubrana prije četiri dana, svježinu će zadržati još
sedam dana, što je optimalno bez upotrebe kemikalija.
To je moguće, uvjeravaju nas u ovom velikom industrijskom pogonu,
samo čuvanjem namirnice na točno određenoj niskoj
temperaturi.
"Ne koristimo ni termičku obradu namirnice, odnosno sirovine u
našem procesu, a ne koristimo ni nikakve kemijske dodatke u vodi
za pranje ili u nekoj fazi proizvodnje. Upravo zbog toga da
zadržimo izvorni sastav namirnice", kaže direktor proizvodnje
Robert Piskač.
U Hrvatskoj se još uvijek, ne samo u specijaliziranim
prodavaonicama organskih proizvoda, mogu pronaći zdrave
namirnice, što je mnogo rjeđe u najrazvijenijim zemljama.
"Vani čak postoje salate koje se uzgajaju u bazenima i koje
zemlju nisu vidjele. Ta je voda obogaćena mineralima sličnima u
zemlji", kaže Mirjana Tonković.
Iako se, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu većina voća i
povrća uzgaja hibridnom sjemenkom, kod nas se još uvijek može
naći pokoja voćka ili povrće koje je uzgojeno potpuno prirodno.
Nekoliko takvih našli smo u Željkovu vrtu.
Na kraju, moramo zaključiti da niti je svaka salata na tržnici
ista, niti je to ona u vrećici. Da bismo jeli najzdravije i
najprirodnije, potrebno je kupovati sezonsko voće i povrće,
naučiti dobro čitati deklaracije i u sjećanju posegnuti za
mirisima i okusima iz bakina vrta. Kada naiđemo na namirnicu koja
nas podsjeti na djetinjstvo – najbliže smo zdravom.
