Randomizirana, kontrolirana studija u kojoj su sudjelovali znanstvenici iz Kanade, Australije i Indije je uključila 96 djece mlađe od 5 godina. Utvrdili su da uzimanje cinka u obliku dodatka prehrani može smanjiti smrtnost među djecom sa akutnim infekcijama donjeg respiratornog sustava. Djeca su tijekom 60 dana dobivala ili 10 mg cinka ili placebo (potrebne dnevne doze cinka kreću se između 8 i 11 mg).
Na početku studije skupljeni su demografski i klinički podaci koji su se dopunjavali svaka dva tjedna tijekom 180 dana. Pokazalo se da su djeca koja su primala cink u obliku dodatka prehrani imala rjeđe epizode bolesti i brže su se od nje oporavljali. Osim toga, broj dana bez infekcija kod djece koja su primala cink je bio veći.
Prirodni izvori cinka
Teleća jetrica, janjetina, govedina, piletina i puretina (tamnije meso), svinjetina, riba, kamenice, jaja, sir, mlijeko i jogurt hrana je životinjskog porijekla bogata cinkom.
Iz voća i povrća cinka ćete najviše dobiti jedući sušene sjemenke lubenice, sjemenke bundeve, kikiriki, bademe, avokado, banane, krastavce, kivi, zelenu salatu, masline, luk, breskve, grašak, špinat, jagode, sjemenke suncokreta, batat (slatki krumpir), rajčice, orahe te kakao u prahu.
Vegetarijanci, osobe starije od 55 godina, djeca predškolskog uzrasta, oni boluju od teških kroničnih oboljenja ili su izloženi dugotrajnom stresu trebaju posebno paziti na nedostatak cinka u organizmu.
No ipak, pazite da ne pretjerate s dodacima prehrane (maksimalna doza cinka ne smije prijeći 40 mg na dan). Povećani dugotrajni unos cinka može izazvati iritaciju želuca i povraćanje, nedostatak bakra i dovesti do povišenog kolesterola.
Bez savjeta liječnika ne smije se davati djeci.
http://www.vitamini.hr/
